Putinove nejasnoće o svojoj budućnosti i odbrana Trampa

Ruski predsjednik Vladimir Putin je tokom skoro četiri i po sata tradicionalne konferencije za novinare na kraju godine govorio o raznim temama – od sakupljanja đubreta preko klimatskih promena do cena avionskih karata.

Najveću pažnju je, međutim, izazvao nejasnom izjavom o broju predsjedničkih mandata, kao i kritikom postupka za opoziv svog američkog kolege.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin na tradicionalnoj konferenciji za novinare je kao i svake godine pričao o raznim temama braneći svoju politiku i nudeći Rusima bolju budućnost, ali je u četvrtak 19. decembra više spekulisao o tome šta će se desiti kada mu istekne mandat 2024. godine, dok je iznio svoje viđenje procesa za opoziv američkog kolege Donalda Trampa (Trump) kao “političkog teatra” s izmišljenim optužbama, pišu svetski mediji.

Šta će biti 2024. godine?

Putin tradicionalno na kraju godine održava godišnju konferenciju za novinare koja se pažljivo prati kao barometar ruske spoljne i ekonomske politike, ocjenjuje Vašington post (The Washington Post).

Ruski predskednik u četvrtak je govorio o nizu tema – od cijena avionskih karata do ruskog Dalekog istoka, preko sakupljanja đubreta do zdravstvene zaštite i klimatskih promjena.

Format događaja je, ocjenjuje list, bio manje konferencija za medije a više prilika za novinare iz udaljenih krajeva Rusije, često u nacionalnim kostimima, da iznesu zahtjeve ili važna pitanja svojih regiona.

Putin je, međutim, ističe Vašington post, uskomešao spekulacije kada je rekao da je moguća promjena ustava brisanjem odredbe da neko ne može biti predsjednik u više od dva “uzastopna” mandata, čime bi se broj mandata ograničio na ukupno dva.

Putin je imao dva predsjednička mandata od 2000. do 2008. kada je zamijenio mjesto s premijerom Dmitrijem Medvedevim, koji je imao jedan predsjednički mandat. Onda je Putin opet izabran 2012. na šestogodišnji mandat kao i ponovo prošle godine.

Po sadašnjem ustavu, on ne može ponovo da se kandiduje.

Komentar ruskog predsjednika je pokrenuo spekulacije o tome šta je hteo da kaže, navodi Vašington post uz ocjenu da nema sumnje da je Putin, pažljivo birao svoje riječi i namjerno ostavio njihovo značenje otvorenim za tumačenje.

Jedno od najvećih političkih pitanja u Rusiji je da li će 67-godišnji Putin ostati na vlasti i posle 2024. promenom ustava ili pokušajem da prenese vlast na nasljednika, ukazuje Gardijan (The Guardian).

Pored toga što je rekao da bi mogla da se ukloni odredba o “uzastopnim” mandatima, što bi onemogućilo potencijalnog naslednika da bude na vlasti koliko i on, Putin je takođe rekao da prati predloge za povećanje ovlašćenja parlamentu. Gardijan navodi da time potpiruje spekulacije da bi mogao preuzeti ulogu premijera posle isteka predsedničkog mandata, kao 2008.

Na konferenciji za novinare koja je trajala četiri sata i 20 minuta – jedna od njegovih najdužih – momenat o kome se najviše priča je Putinova naznaka da bi moglo da se ukloni “uzastopno” iz odredbe ustava o ograničenju predsjedničkog mandata, ističe agencija Frans pres (Agence France-Presse).

AFP, međutim, ukazuje na tvit urednice ruske televizije RT Margarite Simojan, za koju navodi da ima dobre veze: “Ako je iko imao sumnje da li će šef tražiti novi predsjednički mandat, neće”.

Putin će uskoro obilježiti dvije decenije otkad mu je Boris Jeljcin predao predsjednikovanje početkom 2000. godine.

Upitan da sumira dvije decenije na vlasti, Putin je rekao da su Rusija 2000. i 2019. “dvije različite zemlje”.

Rusija je tada, prema njegovim riječima, bila u mukama “građanskog rata” usljed sukoba u Čečeniji. Takođe je rekao da se privreda zemlje “potpuno transformisala” od finansijske krize 1998.

Iako je Putinova popularnost oslabila od vrhunca iz 2014. u vrijeme aneksije Krima, on i dalje uživa podršku većina Rusa, ukazuje AFP, ali i ističe da oni koji su na Jutjubu (YouTube) pratili konferenciju za novinare očigledno nijesu bili impresionirani – dok je tek 10.000 označilo “like”, 43.000 ih je označilo “dislike”.

Trampov opoziv na ‘karnevalu laskanja’

Putin je kao i ranijih godina bio fokusiran na unutrašnje teme, ali je iskoristio jedno pitanje da iznese svoju analizu američke političke dinamike i još jednom odbacio optužbe da se Moskva miješala u američke predsjedničke izbore 2016. godine, ističe Njujork tajms (The New York Times).

Ruski predsjednik je na svojoj 15. godišnjoj konferenciji za novinare koje, prema Njujork tajmsu, često imaju tendenciju da budu više “karneval laskanja”, rekao da je u postupku za opoziv američkog predsjednika riječ o “unutrašnjoj političkoj borbi” i da demokrate poslije poraza na izborima 2016. pokušavaju da ostvare svoj cilj drugačijim političkim sredstvima.

Ponavljajući glavne tačke republikanaca, Putin je ismijao optužbe protiv Trampa kao neosnovani pokušaj demokrata i ponovio Trampov argument da nema čvrstih dokaza koji bi opravdali njegovo uklanjanje s položaja, navodi njujorški list.

Putin je odbacio postupak za opoziv Trampa kao “politički teatar” i izrazio očekivanje da će američki predsjednik preživjeti oluju u Vašingtonu i ostati na vlasti, piše Volstrit džurnal (Wall Street Journal).

Ruski predsjednik je kritikovao američke demokrate zbog, kako je rekao, “izmišljenih optužbi”, dodajući da su demokrate optuživale Trampa za dosluh s Rusima tokom izbora 2016. “i onda se ispostavio da nije bilo zavjere, ovo ne može biti osnova za impičment”.

Putin je upozorio da bi nova trka u naoružanju mogla početi 2021. godine ako ne bude produžen posljednji značajan sporazum sa SAD o kontroli naoružanja Novi START, tvrdeći da je Moskva spremna da se taj dogovor nastavi. “Bez Novog START-a, ništa u svijetu neće zauzdati trku u naoružanju”, rekao je on.

Ruski predsjednik je, takođe, izrazio optimizam za rješenje sukoba između Ukrajine i proruskih separatista na istoku Ukrajini, navodeći da postoje osnove za rješenje krize, ali je i, kako piše Volstrit džurnal, kritikovao neke inicijative ukrajinske vlade.

Kao i ranijih godina

Maratonske konferencija za novinare su prilika da se Putin prikaže kao “mudar, radikalan, svjetski lider”, ocjenjuje Indipendent (The Independent).

Kao i ranijih godina, Putin je sunarodnicima ponudio svijetlu novu budućnost s velikim koracima naprijed u obrazovanju, medicini i nauci, navodi britanski list, dodajući da je kao i ranije, to bila prilika da se pokaže pesnica ostatku svijeta koji namjerava da uskrati Rusima tu budućnosti. Putin je ocijenio da su sankcije protiv Rusije “politički motivisane”, a da je zabrana ruskim sportistima da učestvuju na međunarodnim takmičenjima “nepravedna” odluka suprotna “zdravom razumu”.

Tokom godina su Putinove konferencije na kraju godine rasle po obimu – i po dužini i po broju prisutnih novinara. Prva je trajala nešto više od sat i po, a od 2004. svaka je trajala najmanje tri sata. Ove godine je bilo akreditovano rekordnih 1.895 novinara koji su se nadmetali za pažnju, čime se ta predstava, ocjenjuje list, uklopila u imidž ruskog predsjednika kao lidera koji drži kontrolu.

Zvanično nijedno pitanje nije isključeno, ali u stvarnosti, ističe Indipendent, Kremlj strogo kontroliše narativ i neka pitanja su očigledno odobrena, dok neka postavljaju novinari iz provincija, uzbuđeni što imaju priliku da se iznesu regionalne teme.

Povremeno se, međutim, provuku teška pitanja, navodi list i ukazuje na pitanje novinara ruskog servisa BBC-ja koji je od ruskog predsjednika tražio da potvrdi da su Marija Voroncova i Katerina Tihonova – dvije istaknute poslovne žene koje se pojavljuju u ruskim medijima – njegove ćerke. Djelovalo je da je Putinov sekretar za štampu zavaran znakom s natpisom “porodica” koji je pokazao novinar, navodi Indipendent, ukazujući da je Putin vidljivo ljut odbio da potvrdi da ima ćerke i poručio novinaru da bolje radi svoj posao.

Druge teme

Među važnijim temama s konferencije za novinare Asošijetid pres (Associated Press) je izdvojio i Putinove odgovore na pitanja o klimatskim promjenama i odnosima Rusije i Belorusije.

Putin je rekao da je teško odrediti kako čovječanstvo utiče na klimatske promjene, ali da ljudi moraju dati sve od sebe da spriječe dramatične promjene klime uz ocenu da bi globalno zagrijevanje moglo biti “katastrofa” za ledeni sjever njegove zemlje.

Ruski predsjednik je rekao i da bi bila greška “prerano” odrediti datum stvaranja državne zajednice Rusije i Belorusije i da je veoma srećan činjenicom da se dvije zemlje približavaju.

Rusija i Belorusija su 1997. potpisale sporazum o državnoj zajednici koji predviđa bliske političke, ekonomske i vojne veze. Kremlj je nedavno povećao pritisak na susjednu zemlju, podižući cijene energenata i smanjujući subvencije, ukazuje AP i dodaje da neki u Belorusiji strahuju da ni novi sporazumi mogli utabati put ka spajanju dvije zemlje, posebno poslije ruske aneksije Krima 2014.

Takođe se spekuliše, ističe AP, da Putin možda razmišlja o spajanju s Belorusijom kao načinu da bude na čelu nove zajednice Rusije i Belorusije kada mu istekne sadašnji predsjednički mandat 2024. godine.