Video
Prema novoj studiji, ekonomski modeli su sistematski potcjenjivali koliko će globalno zagrijevanje uticati na bogatstvo ljudi. Istraživanje pokazuje da će prosječna osoba biti 40 odsto siromašnija u svijetu koji se zagrije za četiri stepena Celijusa – skoro četiri puta više nego što su ranije procjene sugerisale, piše Gardijan.
Studija australijskih naučnika navodi da će globalni BDP po glavi stanovnika biti smanjen za 16 odsto, čak i ako se zagrijevanje ograniči na dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa. To je znatno više od prethodnih procjena koje su govorile o padu od oko 1,4 odsto, piše Gadijan.
Čak i ako vlade širom svijeta ispune svoje kratkoročne i dugoročne klimatske ciljeve, naučnici sada procjenjuju da će globalna temperatura porasti za 2,1°C .
Kritike na račun ekonomskih alata poznatih kao Integrisani procijenjeni modeli (IAM), koji se koriste da usmjere koliko vlade treba da ulažu u smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, rastu već godinama. Smatra se da ti modeli nijesu uspjeli da obuhvate velike rizike od klimatskih promjena, naročito ekstremne vremenske događaje.
Nova studija, objavljena u časopisu Environmental Research Letters, uzela je jedan od najčešće korišćenih ekonomskih modela i unapredila ga klimatskim prognozama kako bi se obuhvatio uticaj ekstremnih vremenskih pojava na globalne lance snabdijevanja.
Dr Timoti Nil sa Univerziteta Novog Južnog Velsa, vođa istraživanja, rekao je da su istraživači analizirali vjerovatni uticaj globalnog zagrijavanja od 4°C – što mnogi klimatski stručnjaci smatraju katastrofalnim za planetu – i otkrili da bi prosječna osoba u tom scenariju bila 40 odsto siromašnija. To se upoređuje sa samo 11 odsto siromašnijim prema modelima bez unaprjeđenja.
Prethodni ekonomski modeli koji su „nehotice zaključili“ da bi i visoki nivoi globalnog zagrijavanja imali samo umjeren uticaj na svjetsku ekonomiju, imali su „duboke posljedice na klimatsku politiku,“ rekao je Nil.
On je naveo da su ekonomski modeli uglavnom uzimali u obzir vremenske promjene samo na lokalnom nivou, umjesto da analiziraju kako ekstremi poput suša ili poplava mogu poremetiti globalne lance snabdijevanja.
“U toplijoj budućnosti možemo očekivati lančane poremećaje u snabdijevanju izazvane ekstremnim vremenskim pojavama širom svijeta,“ rekao je Nil.
Profesor Endi Pitman, klimatolog sa istog univerziteta i koautor istraživanja, izjavio je: „Ključ je u ekstremima. Nije stvar u prosječnim temperaturama.“
“Preoblikovanje ekonomskih modela da uzmu u obzir vremenske ekstreme i njihov uticaj na lance snabdijevanja djeluje kao nešto što hitno mora da se uradi, kako bi zemlje u potpunosti mogle da izračunaju svoje ekonomske ranjivosti na klimatske promjene – i da urade ono očigledno: smanje emisije.“Neki ekonomisti tvrde da bi gubici izazvani zagrijavanjem mogli biti djelimično ublaženi u hladnijim regionima poput Kanade, Rusije i sjeverne Evrope. Ali Nil kaže da će globalno zagrijavanje pogoditi sve zemlje, jer su svjetske ekonomije međusobno povezane trgovinom.
Profesor Frenk Joco, stručnjak za klimatsku politiku sa Australijskog nacionalnog univerziteta, koji nije učestvovao u istraživanju, rekao je da IAM modeli pretpostavljaju da ako klimatske promjene onemoguće neku aktivnost, poput poljoprivrede, u jednom delu svijeta, povećana proizvodnja će se jednostavno pojaviti negdje drugdje.
“Zbog toga modeli pokazuju da klimatske promjene imaju mali uticaj na buduću svjetsku ekonomiju, što je u suprotnosti sa naukom o fizičkom uticaju i nijansiranim razumijevanjem međuzavisnosti u ekonomiji.“
Izvještaj iz januara Instituta i Fakulteta aktuara – profesije koja stoji iza procjene rizika za osiguravajuće kuće i penzione fondove – naveo je da prethodne ekonomske procjene rizika nisu uzele u obzir stvarne posljedice klimatskih promjena kao što su „tačke preokreta, ekstremni događaji, migracije, porast nivoa mora, uticaji na zdravlje ljudi ili geopolitički rizici.“
“Blaži, ali pogrešni rezultati mogu dodatno učvrstiti narativ da su ovo sporo napredujući rizici sa ograničenim posljedicama, umjesto ozbiljnih prijetnji koje zahtijevaju hitnu akciju,“ navodi se u izvještaju.
Mark Lorens, profesor za klimatske rizike na Univerzitetu u Adelaidi, koji je prethodno radio u finansijskom upravljanju rizicima za velike institucije poput Meril Linch-a i ANZ-a, rekao je da su rezultati nove studije uvjerljivi.
“Ako ništa drugo, vjerujem da bi ekonomski uticaji mogli biti i gori,“ rekao je.
Preporučeno
Lorens je dodao da je posljedica raskoraka između modela i stvarnih klimatskih uticaja i to što su “potencijalne ekonomske koristi od hitne klimatske politike takođe značajno potcijenjene.“
