Video
Detaljnim upoređivanjem arhiva i dokumenata koja svjedoče o vlasništvu sa stanjem na terenu diplomatske imovine, došlo se do šokantnog saznanja.
Preporučeno
Naime, ispostavilo se da desetak objekata, koji se po sporazumu o sukcesiji vode kao nasljeđe stare Jugoslavije, ili više nije naše ili je uzurpirano, pišu “Večernje novosti”.
Primjer je zgrada u Velingtonu, koja se nalazi na spisku diplomatskih nekretnina koje treba da se razdijele između država nasljednica SFRJ, ali ona ne postoji.
“U Velingtonu objekta, jednostavno, nema. Dobili smo potvrde o tome, a u našim knjigama je upisan kao postojeći”, priča za “Novosti” predstavnik Srbije u Mješovitom komitetu za sukcesiju Veljko Odalović.
On dodaje da sličnih slučajeva ima i u Kongu, Sudanu i Centralnoafričkoj Republici, dok na drugoj strani postoje objekti, koji postoje, ali za njih nema papira koji dokazuju da pripadaju SFRJ.
“Svi ovi slučajevi opterećuju posao deobe diplomatskih nekretnina, od kojih je 51 ostala neraspoređena. Naš predlog je da se nepostojeći objekti izbrišu sa liste onih koji treba da se razdijele, da niko od država nasljednica ne bi očekivala nešto što nije realno”, kaže Odalović, prenosi Tanjug.
List piše da će poseban izazov pred Mješovitim komitetom biti veliki diplomatski kompleksi, poput onih u Moskvi, Adis Abebi, Nju Delhiju i Braziliji.
Pitanje je, međutim, da li bi se standardi NATO ispriječili dijeljenju pojedinih ambasada.
To bi, kako navode “Novosti”, bilo posebno problematično u Moskvi i Nju Delhiju. Kompleks ambasade je izgrađen na osnovu sporazuma, tako što je Jugoslavija dobila zemljište u Moskvi, a Sovjetski savez parcelu u Deligradskoj ulici u Beogradu, sa obavezom da se na njima izgrade ambasade i zabranom da se to zemljište prodaje. Sličan aranžman bio je i sa Indijom.
“Za ta dva objekta nemamo rješenje, jer Srbija ne pristaje da reciprocitet, koji smo mi uspostavili, sada koriste svi sukcesori na objektima u Rusiji i Indiji”, kaže Odalović.
On dodaje da će za Nju Delhi Srbija ostalim nasljednicima predložiti da se uvaži “njihovo davanje” kako bi Srbija dobila jednu cjelinu u kompleksu, dok bi ostatak mogao da zadovolji sve zemlje sukcesore.
