“Evropske zemlje prosječno troše do četvrtine svog nacionalnog dohotka na penzijsko, zdravstveno i socijalno osiguranje, a za značajno jačanje odbrane potrebna nam je tek manji dio tog novca”, rekao je Rute zastupnicima.
Većina zemalja članica EU takođe pripada NATO-u, a savez već decenijama poziva članice da izdvajaju najmanje dva odsto BDP-a za obranu. Trenutno 24 od 32 članice NATO-a dosežu taj cilj. Međutim Donald Trump poziva saveznike da troše 5 odsto BDP-a na odbranu, što je znatno više od američkog prosjeka, koji iznosi 3,38 odsto, prenosi Index.Za mnoge zemlje već je dva posto bio izazov, a pet posto djeluje kao nemoguća misija. Rute nije donio dobre vijesti onima koji su se nadali blažem pristupu. Konačni cilj izdvajanja za obranu unutar NATO-a, rekao je zastupnicima, mogao bi biti oko 3,6 ili 3,7 odsto BDP-a, piše Politico.
Uprkos sve većoj zabrinutosti zbog Trumpa, koji je doveo u pitanje nezavisnost Kanade i nije isključio mogućnost upotrebe sile za zauzimanje Panamskog kanala ili Grenlanda, Rute je naglasio kako Evropa i dalje zavisi o SAD-u za bezbjednost. Smatra da je “iluzorno” vjerovati kako Evropa može sama osigurati svoju odbranu.
To uključuje i razvoj evropske odbrambene industrije. Rute je pohvalio Program EU za evropsku odbrambenu industriju (EDIP), vrijedan 1,5 milijardi eura, koji ima za cilj postaći lokalnu proizvodnju oružja, istaknuvši kako je evropski sektor naoružanja “premalen, previše fragmentiran i prespor”.
Ipak, postoje nesuglasice oko toga trebaju li firme izvan EU imati jednostavan pristup ovom programu. Rute je upozorio da EDIP ne bi smio isključivati saveznike.
“Vjerujem da je uključivanje ne-EU saveznika u odbrambene industrijske projekte EU ključno za sigurnost Evrope”, kazao je.
“Transatlantska saradnja u obrambenoj industriji jača sve nas” poručio je Rute.
U svom prvom obraćanju Evropskom parlamentu kao čelnik NATO-a Rute je naglasio kako je cilj “približiti NATO i EU” kako bi se odgovorilo na “destabilizirajuće kampanje” Kremlja, ali i na prijetnje koje dolaze iz Irana, Kine, kibernetičkih napada i širenja nuklearnog naoružanja.
“Sigurni smo sada, ali za četiri ili pet godina možda nećemo biti”, rekao je, dodajući kako bi, ako se potrošnja ne poveća, Evropljani trebali “izvaditi udžbenike ruskog jezika ili emigrirati na Novi Zeland”.
“Duboko sam zabrinut za sigurnosnu situaciju u Evropi”, istaknuo je.
“Nismo u ratu, ali nismo ni u miru. To znači da moramo više ulagati u odbranu i osigurati dodatne kapacitete. To više ne može čekati. Moramo povećati otpornost naših društava i ključne infrastrukture”, kazao je on.
Ključni dio te sigurnosti je jačanje saradnje između NATO-a i EU. I ako su obje institucije smještene u Briselu, godinama su surađivale na distancu. NATO je bio fokusiran na odbranu i transatlantske odnose, dok je EU vodila pitanja poput trgovine, poljoprivrede i klime. No ruska invazija na Ukrajinu sve je promijenila.
“NATO i Evropska unija imaju mnogo toga za zajednički raditi”, rekao je Rute, posebno naglašavajući napore za pomoć Ukrajini u obrani od Rusije. Ipak, bio je oprezan u vezi s prekomjernim uplitanjem EU u područja koja su tradicionalno u NATO-ovoj nadležnosti, spomenuvši kako je savez “jak” u pitanjima poput standardizacije projektila za artiljeriju, dok je unutrašnje tržište EU ključno za povećanje vojne proizvodnje, prenosi Index.
Govoreći o Ukrajini, naglasio je da mir može doći samo kroz dogovor koji će biti u interesu Kijeva.
Preporučeno
“To znači više oružja i bržu isporuku, kako bi (Kijev) mogao bolje odbraniti sebe i osigurati povoljan sporazum za Ukrajinu, Evropu i svijet”, zaključio je.
Video