Savezno tužilaštvo Njemačke vodi istragu protiv bivšeg predsjednika Savezne obavještajne službe (BND) Augusta Haminga zbog sumnje na veleizdajničku špijunažu, odavanje državnih tajni, pokušaj veleizdaje i djelovanje za stranu obavještajnu službu.
Prema informacijama do kojih su došli novinari javnih servisa WDR, NDR i lista Zidojče cajtung, istražitelji Savezne kriminalističke službe (BKA) uhapsili su Haminga rano ujutro u njegovoj kući u Nordvaldeu kod Minstera.
Istovremeno je u Bavarskoj uhapšen i još jedan bivši visoki službenik BND-a. Riječ je o Manfredu D, nekadašnjem šefu kabineta Augusta Haminga, koji je u BND-u radio sve do proljeća 2026. godine.
Hiljade povjerljivih dokumenata
Prema navodima istražitelja, Manfred D. je najmanje do 2022. navodno dostavljao Hamingu strogo povjerljive informacije iz BND-a u zamjenu za novac. Sumnja se da je bivši direktor obavještajne službe na osnovu tih podataka u najmanje jednom slučaju izradio bezbjednosnu analizu za stranu obavještajnu službu. Prema dostupnim informacijama, u tom slučaju nije riječ o Rusiji.
U drugom slučaju, Haming je navodno koristio saznanja iz internih dokumenata BND-a tokom komunikacije sa stranim agentom.
Istražitelji vjeruju da je bivšem šefu BND-a proslijeđeno približno 2.000 povjerljivih dokumenata. Među njima su se, navodno, nalazili izvještaji koji su pripremani za takozvanu obavještajnu situaciju u Kabinetu kancelara, odnosno redovne sastanke šefova njemačkih bezbjednosnih službi.
Dokumenti o Iranu i Rusiji
Prema rezultatima istrage, među dokumentima su bili izuzetno osjetljivi materijali o iranskom nuklearnom programu i ruskim oružanim snagama. Bezbjednosni izvori navode da su među njima bile i informacije koje su njemačke službe dobile od stranih partnerskih obavještajnih agencija.
Odavanje takvih podataka smatra se jednim od najtežih mogućih bezbjednosnih incidenata. U obavještajnom svijetu postoji bojazan da bi partnerske službe mogle izgubiti povjerenje u BND i ograničiti razmjenu važnih informacija.
Slučaj otkriven sasvim slučajno?
Prema navodima medija, istraga protiv Haminga pokrenuta je nakon pretresa njegove kuće i kancelarija u septembru prošle godine. Taj pretres prvobitno nije imao veze sa obavještajnim radom. Pokrajinska kriminalistička služba Hamburga tada je tragala za dokazima u poznatom slučaju „Blok“. Tužilaštvo u Hamburgu sumnja da je nasljednica lanca restorana Kristina Blok krajem 2023. naručila otmicu svoje dvoje mlađe djece u okviru spora oko starateljstva. Istražitelji tvrde da je Haming bio povezan sa ranijim pokušajem otmice, što on negira.
Tokom analize zaplijenjenih podataka policajci su navodno pronašli elektronski medij sa veoma osjetljivim sadržajem. U njemu su otkriveni dokumenti BND-a kojima Haming nikako nije smio da raspolaže.
Njegov mandat na čelu službe završio se još u novembru 2005.
Tajna istraga od maja
Nakon što su sporni dokumenti predati saveznim organima, Savezno tužilaštvo je u maju 2026. pokrenulo tajni istražni postupak protiv Haminga i njegovog navodnog izvora u BND-u.
Za sada nije poznato koliko dugo je bivši direktor primao povjerljive materijale. Prema bezbjednosnim izvorima, najnoviji pronađeni dokumenti datiraju iz juna 2022. godine.
Istražitelji još pokušavaju da utvrde na koji način je osumnjičeni službenik uspijevao da iznese dokumenta iz strogo obezbijeđenih prostorija BND-a.
Afera istorijskih razmjera
Za njemačku spoljnu obavještajnu službu ovo bi mogao biti drugi veliki špijunski skandal za svega nekoliko godina. Pred sudom u Berlinu već se vodi proces protiv bivšeg rukovodioca jednog od odjeljenja BND-a koji je optužen da je 2022. godine špijunirao za Rusiju. U tom slučaju radilo se o curenju strogo povjerljivih podataka o sajber-operacijama BND-a.
Ako se sumnje protiv Augusta Haminga potvrde, slučaj bi mogao da preraste u jednu od najvećih obavještajnih afera u istoriji Njemačke. Nikada ranije tako visoko rangirani bivši državni funkcioner nije bio osumnjičen za veleizdaju.
Karijera na vrhu njemačkog bezbjednosnog aparata
August Haming je decenijama zauzimao ključne pozicije u njemačkom bezbjednosnom sistemu. Prije dolaska na čelo BND-a bio je zadužen za zaštitu tajnih podataka u zapadnonjemačkom predstavništvu u Istočnoj Njemačkoj. Kasnije je radio u Kabinetu kancelara, gdje je, između ostalog, koordinisao rad saveznih obavještajnih službi.
Na čelo BND-a došao je 1998. godine. Po odlasku iz službe krajem 2005. postao je državni sekretar u Saveznom ministarstvu unutrašnjih poslova. Četiri godine kasnije penzionisan je.
Kontroverze i nakon odlaska iz državne službe
Posljednjih godina Haming je radio kao preduzetnik i konsultant za bezbjednost. Do maja ove godine bio je dio rukovodstva jedne kontroverzne bezbjednosne kompanije sa sjedištem u Švajcarskoj. Njemačka podružnica te firme bila je angažovana i u sporu oko starateljstva između Kristine Blok i njenog bivšeg supruga.
Preporučeno
Prema navodima tužilaštva, Haming i jedan bivši službenik pokrajinske kriminalističke policije navodno su 2023. planirali da diskredituju bivšeg supruga Kristine Blok lažnim optužbama za pedofiliju. Istražitelji sumnjaju da su pokušali da mu podmetnu hard-disk sa dječjom pornografijom. Taj postupak još nije okončan. Haming je ranije odbacio sve optužbe povezane sa slučajem Blok.
















