Video
Dan nakon, kako je najavljivano, istorijskog referenduma u Makedoniji i jedni i drugi slave. I oni koji su bili protiv promjene imena države i oni koji su potpisali sporazum sa Grčkom o novom imenu. Ostalo je nejasno da li Makedonija mijenja ime ili ne? I šta su posljedice kontradiktornih rezultata referenduma?
Prema sinoćnjim rezultatima makedonske izborne komisije (DIK) na glasačka mjesta izašlo je tek nešto više od 34 odsto birača upisanih u birački spisak. Taj broj izašlih nije dovoljan da bi se referendum smatrao uspješnim, s obzirom da je bilo potrebno da izađe pedeset odsto plus jedan.
Mala izlaznost razlog je za slavlje opozicije, koja je referendum uglavnom bojkotovala i likovanje jer je isti propao. Međutim, aktuelna vlast na čelu sa Zoranom Zaevim takođe slavi.
Njihov povod za slavlje je rezultat opcije “za” – više od 90 odsto onih koji su izašli (od onih 34 odsto) na glasačka mjesta glasalo je za ulazak u NATO i EU, odnosno prihvatanje sporazuma sa Grčkom koji je upravo Zaev dogovorio sa Ciprasom.
Ovi prvi tvrde da to nije validno, jer je referendum doživio fijasko zbog male izlaznosti, a Zaev pominje čak i vanredne izbore ako opozicija ne prihvati “volju građana”.
Kvaka 22
Činjenica je da rezulatat referenduma nije stavio tačku na priču o promjeni imena te bivše jugolovenske republike, prvenstavno jer je bio – savjetodavan.
To znači da ni u slučaju da je pedest odsto plus jedan birač zaista izašao na izbore, pa čak ni da su 100 odsto glasali za opciju “za” saga oko promjena imena ne bi bila gotova. Može se reći da je ovo prva runda koja je opoziciji dala vjetar u leđa, ali vlast ima još jednu šansu – izmjena ustava u Sobranju.
To je zapravo ključni dio cijele priče. Da bi sporazum koji je 17. juna potpisan na Prespanskom jezeru zaživio, potrebno je da Makedonija izmijeni ustav i dogovorene odredbe vezane za ime unese u njega, a nakon toga da grčki parlament ratifikuje dokument koji su potpisali šefovi diplomatija.
Put do toga je dug. Prvo, Zaev i njegov SDMS koji u koaliciji sa albanskom strankom DUI ima većinu u Sobranju, za izmjenu ustava mora da skupi dvotrećinsku podršku u parlamentu. Većina albanskih partija jeste za promjenu imena, ali će Zaevu za promjenu ustava biti potreban i poneki glas opozicije, ako ne i same VMRO-DPMNE.
Preporučeno
FOTO: Nake Batev/EPA
Teško da bi do toga moglo da dođe, jer su čelnici te stranke izrazito protiv sporazuma sa Grčkom. Čak, predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov koji dolazi upravo iz VMRO, sporazum je nazvao “istorijskim samoubistvom” i odbio da glasa.
Pojedinci bi možda mogli da pređu na drugu stranu, a matematika kaže sljedeće:
Parlament u postojećem sastavu (od decembra 2016. godine) ima 120 poslanika, od kojih najviše ima upravo nekadašnja vladajuća, a danas opozicioona VMRO-DPMNE 51. Slijede je SDSM Zorana Zaeva sa 49, dok preostalih 20 mjesta zauzimaju albanske etničke partije – Demokratska unija za integracije (DUI) koja ima 10 poslanika (koalicioni partner Zaeva), Pokret Besa pet, Alijansa za Albance tri, a Demokratska partija Albanaca (DPA) ima dva poslanika.
Dvotećinska većina u Sobranju znači da za izmjene ustava mora da glasa 81 poslanika. Zaev sa svojom koalicijom trenutno ima 59 glasova, što znači da mu fali najmanje 22 glasa. Preostale albanske partije u Sobranju imaju još deset glasova, pa jasno da će 12 glasova potrebnih za izmjenu ustava Zaev morati da traži u najvećem oponentu.
Vjerovatno je zbog toga, u prvom obraćanju nakon zatvaranja glasačkih mjesta pozvao opoziciju da ostavi partijske i lične interese po strani.
“Razgovaraćemo sa protivnicima u parlamentu i ukoliko imamo dvotrećinsku većinu za ustavne promjene, nastavićemo sa realizacijom sporazuma sa Grčkom. Ukoliko to ne budemo imali, raspisaćemo nove izbore”, rekao je on.
Premijer Makedonije rekao je i da neće podnijeti ostavku koju je najvaljivao uoči referenduma ako on propadne, a ukoliko vanrednih izbora bude bilo mogući termin je mogući termin novembar.
Prethodno su se u pojedinim makedonskim medijima pojavile nezvanične informacije da će grupa poslanika iz VMRO-DPMNE podržati izmjene ustava, pod uslovom da referendum bude uspješan jer bi onda mogli da opravdaju tu svoju odluku. Čak i da je to bila opcija, sada više nije izvjesna.
Ako vlast u Makedoniji uspije da izmijeni ustav i u isti unese ime Republika Sjeverna Makedonija kako je dogovoreno krajem juna, grčka strana treba da ratifikuje sporazum u svom paralementu, navjerovatnije početkom 2019. godine.
Iako i tamo postoje jaki otpori tome (čak i u Ciprasovoj stranci) očekuje se da če to ipak biti daleko manje komplikovan zadatak od onog koji čeka Zaeva.
Sa novim ustavom, novim imenom i bez starih problema Makedonija je na dobrom putu da postane prvo 30. članica NATO, a potom i EU čemu teži od 2004. godine.
Izvor: Blic
