Video
Prema navodima optužnice, tužilaštvo detaljno opisuje radnje koje su Selaković i ostali okrivljeni preduzeli kako bi, kako se tvrdi, protivzakonito bio oduzet status kulturnog dobra zgradama Generalštaba u Beogradu.
Okrivljeni se terete za krivična djela falsifikovanje isprave i zloupotrebu službenog položaja. Tužilaštvo predlaže da Selakoviću bude izrečena kazna od tri godine zatvora, Slavici Jelači dvije i po godine, Goranu Vasiću tri godine, dok se za Aleksandra Ivanovića traži kazna od godinu i po zatvora.
Kako piše Danas, Tužilaštvo za organizovani kriminal navodi da su okrivljeni u periodu od druge polovine maja do kraja novembra 2024. godine, svjesno i sa umišljajem, kao službena lica prekoračili granice svojih ovlašćenja, iako su, po više zakona i podzakonskih akata, bili dužni da štite kulturno nasljeđe Republike Srbije.
U optužnici se tvrdi da je Selaković ovjeravao službene isprave sa neistinitim sadržajem i koristio ih u službi kao da su istinite, dok su Jelača i Vasić sačinjavali dokumenta sa neistinitim podacima, izostavljajući važne informacije. Ta dokumenta su potom korišćena u službene svrhe, dok je Ivanović, prema navodima tužilaštva, svjesno pomagao u izvršenju krivičnih djela.
Navodi se da je Selaković 10. jula 2024. godine pozvao Vasića i Ivanovića u Ministarstvo kulture i, u prisustvu Jelače, naložio im da istog dana dostave akte naslovljene kao Predlog odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba, iako za takvu odluku nijesu bili ispunjeni zakonski uslovi.
Cilj je, kako se tvrdi, bio da se ti akti iskoriste za neovlašćeno sačinjavanje predloga odluka Vlade Srbije o oduzimanju statusa kulturnog dobra zgradama Generalštaba i izmjeni odluke o zaštiti prostorno kulturno-istorijske cjeline u Ulici kneza Miloša.
Zbog toga je tadašnja direktorica Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Dubravka Đukanović odbila da sačini takav predlog, podsjećajući da je isključivo Republički zavod nadležan za pripremu obrazloženih predloga odluka o prestanku svojstva kulturnog dobra.
U optužnici se dalje navodi da je Goran Vasić, postupajući po nalogu Selakovića, sačinio akt sa neistinitim sadržajem, lažno ga zavodeći pod službenim brojem Republičkog zavoda, iako je znao da se pod tim brojem već vodi drugi predmet, te da za takvu radnju nije imao ni zakonsko ovlašćenje ni stručnu osnovu.
Istog dana je i Ivanović, takođe po nalogu Selakovića, sačinio sličan akt i predao ga Jelači, iako mu je bilo poznato da dokument može biti dostavljen isključivo Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture.
Na osnovu niza, kako se navodi, nezakonitih i falsifikovanih dokumenata, Vlada Srbije je donijela odluku da se zgradama Generalštaba oduzme status kulturnog dobra.
Tužilaštvo tvrdi da su svi okrivljeni postupali po direktnom nalogu Nikole Selakovića, svjesni da krše zakon i nanose štetu kulturnom nasljeđu.
Selaković je na saslušanju negirao krivicu, navodeći da nikome nije naložio falsifikovanje dokumenata, te da je donošenjem posebnog zakona (lex specialis) poništen pravni okvir na koji se tužilaštvo poziva. Tokom iznošenja odbrane vrijeđao je Tužilaštvo za organizovani kriminal, zbog čega mu je izrečena opomena.
Preporučeno
Optužnica sadrži i prepiske putem Vibera i WhatsAppa između Selakovića i Vasića, u kojima razmjenjuju linkove medijskih tekstova o Generalštabu i javnim istupima konzervatorke i svjedokinje u ovom predmetu, Estela Radonjić Živkov, koju je Selaković u prepisci nazvao „ozbiljnim ustašom“.
