Navodi da je kriterijum za izbor kandidata, koje predlažu svi fakulteti, da ne budu članovi vladajućih stranaka, dok se o uslovima za eventualno učešće opozicije još diskutuje.

Nakon šest mjeseci protesta sa kojih zahtijevaju odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, studenti u blokadi zatražili su 5. maja raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora jer, kako su naveli, “vlast ne pokazuje ni najmanju inicijativu” da ispuni njihove zahtjeve.

Predsjednik Srbije odgovorio im je da “neće dugo čekati”.

“Cilj nam je da budu raspisani sredinom maja. Ako se to ne desi, ulazimo dalje u radikalizaciju, na naš miran način da stavimo vlasti do znanja da tražimo izbore”, kaže Milošević.

Dodaje i da vlada koja bi bila formirana nakon izbora treba da pripremi uslove za održavanje novih i da bi njen mandat trebalo da bude oročen.

Studenti u blokadi nemaju lidere i o svim pitanjima, među kojima su i nastupi u medijima, odlučuju plenumi.

Poštuje se “princip rotacije”, odnosno, da niko od studenata ne bude dominantan u javnosti.

Tako je odlučeno da o zahtjevu za raspisivanje vanrednih izbora za RSE govori Aleksandar Milošević, student Matematičkog fakulteta u Beogradu.

RSE: Na koji način se studenti u blokadi uključuju u eventualnu izbornu trku?

Milošević: Studenti će uskoro izaći sa svojom listom koja se trenutno pravi, ali na njoj nećemo biti mi, nego ljudi kojima dajemo povjerenje.

To će biti lista stručnjaka, radnika i drugih koji do sada nisu imali prevelike veze sa politikom, a kojima dajemo povjerenje da nam, kao prvo, ispune zahtjeve, a kao drugo da se usklade sa nekim vrijednostima na koje većina ljudi u Srbiji gleda kao na zdravorazumske.

Razlog zašto studenti neće biti na listi je taj što smo se svi mi vremenom upoznali i pri biranju možemo da budemo možda subjektivni, a poenta ove liste je da bude što objektivnija i da se kandidati biraju zbog njihove sposobnosti.

Biramo one za koje znamo da mogu da nam ispune zahtjeve i njima ćemo dati povjerenje.

RSE: Koji su kriterijumi za učešće na listi?

Milošević: Pored toga što ne treba da bude student, odlučili smo da ta osoba ne smije biti član nijedne stranke vladajuće koalicije.

Pored toga, ne treba da bude funkcioner ili da je bila funkcioner neke od opozicionih stranaka, mada je taj uslov još podložan amandmanima i još uvek je diskutabilan. Suština je da je to neko ko nije učestvovao u nekoj višoj politici.

Naš cilj je da ljudi koje budemo izabrali na tu listu i koji se aktiviraju što više zastupaju narod, a što manje interese određene stranke.

RSE: Kako odlučujete o kandidatima?

Milošević: Svaki fakultet predlaže svoje kandidate. Svaki (univerzitetski) grad ima svoj broj mjesta.

Konkretno u Beogradu, gdje je trenutno 51 fakultet u blokadi, svaki predlaže dva kandidata i dvije rezerve. Oni moraju biti jedan muškarac i jedna žena. Postoji algoritam koji će da garantuje poštovanje Zakona o rodnoj ravnopravnosti.

Garantuje se i da će u prvih 125 mjesta na listi biti zastupljeni kandidati svih fakulteta u blokadi u Srbiji.

“Cilj je raspisivanje izbora u maju”

RSE: Predsjednik države Aleksandar Vučić poručio je da “nećete dugo čekati” na raspisivanje izbora, ali nije precizirao kada bi to moglo da se dogodi. Postoji li rok do kada ćete čekati i koji su dalji koraci ako zahtjev ne bude ispunjen?

Milošević: Cilj nam je da izbori budu raspisani sredinom maja. Oni prema zakonu onda moraju da se održe 45 do 60 dana od dana raspisivanja.

Nije poželjno da ih ostavimo za dalje ljeto jer će ljudi biti na odmorima.

Ako ne budu raspisani, ulazimo dalje u radikalizaciju protesta i dalje ćemo pokušati da na naš standardan, miran način stavimo vlasti do znanja da mi tražimo izbore.

RSE: Vaši zahtjevi su usmjereni na pravosudne institucije, kako će izbori dovesti do toga da oni budu ispunjeni?

Milošević: Promjenom parlamenta, može da se zamijeni vrhovni javni tužilac, a to je najveći problem zato što je na njemu da ispuni većinu naših zahtjeva.

Kako tužilaštvo ne funkcioniše, ti zahtjevi ne mogu da se ispune. Zato tražimo promjenu parlamenta da bi institucije mogle da budu osposobljene da rade svoj posao.

“Uslovi nisu dobri, ali biće sve gori”

RSE: Kako ocjenjujete kritike da izborni uslovi nisu ispunjeni i da se ne može očekivati fer trka?

Milošević: Te kritike su sasvim validne, izborni uslovi nisu dobri. Ali, ovo je najbolje što će izborni uslovi ikada biti za nas. Ako ne uradimo nešto povodom toga, oni će postajati sve gori. I ovo je trenutak gdje mi kao studenti mislimo da je najbitnije djelovati.

Zahtjev za izbore je svojevremeno imao naziv plan Š. Dakle, to nije bio ni plan A, ni B, ni V, nego poslednja mjera na koju smo bili spremni da pozovemo da bi nam bili ispunjeni zahtjevi.

Nadali smo se da će biti nekog drugog načina jer smo od početka bili protiv bilo kakve političke, odnosno stranačke artikulacije. Ovo opet nije ta stranačka artikulacija, ali većina nas na ovo gleda kao na krajnju mjeru koju smo morali da postavimo da bi se bilo šta ostvarilo.

Studenti će biti kontrolori

Studenti će se uključiti kao kontrolori na izborima.

Procijenili smo da nam treba oko 30 hiljada kontrolora da bismo što bolje spriječili izbornu krađu, a to je u situaciji blokada, gde su se svi aktivirali, više nego izvodljivo.

Trenutno razrađujemo kako najbolje da se rasporede kontrolori i to je nešto na čemu se radi dan i noć.

Pozivaćemo i sve građane koji žele da se aktiviraju da budu kontrolori ili ispred naše liste ili ispred neke druge liste ili nezavisne organizacije.

Ograničen mandat vlade

RSE: Da li vanredni izbori treba da pripreme teren za neke ubuduće izbore, odnosno da li bi vlada imala oročen mandat?

Milošević: Ideja kojom treba da se vodi naša lista su ciljevi oko kojih svi mogu da se slože. Među njima je prvih pet, šest tačaka pripremanje za nove izbore. I svi smo se složili da mandat nove vlade treba da bude oročen.

Profesori sa Fakulteta političkih nauka su njeno trajanje procijenili na 16 do 18 mjeseci, ako se ne varam. Toliko je otprilike potrebno da bi počelo sprovođenje čišćenja biračkog spiska, što je najbitnije.

U poboljšanje izbornih uslova ulaze i slobodni mediji. Već smo dobili raspisivanje konkursa za REM (Regulatorno tijelo za elektronske medije), ali tu treba još mnogo napredovati prije nego što sastav REM-a bude takav da će stvarno uticati da mediji rade profesionalno.

Cilj te vlade je i ispunjenje onoga što i sami naši zahtjevi uključuju – ako sudovi rade svoj posao, ako mediji rade svoj posao, ako su birački spiskovi čisti, možemo da očekujemo da izborni uslovi budu fer i onda će, ko god da izađe na te izbore, imati jednake šanse za pobjedu.