Video
U anketi za poljski list Žečpospolita 36,4 odsto ispitanika podržalo bi razmještanje nuklearnog oružja, 31,9 odsto anketiranih razmeštanje odbija, 19 odsto je neodlučno, a čak 12,6 odsto nije čulo za takvu ideju.
Na ideju da se zvanična Varšava uključi u program „Nuklear šering“ u okviru kojeg su američke nuklearne rakete raspoređene u nekoliko evropskih zemalja, ali mogu da se upotrijebe isključivo za zajedničku odbranu i uz dozvolu SAD, došao je prije nekoliko godina lider stranke Prava i Pravde, bivši premijer Jaroslav Kačinjski, obrazlažući da Poljska ne može da računa da bi sama mogla da nabavi takvo oružje.
Presjednik Duda, takođe iz stranke Pravo i pravda, je potrebu da na teritoriji Poljske bude nuklearno oružje pomenuo ovog proljeća nekoliko puta, a šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski upozorio je da takav zahtjev mora da podnese vlada, a da ga ona nije ovlastila niti podsticala da o tome govori, posebno ne javno.
” Predsjedniku je na najvišim nivoima, i to ne poljskim, rečeno da sada za to nema šanse. Ne znam zašto je o tome pričao. Predsjednik realizuje spoljnu politiku vlade. Mi mu nismo dali ovlašćenje niti ga podsticali da o tome javno priča. Ali već imamo ruski odgovor, očigledan, da će svaki takav magacin biti meta napada”, kazao je Šikorski u intervjuu poljskoj televiziji Polsat.
Posljednji put je Duda, početkom ove sedmice, bez konsultacija sa vladom, izjavio u intervjuu listu Fakt da je Poljska spremna da na svojoj teritoriji razmjesti nuklearno oružje ako saveznici u NATO donesu takvu odluku, posebno pošto Rusija prebacuje svoje nuklearno oružje u Bjelorusiju.
Odmah je reagovao generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg i rekao da NATO takve planove nema a pošto je poljski premijer Donald Tusk izrazio čuđenje što Duda to pominje, predsjednik ga je pozvao na razgovor 1. maja, međutim, sastanak je pod znakom pitanja, pošto je premijer bolestan i liječi se od upale pluća.
” Neki misle da “Nuklear šering” znači da će Poljska postati nuklearna sila a to nije tako. To su veoma komplikovana pitanja o kojima razgovaramo na sastancima o nuklearnom planiranju. Takve debate ne treba da se vode javno”, kazao je ministar.
Preporučeno
Za proevropsku poljsku vladu koja je poslije osam godina u opoziciji došla na vlast sredinom prošlog oktobra opcija je, prije nego uključenje u „Nuklear šering“, da Francuska, za šta je spremnost nedavno najavio njen predsjednik Emanuel Makron, i Velika Britanija stave i istočno krilo NATO, konkretno Poljsku, pod svoj nuklearni kišobran.
