U saopštenju, američki državni sekretar Marko Rubio nazvao je sud „prijetnjom nacionalnoj bezbjednosti i instrumentom pravnog rata“ protiv Sjedinjenih Država i Izraela.

Potez je izazvao oštre reakcije Francuske i Ujedinjenih nacija. Pariz je pozvao Vašington da povuče sankcije, dok je Međunarodni krivični sud saopštio da žali zbog ove odluke, nazivajući je „flagrantnim napadom“ na nezavisnost jedne nepristrasne pravosudne institucije.

Prema američkom Ministarstvu finansija i Stejt departmentu, sankcionisani su Nikola Jan Giju iz Francuske, Nazat Šamim Kan sa Fidžija, Mame Mandijaj Nijang iz Senegala i Kimberli Prost iz Kanade. Svi su bili uključeni u slučajeve povezane sa Izraelom i Sjedinjenim Državama.

„Sjedinjene Države jasno i odlučno izražavaju protivljenje politizaciji Međunarodnog krivičnog suda, zloupotrebi ovlašćenja, nepoštovanju našeg nacionalnog suvereniteta i nelegitimnom širenju njegovih nadležnosti“, izjavio je Rubio.

„Pozivam zemlje koje i dalje podržavaju ovaj sud, a čiju je slobodu Amerika često skupo platila, da odbace zahtjeve ove propale institucije“.

Povezani članci

Svijet

(UŽIVO) Iran: Nuklearni program nije uništen

Svijet

Američke sankcije za Zapadni Balkan: Ko je na listama i kakve su posljedice

Svijet

Što je 2011. govorio budući državni sekretar SAD: Zaustavili smo nacizam i komunizam i druga zla kao što je srpsko etničko čišćenje

Ovo je drugi talas sankcija za manje od tri mjeseca, nakon što je administracija u prethodnom koraku već uvela sankcije četvorici sudija. Eskalacija bi mogla otežati rad suda i kancelarije tužioca, posebno u procesuiranju velikih slučajeva, uključujući optužbe za ratne zločine protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu.

Sudije Međunarodnog krivičnog suda prošlog novembra izdale su naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanijahua, bivšeg ministra odbrane Joava Galanta i vođe Hamasa Ibrahima el Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti tokom sukoba u Gazi.

U martu 2020. tužioci su otvorili istragu o Avganistanu, uključujući moguće zločine američkih vojnika, ali od 2021. prioritet su dali istragama protiv avganistanske vlade i talibanskih snaga, dok je uloga SAD stavljena u drugi plan.

Međunarodni krivični sud osnovan je 2002. godine i ima nadležnost da procesuira genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u državama članicama ili u slučajevima koje uputi Savjet bezbjednosti UN.

Iako sud ima ovlašćenja u 125 zemalja članica, pojedine države, uključujući SAD, Kinu, Rusiju i Izrael, ne priznaju njegovu nadležnost.