“Ljudi na vlasti imaju sistemski plan da se nikada ne suočimo s našim demonima jer tako oni dobijaju kvalitetnu municiju”, rekao je Puhalo na onlajn debati o politikama i praksama sjećanja u regionu.

On je ocijenio da je to sve priprema za buduće sukobe koji mogu biti za 10, 20 ili 30 godina.

Dodao je da nije siguran da je iz vlasti stigla direktiva da o tome ne smije da se piše.

“Mislim prije da postoji neka prećutna saglasnost da se o našim zločinima ne piše a da se naše žrtve potenciraju. I to je tako već 25 godina, bez obzira na izbore ili mimo izbora. Ja tu vidim sistem ali ne sistem sa jasnim direktivama, već sa nepisanim pravilima kojih se svi pridržavaju”, ocijenio je Puhalo.

Dodao je da se sjeća da se prije nekoliko godina u Nezavisnim novinama pojavila vijest da je u Meksiku pronađena masovna grobnica sa 14 ili 18 pobijenih gangstera, dok vijest o masovnoj grobnici u kojoj su pronađena tijela ljudi iz Prijedora pobijenih na Korićanskim stijenama na Vlašiću nije bila objavljena u istim novinama.

“Mene niko ne može ubijediti da našeg čovjeka interesuje šta se dešava u Meksiku, a da ga ne interesuje šta se dešava kod nas. Kada pričate sa mladim ljudima, vidite da oni misle da je prije 30 godina ovdje živjela gomila neandertalaca koja se međusobno ubijala, a oni su kao nešto bolji i kao oni se neće tako ponašati. Tako smo i mi vjerovatno mislili kad smo bili mladi, ali nam se dogodio rimejk rata”, kazao je Puhalo.

Aktivista za ljudska prava iz Prijedora u Bosni i Hercegovini Goran Zorić rekao je da su procesi suočavanja s prošlošću dugotrajni i transgeneracijski procesi koji će “trajati i trajati”.

“Suočavanje s prošlošću je proces političke borbe protiv institucija i nosilaca vlasti, i nosilaca službenih narativa”, kazao je Zorić.

On je podsjetio da je u Prijedoru ubijeno više od tri hiljade civila, uključujući i više od stotinu djece, da su postojali koncentracioni logori Omarska, Keraterm, Trnopolje, i da je izvršeno etničko čišćenje.

“Uprkos tome, u Prijedoru u samom centru grada postoje tri velika spomenika palim borcima Vojske Republike Srpske a ne postoji nijedan spomenik civilnim žrtvama iz redova bošnjačkog i hrvatskog naroda, dok djeca uče iz udžbenika koji imaju potpuno revizionistički pristup prošlosti”, naveo je Zorić.

Dodao je da aktivisti u Prijedoru pokušavaju o tome da govore prije svega sa humanističkog aspekta.

“Ubijani su ljudi, ubijana su djeca, postojali su koncentracioni logori u kojima su civili stradali. Pokušavamo o tome da govorimo prije svega sa humanističkog aspekta. Jer, ako kažete ‘Srbi su ubijali Bošnjake’ ostaćemo u matrici naših i vaših žrtava. Ratu je prethodila dehumanizacija i mislimo da sada treba da govorimo o humanosti, a ne da u drugima vidimo samo Srbe ili Bošnjake, ili Hrvate, već prije svega ljudska bića. Postojeće politike sjećanja su potpuno zarobljene na nivou etnonacionalnih identiteta”, rekao je Zorić.

Prema njegovim riječima, nacionalizmi nas “guše” na svim nivoima i građane treba ohrabriti da se bore za društvo i koje vjeruju i za rastakanje nacionalizama.

Debatu je organizovalo Udruženje Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u BiH, u saradnji sa Centrom za demokratiju i tranzicionu pravdu iz Banjaluke i Udruženjem za društvena istraživanja i komunikacije, a u ime Koalicije za REKOM – Mreže pomirenja.