„Dobra vijest je da se pravi novi početak. I, ako dozvolite, rekao bih da su izbori ovog puta vjerovatno bili pošteni, uz određene nedostatke, ali izborne reforme koje se povezuju s mojim imenom dale su rezultate”, naveo je Šmit za Vijesti.ba.
Šmit je kazao da svaki birač mora da se identifikuje otiskom prsta i da ne može, zato što je nečiji prijatelj ili prijatelj prijatelja, da glasa dva ili tri puta.
„To ne rješava sve probleme, ali stvara veće povjerenje građanki i građana da ih se barem čuje i da je njihov glas registrovan onako kako očekuju. Taj izborni sistem koji ste uveli, tada ste imali ovlašćenja i nadležnosti za to, trebalo je, kako se očekivalo, možda da oteža srpsko-bosanskom nacionalisti Miloradu Dodiku prikupljanje glasova ili njihovo, na neki čudesan način, umnožavanje, kao što se događalo u prošlosti. Ali to se sada nije dogodilo”, istakao je bivši visoki predstavnik.
Šmit je ocijenio da opozicija, naročito sa svojim vodećim kandidatom Stanivukovićem, gradonačelnikom Banje Luke, nije uspjela da ponudi stvarnu alternativu.
„Ako pogledate te sramotne komemoracije ratnom zločincu Ratku Mladiću, koje su održane na državnom nivou u Srbiji i koje su na isti način obilježavane u Republici Srpskoj, bosanskohercegovačkom entitetu, vidjećete da je gospodin Stanivuković, da tako kažem, takođe slijedio to klanjanje zločincima istorije. Ne možete prestići gospodina Dodika tako što ćete biti bolji nacionalista. Morate ponuditi alternative”, poručio je Šmit.
„Dodik ni od čega ne preza”
Šmit je podsjetio da je Dodik osuđen i da se zbog toga nije mogao kandidovati, ali je takođe priznao da je ostao politički lider srpsko-bosanskih nacionalista u Republici Srpskoj, koji se zalaže za secesiju od Bosne i Hercegovine i vjerovatno bi najradije svoj entitet pripojio Srbiji.
„Taj čovjek uspio je dobiti podršku i Donalda Trampa i Vladimira Putina. Bez obzira na sve kritike i protivljenje koje prema njemu osjećate, ipak se mora priznati da ima politički talenat? On je ’political animal’ prvog reda. Ni od čega ne preza. Zaista, sjedio je kod Putina, mislim, tridesetak puta, prema vlastitim navodima, praktično u krilu. I zahvaljuje američkoj administraciji što ga je vratila iz političke smrti”, rekao je Šmit.
Šmit ističe da dobijanje podrške Vladimira Putina kada je riječ o pokušaju cijepanja neke države ili regije možda i nije toliko teško i da se to događa u brojnim regijama svijeta.
Na pitanje da li je Dodik isto uspio i sa Sjedinjenim Američkim Državama, Šmit je odgovorio oprezno.
„Ne bih to tako rekao. Politika SAD-a nije se toliko značajno promijenila. Postala je glasnija, na nekim mjestima nepredvidljivija, ali u svojoj srži, a to je upravo sada ponovo potvrđeno i na saslušanju u američkom Kongresu, State Department kaže: ’Mi stojimo iza Dajtona’”.
Dajton podrazumijeva, pojasnio je Šmit, teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine.
„Vidjećemo može li lobiranje ili nešto drugo doprinijeti tome da se to promijeni. U ovom trenutku, na osnovu brojnih iskustava iz proteklih godina, smatram i očekujem da se to može držati pod kontrolom”, smatra on.
Na pitanje novinara da li je BiH nakon ovih izbora bliža raspadu, Šmit odgovara da nije.
„Nije došla bliže raspadu. Bojim se da ćemo naredne godine imati Dodikove pokušaje podjele zemlje i tada dolazi trenutak suočavanja. Tada se mora reagovati jasno, čvrsto i nedvosmisleno. To ne može tako. A kada je riječ o Bosni, računam na to da će konačno, u ovom slučaju riječ je i o mlađim ljudima, preuzeti dio odgovornosti u vlasti i politici”, zaključio je Šmit.
Preporučeno















