Video
Istraživanje koje je 2017. sproveo Univerzitet Čapman pokazalo je da gotovo 52 posto Amerikanaca vjeruje da mjesta mogu biti ukleta, što je povećanje od 11 posto od 2015. godine. Međutim, možda postoji više naučnih osnova koje mogu da objasne lupanje i škripanje usred noći od nespokojnog zagrobnog života.
Preporučeno
Evo nekoliko njih:
1. Elektromagnetna polja
Kanadski neuronaučnik Majkl Persindžer decenijama je proučavao uticaj elektromagnetnih polja na ljudsku percepciju, pretpostavljajući da pulsirajuća magnetna polja mogu da učine da ljudi osjećaju nečije prisustvo u prostoriji. Persindžer je proučavao ljude u svojoj laboratoriji koristeći “Božiju kacigu”. Otkrio je da određeni obrasci slabih magnetnih polja od 15 do 30 minuta iznad nečije glave mogu da stvore toj osobi osjećaj nevidljive prisutnosti u sobi. Drugi naučnici su otkrili da mjesta koja se smatraju ukletima često imaju neobična magnetna polja.
2. Infrazvuk
Infrazvuk je zvuk duboke frekvencije koje ljudsko uho ne može da osjeti. Vibracije niske frekvencije mogu da izazovu različite fiziološke nelagodnosti. Naučnici koji su proučavali dejstvo turbina i saobraćajne buke u blizini stanovanja otkrili su da buka u niskim frekvencijama može izazvati dezorijentaciju, osjećaj panike, promjenu rada srca, promjenu pritiska i druge posljedice koje mogu biti povezane s prisustvom duhova.
3. Buđ
Šejn Rodžers, inžinjer profesor na Univerzitetu Klarkson, proveo je nekoliko mjeseci obilazeći navodno ukleta mjesta tražeći ne toliko paranormalne aktivnosti: razvoj buđi. Prethodna istraživanja su ukazivala da buđ može izazvati simptome poput iracionalnog straha i demencije. Rodžers se zapitao da li ovdje postoji neka veza kako bi mogao da objasni zašto ljudi imaju ovakva osjećanja.
“Teško je reći je li buđ činilac koji uzrokuje ove simptome, ali viđamo ove otrovne plijesni na mjestima koja su ukleta“, kaže Rodžers.
4. Trovanje ugljenmonoksidom
Doktor H. Vilmer je 1921. godine objavio čudnu priču o ukletoj kući. Naime, porodica koja je živjela u ukletom domu – u medicinskoj literaturi zavedena kao “H” porodica – počela je da doživljava čudne pojave otkako se doselila u ovu staru kuću. Čuli su pomjeranje namještaja, čudne glasove u noći, osjećali prisustvo nevidljive aveti. Prijavljivali su da su ih duhovi držali u krevetu, da su se osjećali slabo i još mnogo toga. Ispostavilo se da je neispravna peć ispunila njihov dom ugljenmonoksidom, uzrokujući slušne i vizuelne halucinacije. Peć je popravljena i porodica je nastavila sa svojim životom, bez duhova.
5. Neko drugi je rekao da je stvarno
U studiji iz 2014. godine psiholozi na Univerzitetu u Londonu su natjerali učesnike da gledaju videozapis koji prikazuje osobu kako navodno savija metalni ključ svojim umom. Pod jednim uslovom, učesnici istraživanja su gledali videosnimak s “učesnikom” koji je zapravo radio s istraživačima i koji je rekao da je vidio kako se ključ savija. Ovi učesnici su lakše prihvatali da se ključ zaista savio od učesnika koji su bili upareni s osobom koja je rekla da savijanje ključa nije istina.
“Iskaz jedne osobe može uticati na pamćenje druge“, kaže jedan od autora istraživanja Kristofer Frenč.
Ako neko sasvim sigurno tvrdi da je vidio duha, to bi moglo uticati na drugu osobu da povjeruje u duhove.
6. Želimo da vjerujemo
“Postoji i motivacija za vjerovanje u duhove“, objašnjava Frenč i dodaje da svi želimo da vjerujemo u život poslije smrti.
“Ideja o našoj smrtnosti nam se uopšte ne dopada. Sklonost ima jaku kontrolu nad našom percepcijom. Smatramo da je lakše vjerovati u dokaze za nešto u šta želimo da vjerujemo u svakom slučaju“, naglašava Frenč.
