Video
Taj novac bio bi ponuđen kao podsticaj za postizanje djelimičnog primirja, a ne kao nagrada nakon njegovog stupanja na snagu, istakli su izvori njujorškog lista.
Američka strana, kao drugi ustupak, pokrenula je i plan o prodaji inostrane imovine ruske naftne kompanije “Lukoil”, pri čemu bi kupac bila grupa investitora sa Bliskog istoka, uključujući osobe koje imaju poslovne veze sa američkim pregovaračima.
Osim toga, pregovarači američkog predsjednika Donalda Trampa obnovili su, u okviru trećeg podsticaja, predlog koji bi Bjelorusiji, savezniku Moskve, omogućio da ponovo pokrene izvoz kalijumskih đubriva, navodi NYT.
Nije poznato do koje faze su pregovori stigli, napominje list.
Međutim, kada je Trampov tim u septembru, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, otvorio novi diplomatski kanal, ukrajinski zvaničnici bili su, prema pisanju lista, iznenađeni time koliko su daleko američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner otišli u svojim ponudama Rusiji. Kijev je, prema istom izvoru, izbjegavao da direktno odbaci bilo koji od predloga, ali je insistirao na jasnim garancijama.
Ukrajina je, između ostalog, predlagala uzajamne isplate u odnosu “dolar za dolar” iz zamrznute ruske imovine ili garancije za dodatnu vojnu pomoć u slučaju bilo kakvog kršenja primirja.
Vitkof i Kušner su doputovali u Moskvu 5. septembra, a narednog dana otputovali su u Kijev.
Preporučeno
Prema pisanju Njujork tajmsa, ruski predsjednik Vladimir Putin lično je tokom sastanka u Moskvi pokrenuo pitanje prodaje imovine Lukoila.
