Video
Globalno zagrijavanje će za 15 odsto premašiti najgora predviđanja stručnjaka Ujedinjenih nacija, a temperatura će do tada porasti za četiri stepena Celzijusove skale. To je mnogo više od granice od dva Celzijusova stepena, koju su kao kritičnu postavili međunarodni stručnjaci za globalno zagrijavanje.
Patrik Braun i Ken Kaldeira, klimatolozi sa Instituta “Karnegi” na kalifornijskom Univerzitetu Stenford, izračunali su da će “globalno zagrijavanje biti mnogo snažnije”, a rezultate istraživanja objavili su u časopisu “Nature”.
Brzina globalnog zagrijavanja je potcijenjena, zbog čega će biti vrlo teško ispuniti ciljeve koje je 2015. godine postavilo 200 zemalja na sastanku u Parizu. Radi se o ograničenju porasta temperature na manje od dva Celzijusova stepena, u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
“Rezultati našeg istraživanja upućuju na to da će stabilizovanje globalne temperature zahtijevati još rigoroznije smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, nego što je ranije bilo izračunato”, upozorili su Braun i Kaldeira.
Prema izvještaju UN, sadašnja nastojanja vlada da ograniče emisije gasova koji proizvode efekat staklene bašte preslaba su da bi se postigli ciljevi zacrtani Pariskim sporazumom 2015. godine.
“Dobra vijest je da znamo više o budućim klimatološkim zbivanjima, a loša, jako loša, da će nam budućnost biti toplija nego što smo predvidjeli”, kaže profesor meterologije Univerziteta Reding, koji nije učestvovao u izradi studije, Vilijam Kolins.
Prema jednom od pesimističnijih scenarija, po kome će emisija gasova staklene bašte nastaviti i dalje da raste do 2100. godine, temperatura bi mogla da poraste za 4,8 stepeni Celzijusovih u odnosu na 4,3 koliko je bilo predviđeno na panelu stručnjaka UN, održanom 2014. godine.
“Ne postoji način kako da se zaustavi globalno zagrijavanje. Sve što se do sada dogodilo duboko je ukorijenjeno u klimatski sistem. Ne možemo da zaustavimo emisiju štetnih gasova već sjutra, ali moramo da usporimo klimatske promjene dovoljno da bismo bili sigurni da možemo što bezbolnije da im se prilagodimo”, smatraju naučnici.
Od 2070. godine mogu se očekivati brojne ekstremne oluje, požari i nepodnošljivi toplotni udari.
Preporučeno
Do 2100. godine naša planeta će biti negdje između “malo toplijeg i mnogo toplijeg nego što je danas”, a razlika između malo toplijeg i mnogo toplijeg broji se u milionima spasenih ljudskih života, prenosi B92.
