Predavanja i ispiti su na čekanju, a na glavno pitanje – kada će se fakulteti vratiti svojim primarnim funkcijama – odgovor izgleda ne znaju ni studenti, ni profesori, ni vlast, piše Dojče vele.
Bez jedinstvenog rješenja
Ministarstvo prosvjete u tehničkom mandatu više puta je u javnost iznosilo datume koji bi bili krajnji rok za početak nastave, kako bi se akademska godina privela kraju. Sredina aprila je najnoviji.Sagovornici Dojče velea (DW) saglasni su da trenutno ipak nije moguće sa sigurnošću reći koji je to krajnji datum, ako uopšte i postoji. Univerziteti imaju autonomiju u odlučivanju, a zbog prirode naučno-istraživačke oblasti svaki fakultet mora napraviti jedinstven plan organizacije i nadoknade nastave. To znači da ne postoji jedinstveno rješenje.
“U ovom trenutku ne bismo govorili o krajnjim datumima, s obzirom da postoje različiti modaliteti nadoknade dijela nastave, kao i da se u medijima čak spominje mogućnost lex specialis-a, i produženja školske godine”, za DW objašnjava prof. dr Marko Mihić, dekan Fakulteta organizacionih nauka (FON) Univerziteta u Beogradu.
On ističe da je FON do sada napravio više planova realizacije nastave, koji se prilagođavaju na nedjeljnom nivou, te da je moguće otpočeti izvođenje “dijela nastavnih procesa koji se trenutno ne izvodi, čak i dok traju blokade”.
“Odluku o svemu ćemo donositi kroz dijalog sa studentima, zaposlenima, predstavnicima Univerziteta i resornog ministarstva”, napominje Mihić.
Odlaganje rješenja i nejasne informacije
Na pojedinim fakultetima problem predstavlja i netransparentna komunikacija profesora sa upravom samih fakulteta, što dodatno otežava mogućnost donošenja odluke o sudbini akademske godine.
“Na Fakultetu je teška situacija, jer kolegijumi nisu sazivani nekoliko mjeseci. Nijedna sjednica Nastavno-naučnog vijeća nije održana uživo. Sva komunikacija se odvija između krnje uprave, jer su tri prodekana u nastavi, i Ministarstva”, ističe vanredna profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Nataša Milićević.
Ona objašnjava da je na njihovom fakultetu, na inicijativu Studentskog parlamenta, sprovedeno anketiranje o tome koliko je profesora i studenata zainteresovano za rad u aprilu. Studenti u blokadi pozvali su na bojkot te ankete, smatrajući da je rezultat inicijative “nelegitimnog i nelegalno” izabranog Studentskog parlamenta, kome su na plenumu ranije izglasali nepovjerenje.
Mediji bliski vlasti prenijeli su da je više od 90 odsto nastavnog kadra glasalo za nastavak nastave, ali profesorka Milićević objašnjava da detalji o tome koliko se ljudi izjasnilo na toj anketi nikada nisu zvanično saopšteni.
“Stanje je haotično i sve se svodi na jednu mutnu komunikaciju. Postoje nekakvi dogovori, ali su to sve poluinformacije koje nama ne kažu da li postoje konkretni planovi. Ne obraća se previše pažnje ni na stavove studenata, osim onih koji su izabrani na prilično nelegitiman način”, priča Milićević, objašnjavajući da se radi o studentima koji su dio Studentskog parlamenta.
Policija ušla na fakultet
Vlast u Srbiji prolazila je kroz različite faze u pokušaju da odobrovolji studente kako bi prekinuli blokade. U početku se pozivalo na dijalog, a u javnost nastupalo mješavinom djelimičnog ispunjenja zahtjeva i nuđenjem povoljnog stambenog kredita za mlade, koji niko nije tražio.
Sada se primjenjuju sve represivnije metode. Studentima se prijeti gubljenjem budžeta, stipendija i domskog smještaja, na vrata fakulteta šalje se policija, a studenti privode na saslušanje.
Tako je na Medicinski fakultet u Nišu prije dva dana ušlo dvadesetak policijskih inspektora, koji su, prema tvrdnjama studenata, pozvani od strane dekana Aleksandra Mitića. Policija je po prijavi zbog “uznemirava javnog reda i mira” uručila na desetine poziva za saslušanje.
Ovome je prethodilo iznenadno obavještenje Medicinskog fakulteta da se sa nadoknadom nastave otpočinje 15. aprila, iako je na prethodnom Nastavno-naučnom vijeću donijeta odluka da će se to desiti tek kada se budu stvorili uslovi. Studenti u blokadi izglasali su da se blokada ipak nastavlja.
“Ovo je presedan u Srbiji”
Tatjana Jevtović Stoimenov, profesorka biohemije na Medicinskom fakultetu u Nišu, ovakav čin ocjenjuje kao “presedan u Srbiji”.
“Ovo se nije desilo za 67 godina postojanja našeg fakulteta. Vjerujem da za većinu studenata ovo nije bilo nimalo prijatno, ali smo se mi kao profesori potrudili da ih smirimo i da ovaj trenutak dožive kao jedan od kamena spoticanja na njihovom putu ka boljem životu”, za DW je istakla Jevtović Stoimenov, koja je takođe davala izjavu u policiji.
Ona objašnjava da i samim profesorima sada ostaje nejasno hoće li se uopšte otpočeti sa nadoknadom koja je planirana za 15. april, jer ona podrazumijeva i onlajn nastavu za čije izvođenje, kako kaže Jevtović Stoimenov, fakultet nema važeću akreditacionu dozvolu, već onu iz vremena korone.
Informacije o tome hoće li se i na koji način nastava realizovati, te posjeduje li Medicinski fakultet licencu za rad na daljinu, DW nije uspio da dobije ni od uprave fakulteta, koja nije odgovorila na upite redakcije.
Šta će biti sa novom generacijom brucoša?
U nizu nejasnoća u vezi sa školskom godinom postavlja se i pitanje nove generacije brucoša. Upitno je i to koliko je moguće sprovoditi prijemne ispite za upis na fakultete, budući da je i određeni broj srednjih škola u blokadi.
Profesorka Nataša Milićević sa Novosadskog univerziteta ističe da uvijek postoji “mogućnost lex specialis-a, koji će omogućiti neko normalno rješenje za situaciju u kojoj je trenutno prosvjeta”.
Preporučeno
“Ali za to morate imati ministra prosvjete koji nije raspoložen da kažnjava, već da sarađuje i taj problem adekvatno riješi. Nisam sigurna da je ovo ministarstvo na to spremno”, zaključuje Milićević za DW.