Video
To se prije svega odnosi na događanja gdje ljudi stoje blizu jedni drugima i duže vrijeme razgovaraju, poput političkih skupova ili zabava na otvorenom.
Otkako je počela pandemija, naučne studije dokazale su da se virus prenosi u restoranima, kućama, fabrikama, kancelarijama, na konferencijama, u vozovima i avionima.
U studiji sprovedenoj na 25.000 slučajeva, koja još nije prošla recenziju, otprilike šest odsto slučajeva povezuje se sa zarazom na otvorenom, poput sportskih događaja ili koncerata.
Riječ je o ograđenim zonama gdje se fizičko distanciranje nije poštovalo ili gdje su ljudi ostajali neko vrijeme i kretali se uokolo glasno govoreći ili pjevajući.
“Nismo identifikovali doslovno nijedan slučaj koji bismo povezali sa takozvanim svakodnevnim životom na otvorenom”, rekao je autor studije Majk Vid, profesor na Univerzitetu u Kanterburiju.
“Rizik prenosa znatno je manji na otvorenom jer se otpušteni virusi brže razređuju u atmosferi”, napisali su naučnici, uspoređujući to s dimom cigarete.
Najmanje čestice kojima se virus može prenijeti, aerosoli, mogu plutati u vazduhu više minuta ili sati, u zavisnosti od provjetravanja prostora. U prostoriji sa slabom ventilacijom moguća je akumulacija tih čestica. Ona je, na primjer, moguća i u uskome prostoru između dvije zgrade gdje nema cirkulacije vazduha.
Kolika je količina aerosola potrebna za infekciju nije poznato, ali što je veća količina “veća je i vjerovatnost zaraze”, rekao je Stiv Eledž, genetičar i stručnjak za viruse s Harvarda.
Vrijeme provedeno u blizini zaražene osobe ključan je faktor. Sekunda nije dovoljna za zarazu, vjerovatno se ipak radi o najmanje nekoliko minuta.
“Nema dokaza ni da se koronavirus prenosi mimoilaženjem ljudi na otvorenom”, zaključila je grupa naučnika, ali u teoriji je i to moguće.
“Kad prolazimo pokraj ljudi, moguće je pokupiti dašak njihovog izdaha. Rizik je vrlo nizak, ali iz načela opreznosti maska ne može štetiti”, rekla je Linzi Mar, stručnjakinja za transmisiju virusa aerosolima sa Univerziteta Virdžinija Teh.
Previše je varijabli da bi se mogao izračunati koliki je tačno rizik zaraze na trotoaru ili u parku. To zavisi od vjetra, ali i od sunčevog ultraljubičastog zračenja koje deaktivira virus.
Sve upućuje na to da je rizik malli, ali maske su i dalje najučinkovitija sigurnosna strategija.
Preporučeno
“Prolaznik možda kine baš u onom trenutku kad se mimoilazi s vama”, plastično je objasnila Kristal Polit, profesorka epidemiologije na Jejlu.
