Od jedne od najvećih sila Evrope očekuje se jasan i konkretan stav o brojnim evropskim i svjetskim problemima, počevši od Rusije i dešavanja na granici sa Ukrajinom, preko gasne krize u Evropi do tenzija u BiH. Međutim, u vladi koja još nema ni mjesec dana rada iza sebe, već su vidljive razlike u mišljenjima.

Naizgled potpuno različiti, Socijaldemokrate, Liberali i Zeleni ujedinili su se i početkom decembra ozvaničili takozvanu „semafor“ koaliciju. I prije nego što je koalicioni sporazum potpisan, bilo je jasno da će ministarstvo spoljnih poslova pripasti Analeni Berbok iz redova Zelenih, koja je od početka bila jasna – Njemačka će imati stav po svim pitanjima i čvrsto će ga zastupati. To ne bi bilo problem, da se njeni prilično čvrsti stavovi ne razliku od gledišta kancelara Šolca.

Zeleni, naime, insistiraju na „vrijednostima“, a Socijaldemokrate bi da budu „pragmatični“. U koalicionom ugovoru nove vlade previše pažnje nije posvećeno odnosu prema centralnoj i jugoistočnoj Evropi, pa čak i odnosu prema Rusiji. Sporni gasovod Sjeverni tok 2, koji je izazvao veliku pažnju svjetske javnosti, ali i brojne probleme, takođe nije jedan od fokusa nove njemačke vlasti.

Odnos sa Rusijom

Dvije zemlje već duži niz godina imaju uspone i padove u diplomatskim odnosima. Činjenica da se namera Njemačke prema Rusiji ne navodi u koalicionom sporazumu, indikuje da činioci nove vlasti nisu uspjeli da usaglase stavove po tom pitanju.

Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD), koju predvodi kancelar Olaf Šolc, zalaže se za blag odnos prema Kremlju. Isto gledište SPD je zastupala i u prethodnoj vladi, na čijem je čelu bila Angela Merkel.

Zeleni, pak, ne štede kritike na račun Kremlja. Nova ministarka spoljnih poslova Analena Berbok već na samom početku mandata to je i pokazala – Rusiji je zaprijetila „osjetnim posljedicama“ u slučaju invazije na Ukrajinu, a potom je protjerala dvojicu ruskih diplomata nakon što je njemački sud presudio da je 2019. godine u centru Berlina operativac ruske Federalne obavještajne službe (FSB) Vadim Krasikov ubio Čečena Zelimkana Kangošvilija po nalogu Kremlja.

Sjeverni tok 2

Puštanje u rad gasovoda koji je aminovala Angela Merkel pauzirano je nakon promjene vlasti u Njemačkoj. Dok su Socijaldemokrate podržale ovaj ambiciozni projekat, ostali činioci vlasti nisu saglasni sa stavom SPD-a.

Zeleni, očekivano, žele da zaustave Sjeverni tok 2, a podršku crpe i od trećeg partnera – Liberala (FDP). Zeleni su ti koji žele da, u slučaju ruske agresije na Ukrajinu, pribjegnu drastičnim metodama i potpuno blokiraju Sjeverni tok 2, što će vjerovatno podržati i lider FDP-a Kristijan Linder. Kako će na to reagovati kancelar Šolc zasad je neizvjesno.

Preokret u politici prema Balkanu

Jedna od spornih tema je i područje koje gotovo svakodnevno izaziva glavobolju Evropi – Zapadni Balkan. Berbok je od samog početka isticala da je neophodno prisustvo u ovom regionu, kao i da pozive na sukobe treba hitno sankcionisati.

Tu ponovo dolazi do razilaženja, s obzirom na to da je interesovanje SPD-a i FDP-a za Zapadni Balkan u najmanju ruku skromno. Režimi na Balkanu donedavno su cvjetali pod matrijarhatom Angele Merkel, ali postupci Berbokove ukazuju na to da je era zaštite koju je „mutti“ pružala balkanskim liderima okončana.

Ministarka iz redova Zelenih jasno je zaprijetila i Miloradu Dodiku da će biti posljedica ako nastavi da insistira na potezima koji ugrožavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

„Situacija u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuća. Napori da se entitet otcijepi su neprihvatljivi. Za mene lično to znači, i ja sam na marginama EU samita za to i lobirala, jeste da se postojeće sankcije odmah primjene na gospodina Dodika“, istakla je Berbok, dok su njene koalicione kolege ostale neme na previranja na Zapadnom Balkanu.