Obraćajujuće se u Sarajevu, Šmit je kazao da se obustava finansiranja odnosi na budžete na svim nivoima, od državnog, entiteskih do opštinskih, ističući da “antidejtonsko djelovanje ima posljedice i da će svoju odluku razmotriti nakon što ono prestane”.

“Sva sredstva za ove stranke, na svim nivoima vlasti, biće obustavljena i preusmjerena na poseban račun u Centralnoj banci BiH”, kazao je Šmit.

Dodik je, sa predsjednikom Skupštine RS i liderom partije Ujedinjena Srpska Nenadom Stevandićem, kao i premijerom RS-a Radovanom Viškovićem, osumnjičen za napad na ustavni poredak.

Za njima je u martu raspisana centralna potjernica, jer se nisu odazvali pozivu na saslušanje Tužilaštva BiH.

To znači da bi svaka od ukupno 16 policijskih agencija na svim nivoima vlasti u BiH, trebalo da ih privede, što do danas nije učinjeno.

Povezani članci

Svijet

Dodik na sjednici Skupštine RS o novom Ustavu pozvao Bošnjake i Hrvate na razgovor, opozicija protiv “raspakivanja Dejtona”

Svijet

Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru o suspendovanju zakona usvojenih u Narodnoj skupštini RS

Svijet

Dodik: Odluke Ustavnog suda BiH ne važe ništa

Šmit je istakao da odlukom koju je nametnuo želi podržati napore institucija BiH da se suprotstave “flagrantnim napadima vladajuće koalicije RS-a, predvođene SNSD-om i Ujedinjenom Srpskom, na temeljne principe Dejtonskog sporazuma i ustavno-pravni poredak BiH”.

Istakao je da rukovodstva tih stranaka prednjače u antidejtonskim aktivnostima.

“SNSD i Ujedinjena Srpska kontinuirano instumentalizuju institucije RS-a kako bi spriječile institucije BiH da efikasno provode odluke i svoju nadležnost na teritoriji cijele BiH”, kazao je Šmit.

Rukovodstva dvije stranke optužio je i da podstiču institucije i građane RS-a da počine krivična djela, prijeteći im sankcijama ukoliko pokažu otpor i neposlušnost.

Odluka koju je Šmit donio stupa odmah na snagu.

“Državne insitucije imaju uporište u Dejtonskom sporazumu i svako nepoštovanje odluke koju sam donio podliježe kriivčnoj odgovornosti i može rezultirati daljnjim mjerama”, rekao je.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH ima ovlasti, koje je potvrdio i Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, da nameće zakone i smjenjuje zvaničnike. Izmijenio je i Krivični zakon BiH i uveo da su njegove odluke obavezujuće.

Dodik je krajem februara prvostepeno osuđen pred Sudom BiH na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio.

Dan nakon izricanja prvostepene presude Dodiku, Narodna skupština RS-a usvojila je 27. feburara neustavni zakon o zabrani rada Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH.

Vlast RS-a tvrdi da ne odustaje od ovog zakona, iako je Ustavni sud BiH 7. marta privremeno zaustavio njegovu primjenu.

Zbog djelovanja koji su prijetnja ustavnom poretku BiH, Njemačka i Austrija su početkom aprila uvele sankcije, odnosno zabranu ulaska u te dvije zemlje za Dodika, Viškovića i Stevandića.

Sa članovima svoje porodice, te ključnim političkim saradnicima, Dodik se već nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a sankcije je uvela i Velika Britanija.