Video
Protesti “žutih prsluka” zbog povećanja cijene goriva, na kojima su povrijeđene i uhapšene stotine osoba, obilježili su i protekli vikend u Francuskoj, a dok vlasti ne isključuju uvođenje vanrednog stanja, mediji uzrok najteže krize francuskog predsjednika nalaze u duboko podijeljenom društvu.
Može li Makron izliječiti raskol?
Dolazeći sa aerodroma, predsjednik Emanuel Makron je bio dočekan uzvicima, ali i ljutnjom dok je gledao u olupine izgorjelih automobila i razbijene prozore na aveniji Kleber, piše BBC-jev Hju Skofild i dodaje:
“Na Trijumfalnoj kapiji vidio je grafite upućene njemu i njegovoj vladi, dok je opustošeni hol u kojem se prodaju karte bio prepun buntovnika. Predsjednik i njegovi ministri sada moraju da odluče koju će akciju preduzeti kao odgovor na događaj koji je svojom dramatičnošću i nasiljem šokirao zemlju.”
Skofilkd ističe da se Makron možda nadao da će buntovnički rušilački pohod u prijestonici označiti prekretnicu i da će mnogi obični “žuti prsluci” sada osjetiti da je dosta.
“Ako je tako, to bi moglo da dovede do osipanja. Ipak važnije je njihovo neslaganje zbog porasta poreza i pada životnih standarda, a i to da i dalje imaju veliku podršku.”
Francuska je duboko podijeljena
Od osamdesetih godina pa nadalje je bilo jasno da postoji cijena za prilagođavanje zapadnih društava novom ekonomskom modelu i da je to žrtvovanje evropske i američke radničke klase. Niko nije smatrao da će to pogoditi i srednju klasu. Međutim, sada je očigledno da novi model ne samo da je oslabio rubove proletarijata već i društvo u cjelini, piše britanski Gardijan.
List dodaje da je paradoks da ovo nije rezultat neuspjeha globalizovanog ekonomskog modela, već njegovog uspjeha.
“U posljednjih nekoliko decenija, francuska ekonomija, poput evropskih i američkih ekonomija, nastavila je da stvara bogatstvo. Stoga smo u prosjeku bogatiji. Problem je ujedno i povećana nezaposlenost, nesigurnost i siromaštvo. Centralno pitanje, dakle, nije da li je globalna ekonomija efikasna, već šta sa ovim modelom kada ne uspostavi i ne njeguje koherentno društvo?”
Gardijan dodaje da je u francuskim periferijama rođen pokret “žuti prsluci”, kao i da je u tim područjima začet zapadni populistički talas.
“Američka periferija je dovela Trampa u Bijelu kuću. Italijanska periferija – mezzogiorno, ruralna područja i mali sjeverni industrijski gradovi – izvor su njenog populističkog talasa. Ovaj protest sprovode pripadnici klase koji su u proteklim danima nekad bili ključna referentna tačka za politički i intelektualni svijet koji ih je sada zaboravio…
Ekonomska podjela između periferne Francuske i metropola ilustruje razdvajanje elite i naroda iza nje. Zapadne elite su postepeno zaboravile ljude koje više ne vide. Uticaj “žutih prsluka” i njihova podrška javnom mnjenju (osam od deset Francuza odobrava njihove postupke), začudila je političare, sindikate i akademike, kao da su otkrili novo pleme u Amazonu.”
Francuska traga za odgovorom
Njujork Tajms ocjenjuje da su protesti u Parizu najteža kriza administracije predsjednika Makrona.
“Nasilje je prešlo novi prag za Makronovu administraciju i upalilo alarm čak i u zemlji u kojoj je organizovani protesti uobičajeni. Čak i ako su ga uglavnom počinili vandali koji su se sada prikačili uz pokret, simbolizam nasilja bio je snažan. Savremeni seljački i radnički revolt protiv predsjednika koga sve više kritikuju zbog njegovog kraljevskog ponašanja pretvorio je najbogatije bulevare najistaknutije zapadne zemlje u prave ratne zone.”
List prenosi i riječi francuskog predsjednika koji je rekao da ono što se dogodilo u Parizu nema nikakve veze sa mirnim izražavanjem legitimnog bijesa.
“Problem sa kojim se suočava Vlada jeste da različite frakcije “žutih prsluka” imaju različite zahtjeve. Iako svi žele bolji životni standard, neki su bijesni na Makrona zbog ono što smatraju nepravednom poreskom politikom koja pomaže bogatima, ali ništa ne radi za siromašne, i zato oni žele da ga napuste. Drugi su više usredsrijeđeni na podizanje minimalne zarade i smanjenje nameta za socijalno osiguranje za one sa skromnim zaradama.”
Studija objavljena prošle nedjelje od strane Instituta Jean-Jaures, ukazuje na to da 70 do 80 odsto građana Francuske podržava tvrdnje “žutih prsluka“ da predsjednik Makron i njegova vlada “govore o kraju svijeta dok mi govorimo o kraju mjeseca.”
Bol ‘žutih prsluka’ osjeća se uglavnom izvan Pariza
U manjim francuskim gradovima poput Besancona, smještenog u podnožju Alpa u blizini švajcarske granice, bes je najvidljiviji, piše Vašington Post i nastavlja :
“Ljudi ovdje zavise od svojih automobila, pa su zato naročito frustrirani rastom cijena nafte i novim porezom na gorivo – pitanje koje je suštinsko za nacionalni pokret “žuti prsluci” koji je u proteklih nekoliko nedjelja organizovao marševe i blokade puteva širom Francuske.”
WP dodaje da su mnogi ljudi u tom gradu takođe vrlo frustrirani svojim predsjednikom.
“Oni vide Makrona kao dio elitističke klike koji ne razumije niti brine kako živi, ili kako je pad tradicionalne industrije uticao na njihov grad i ograničio njihove mogućnosti…
Sa svoje strane, Makron je prošle nedjelje pokušavao da bude empatičan i skromniji, istovremeno insistirajući na tome da se neće povući pred nasilnim zahtjevima ili ukinuti porez na gorivo – proizvod obaveza koje se tiču klimatskih promjena u zemlji.”
List podsjeća i da Francuska ima najviše dizel motora od bilo koje druge zemlje u Evropi.
“Veći porezi na dizel su od početka bili dio borbe protiv klimatskih promjena i već godinama su se pojavljivali u globalnim smjernicama…
Iako je Makronov rejting na rekordno niskom nivou, to se takođe može objasniti francuskim istorijskim trendom u kome se građani obično okreću protiv svojih predsjednika u ovom dijelu mandata.”
Ko su “žuti prsluci”?
Pokret “žuti prsluci” se pojavio prošlog mjeseca kao odgovor na povećanje poreza na gorivo ljudi koji žive u malim gradovima i na selu gdje se najviše kreće automobilima i koji povećanje doživljavaju kao pristrasnost u korist velikih gradova, piše Journal.
“Promjene, koje će biti uvedene 1. januara, dovešće do toga da porez na dizel bude povećan za 6,5 centi, a porez na benzin će porasti za 2,9 centi. Oni su postali poznati kao protest “žuti prsluci”, jer ljudi koji učestvuju u njima nose prsluke za vidljivost koje svi vozači u Francuskoj moraju da drže u svojim kolima.“
List podsjeća i da je prije dvije nedjelje ubijena jedna žena na demonstracijama, a više od 220 ljudi je povrijeđeno, dok su desetine hiljada blokirali puteve širom zemlje.
“Dvadeset i trećeg novembra, 45-godišnji čovjek koji je nosio eksplozivnu napravu – i žuti prsluk – pri pranju automobila u gradu Angersu zahtijevao je da demonstrante posjeti predsjednik Makron… Sljedećeg dana – prošle subote – nekoliko hiljada demonstranata u žutom prsluku okupilo se na Champs-Elysees.“
Preporučeno
RSE
