Strategija EU za Zapadni Balkan: Novo proširenje 2025., ako ga sporovi ne odlože

Strategija EU za Zapadni Balkan: Novo proširenje 2025., ako ga sporovi ne odlože

Standard

09/01/2018

13:34

EU se priprema da odredi 2025. kao krajnji rok za sljedeći talas proširenja, ali bi sporovi na Balkanu mogli to da odlože, navodi Evropska komisija u nacrtu nove strategije za Zapadni Balkan u koji je EUObserver imao uvid, a čije se usvajanje očekuje 14. februara. Komisija navodi da “partneri na Zapadnom Balkanu imaju istorijsku mogućnost” […]

EU se priprema da odredi 2025. kao krajnji rok za sljedeći talas proširenja, ali bi sporovi na Balkanu mogli to da odlože, navodi Evropska komisija u nacrtu nove strategije za Zapadni Balkan u koji je EUObserver imao uvid, a čije se usvajanje očekuje 14. februara. Komisija navodi da “partneri na Zapadnom Balkanu imaju istorijsku mogućnost” i da “po prvi put perspektiva njihovog pristupanja ima najbolji vremenski okvir”.

“Uz jaku političku volju, sprovodjenje stvarnih reformi i trajno rješenje sporova sa susjedima, Crna Gora i Srbija trebalo bi da budu spremne za članstvo do 2025”, piše u tekstu, prenosi Beta.

Najtrnovitiji spor je srpsko nepriznavanje kosovske nezavisnosti, navodi se u dokumentu i, aludirajući na Beograd, dodaje da favoriti na putu ka EU “imaju strateški interes da podržavaju stremljenja svojih partnera”.

Albanija, Bosna, Makedonija i Kosovo do 2025. “takodje treba da uveliko napreduju na evropskom putu”.

Povezani članci

Bosna nastoji da dobije “status kandidata” za EU, dok Kosovo razmatra da podnese formalni zahtjev za taj status.

Dokument Komisije upozorava da lokalni sporovi mogu da odlože proces koji je dobio ime “ambiciozni” vremenski okvir.

“EU ne može i neće uvoziti bilateralne sporove. Zato svi partneri na Zapadnom Balkanu o kojima je riječ moraju da ih što prije riješe”, piše u dokumentu, kojim se predlaže da se granična pitanja rješavaju medjunarodnom arbitražom, na primjer u Hagu, i da svaka odluka mora biti “obavezujuća i konačna” i “poštovana u potpunosti”.

Dodaje se da je “sveobuhvatna normalizacija odnosa Srbije i Kosova u formi obavezujućeg pravnog sporazuma od ključnog značaja” za EU perspektivu i Beograda i Prištine.

Kosovski problemi, medjutim, idu i dalje od Srbije, jer pet članica EU takodje nije priznalo njegovu nezavisnost.

U dokumentu se još kaže da bi spor oko imena izmedju Makedonije i Grčke mogao biti riješen do juna.

Sljedeći Samit o Zapadnom Balkanu EU će se održati 18. maja u Sofiji, 15 godina nakon samita u Solunu, kada su članice bloka prvi put obećale da će region primiti u svoje redove.

Evropska komisija u aprilu takodje namjerava da objavi redovan izvještaj o napretku aspiranata sa Balkana.

“U sljedećih osam, devet mjeseci ćemo odlučiti kako da nastavimo sa svakom od ovih zemalja”, rekao je juče portparol predsjednika Evropske komisije Žan Kloda Junkera.

Junkerovi planovi uključuju i kontekst ruske povećane aktivnosti jer, kako se kaže u dokumentu, Rusija preplavljuje Balkan medijima sa anti-EU propagandom i podstiče srpski nacionalizam ugovorima o naoružavanju.

Ostavite komentar

Komentari (0)

X