Video
Mogućnosti su različite – od jasne pobjede bilo predsjednika Donalda Trampa ili bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, do neriješene pravne bitke zbog koje bi ishod mogao da ostane neizvjestan sve do januara, kada novi Kongres treba da potvrdi konačan rezultat izbora.
Eksperti kažu da je odlučivanje pobjednika ovih izbora posebno neizvjesno zbog do sada nezabilježenog nivoa glasanja poštom, usljed pandemije koronavirusa. Različiti zakoni u pojedinačnim državama o tome kada i kako se broje glasovi poštom znače da bi konačni rezultati u tim državama mogli da budu poznati više dana ili čak nedjelja poslije izbora.
Postoji i “košmarni scenario”, kaže politikolog Vilijam Golston iz neprofitnog instituta Brukings. On piše da bi tijesni izbori sa spornim ishodom mogli da “cijelu zemlju bace u haos, u izrazito negativnim okolnostima”.
Foto: Reuters
Predsjednik Tramp je više puta pomenuo mogućnost da će masovno glasanje poštom dovesti do netačnog izbornog rezultata, i više puta je odbio da se obaveže unaprijed na miran prenos vlasti u slučaju da izgubi. Bajden je rekao da će prihvatiti izborne rezultate, pod uslovom da se glasovi pošteno prebroje.
Imajući u vidu potencijalnu nestabilnost koju bi mogli da izazovu osporeni izbori, najbolji scenario je da ishod izborne noći bude izvjestan, ili skoro izvjestan, što jeste u domenu mogućeg. Međutim, imajući u vidu prirodu američkog izbornog sistema, ostaju otvoreni i mnogi drugačiji ishodi.
Kompleksan proces
Demokratski kandidat Bajden trenutno ima vođstvo od oko 9 ili 10 poena u anketama na nacionalnom nivou, ali se predsjednik ne bira na osnovu direktnih glasova. Pobjednik američkih predsjedničkih izbora odlučuje se kroz kompleksan sistem u dva koraka, gdje poslije glasanja na nivou država slijedi drugo glasanje, u tijelu koje se zove Elektorski koledž. Pojedinačnim državama pripada određeni broj “elektora”, na osnovu broja stanovnika, a elektori podržavaju pobjednika direktnog glasanja, koji se proglasi pošto su svi glasovi prebrojani. (U dvije države, Mejnu i Nebraski, moguće je da kandidati podijele elektorske glasove).
Foto: AP
Ankete u pojedinačnim državama pokazuju da, iako zaostaje na nacionalnom nivou, Tramp bi mogao da ponovo bude izabran, i ako ne osvoji većinu direktnih glasova američkih građana, kao što je bio slučaj 2016, tako što će osvojiti većinu u Elektorskom koledžu.
Elektorski koledž se sastaje 14. decembra da bi glasanjem ozvaničio ko će biti sljedeći predsjednik Amerike. Kandidat mora da osvoji 270 glasova od ukupno 538 da bi proglasio pobjedu. Glasovi se formalno broje na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma i Senata 6. januara.
Dok postoji mnogo država kojima su potrebni dani ili nedjelje da obrade sve glasove, očekuje se da bi nekoliko država koje su ključne za ishod glasanja moglo da objavi konačne ili skoro konačne rezultate na veče izbora ili rano narednog dana.
Među njima je glavna Florida – država u kojoj je Tramp pobijedio 2016, a gdje su on i Bajden sada u tijesnoj trci. Bajdenova pobjeda mogla bi da mu donese 29 elektorskih glasova i zatvori Trampu skoro sve puteve ka pobjedi. Sjeverna Karolina, sa 15 elektorskih glasova, i Arizona sa 11 glasova, takođe su značajne za većinu scenarija prema kojima predsjednik Tramp može da dođe do pobjede – i mogle bi da rano saopšte ko je pobijedio.
“Ima razloga za uvjerenje da bi te države mogle da imaju skoro kompletan broj glasova kasno u izbornoj noći ili do narednog jutra”, kaže Ričard H. Pildiz, stručnjak za izborno pravo i profesor ustavnog prava na Njujorškom univerzitetu.
“Ako, na primjer, budemo znali da je predsjednik Tramp izgubio Floridu, čak i ako se ne prebroje glasovi u Mičigenu, Pensilvaniji i Viskonsinu, imaćemo razloga za uvjerenje da će Bajden biti pobjednik izbora.”
Mičigen ima 16 elektorskih glasova, Pensilvanija 20, a Viskonsin 10.
Pildiz dodaje da u slučaju da trka na Floridi bude tijesna toliko da pobjednik ne bude proglašen u izbornoj noći, a druge države koje rano objavljuju svoje rezultate budu podijeljene između dvojice kandidata, stvari bi mogle da vrlo brzo postanu sporne.
Potencijalne pravne bitke
“Ako ishod bude neizvjestan, recimo, do rano ujutru narednog dana, jer postoji značajan broj država koje neće moći da saopšte konačne rezultate zbog velikog broja glasova poštom … onda očekujem da dođe do intenzivnih rasprava u tim državama o svakom od tih glasova poštom, i da li treba da se tretiraju kao da su validni”, kaže Pildiz.
Između dana izbora i brojanja glasova elektora u Kongresu 6. januara postoji nekoliko ključnih datuma. Prvi je 8. decembar, datum kada se od država očekuje da dostave direktoru Nacionalnog arhiva Sjedinjenih Država verifikovane liste svojih elektora.
U slučaju da neka država nije završila prebrojavanje svojih glasova, do tog datuma, bilo zbog trenutnog brojanja ili nekih pravnih radnji koje su uticale na proces, u saveznom zakonu postoji odredba koja omogućava državnim skupštinama da zasijedaju i imenuju svoje delegacije elektora, i ako nije poznat konačan rezultat. Time se stvara mogućnost da državna skupština, u kojoj većinu ima jedna ili druga stranka, može da izabere elektore koji će podržati kandidata koji je, u suštini, izgubio većinu direktnih glasova u toj državi.
Foto: AP
U državama u kojima je guverner iz jedne stranke, a skupštinu kontroliše druga stranka, situacija se dodatno komplikuje. Pošto je guverner taj koji zvanično potvrđuje glasove elektora poslije direktnog glasanja, postoji mogućnost da neka država preda dva različita spiska elektora.
Prema federalnom zakonu, ukoliko novi Kongres dobije dvije različite liste elektora iz iste države, Predstavnički dom i Senat glasaju da odluče koja će lista biti prihvaćena. Ako se saglase, broje se glasovi elektora sa datog spiska. Ako se ne saglase, lista koju je potvrdio guverner ima prednost.
Neriješen rezultat u Elektorskom koledžu
Takođe je moguće, iako je malo vjerovatno, da nema pobjednika na predsjedničkim izborima i pošto se prebroje elektorski glasovi. Ukoliko oba kandidata završe sa 269 glasova, odluka o pobjedniku postaje dužnost Predstavničkog doma. Međutim, umjesto glasanja na kojem svih 435 članova glasaju pojedinačno, delegacije svake države glasaju kao cjelina, što znači da će dominantna partija u svakoj državi kontrolisati njene glasove.
Ako dođe do takvog rezultata, oko 600.000 stanovnika Vajominga imalo bi podjednaki uticaj na ishod izbora kao 40 miliona stanovnika Kalifornije.
I konačno, još jedna komplikacija u cijelom sistemu je mogućnost da se neki od elektora poslatih da glasaju za predsjednika 14. decembra pokažu kao “nevjerni”. Ranijih godina, u malom broju slučajeva, elektori koji su obećali da će glasati za određenog kandidata u Elektorskom koledžu su glasali za različitog kandidata.
Nekoliko država je usvojilo zakone kojima se elektori obavezuju da glasaju kako su obećali, a Vrhovni sud je zaključio da su takve restrikcije – legalne. I dalje je moguće da bi “nevjerni elektori” mogli da pokušaju da utiču na izbore, ali stručnjaci ističu da bi za to bio potreban izuzetno tijesan izborni rezultat i stepen koordinacije među elektorima koji nije vjerovatan.
Važno je naglasiti da, dok su takva različita scenarija moguća, malo je vjerovatno da će se većina njih ostvariti.
Profesor Pildez sa Njujorškog univerziteta naglašava da, čak i ako svi glasovi ne budu prebrojani u izbornoj noći, već tada će biti prilično jasno ko će na kraju biti pobjednik.
“Čak i u državama koje ne mogu da završe kompletno brojanje, pojedinačni okruzi u tim državama će vjerovatno obaviti sopstvena brojanja“, kaže Pildez i zaključuje:
“Mediji će moći da uporede kako Tramp stoji u tim okruzima 2020. sa njegovim rezultatima iz 2016. Ako bude sistematski ostvarivao znatno slabiji ili znatno bolji rezultat u odnosu na to, takve informacije će biti izuzetno korisne i moći će da jasno nagovijeste u kom smjeru idu izbori, i ako pobjednik ne bude formalno proglašen… Mislim da je takav scenario prilično vjerovatan”.
Preporučeno
https://www.glasamerike.net/embed/player/0/5540528.html?type=video
