Svjetski lideri koji će obilježiti 2021.

Nakon što je započela vakcinacija, svijet će u 2021. polako početi da uzvraća udarac koronavirusu, ali šta će se još promijeniti? Ovo su političari koji bi trebalo da obilježe ovu važnu godinu.

Januar

Džo Bajden

Dvadesetog januara biće inaugurisan Džo Bajden kao 46. američki predsjednik. Amerika će se brzo ponovo pridružiti Pariskom sporazumu o klimi i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), predložiti tešnju saradnju saveznicima u Evropi i Aziji, a planira i paket mjera za stimulaciju američke privrede.

Planirano osnivanje „Alijanse demokratija“ ima za cilj djelovanje protiv Kine bez direktne konfrontacije s Pekingom. Zahladneće odnosi s drugim autoritarnim režimima poput Saudijske Arabije, a novi trgovinski sporazumi, poput onoga kome teži Velika Britanija, biće stavljeni na led do oporavka Amerike, najavljuje Bajden.

Bajden će se u ovoj godini suočiti s tri lična politička izazova: mitom o „pokradenim izborima“ koji širi Donald Tramp, demokratama sa levog krila koji su protiv njegove centrističke politike i insistiranjem na njegovom lošem zdravstvenom stanju.

Veliki problem su već napravili Tramp i njegove pristalice koje su izvršile upad u Kapitol, a najavljuju i nove incidente.

Februar

Redžep Tajip Erdogan

Turski predsjednik, koji će u februaru napuniti 67 godina i obilježava 20 godina osnivanja svoje Stranke pravde i razvoja, jedan je od autoritarnih lidera, čija će borba sa reformskim, prodemokratskim snagama obilježiti 2021. godinu.

Poput mnogih takvih lidera, Erdogan vodi agresivnu spoljnu politiku sa ciljem da izazove nacionalističko-patriotsko raspoloženje i skrene pažnju sa aktuelnih problema. Zbog toga ove godine treba očekivati pojačanu primjenu sile protiv Kurda u Siriji i pojačano miješanje Turske u Libiji, na Balkanu i na Kavkazu. S druge strane, odlazak Trampa i Bajdenov manje blagonaklon stav mogli bi da postaknu Erdogana da poboljša odnose sa EU, Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Uspjeh autoritarnih lidera, poput saudijskog prestolonasljednika Muhameda bin Salmana, egipatskog predsjednika Abdela Fataha al Sisija, te predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i Filipina Rodriga Dutertea, djelimično leži u pomirljivosti, ravnodušnosti i realnoj politici Zapada. Malo je vjerovatno da će se sa dolaskom Bajdena u tom pogledu nešto bitnije promijeniti, ocjenjuje Gardijan.

Mart

Bašar al Asad

U martu se navršava deset godina od početka katastrofalnog građanskog rata u Siriji. Gradovi su uništeni, milioni ljudi su stradali ili su raseljeni, ali diktator Bašar al Asad opstaje. Ove godine će se pojačati pritisci da se pozove na krivičnu odgovornost, ali Asad i dalje može da se osloni na podršku Rusije i Irana. Eventualno pokretanje vojne ofanzive ovog proleća u Idlibu, posljednjoj provinciji van kontrole režima, izazvalo bi novu izbjegličku katastrofu.

April

Emanuel Makron

Ovog mjeseca navršiće se četiri godine otkako je nova zvijezda u usponu na političkom nebu sa tijesnom većinom odnio pobjedu na predsjedničkim izborima u Francuskoj. U aprilu 2022. Makron će se ponovo suočiti sa glasačima. Najvažnija pitanja po kojima će birači suditi o njemu biće njegovi rezultati kao pobornika francuskog sekularizma i hvatanje u koštac sa problemima kao što su islamistički terorizam i „separatizam“.

Za razliku od drugih zapadnih šefova država, Makron nastoji ideološki da pobije pokušaje ekstremista da podijele ljude na osnovu vjeroispovijesti pozivajući se na egalitarni, republikanski princip univerzalnog državljanstva, a kritičari kažu da je takvim stavom provocirao džihadiste.

Maj

Nikola Stardžon

U 2021. Britanija će se suočiti sa tri velika izazova: pokušaj zaustavljanje širenja kovida-19 i istovremeno ekonomskog oporavka, hvatanje u koštac sa haosom zbog Bregzita i sprečavanje ustavne krize i raspada Ujedinjenog Kraljestva. Škotska premijerka Nikola Stardžon odigraće ključnu ulogu u sve tri drame, ali će vjerovatno posljednji izazov biti dominantan.

Ukoliko, kao što se očekuje, Škotska nacionalna stranka (SNP) pobijedi na parlamentarnim izborima u maju, pojačaće se pritisci za organizovanje novog referenduma o nezavisnosti, ali britanski premijer tvrdi da to neće dopustiti. Pitanje je šta može da se desi u tom slučaju. Stardžon je omiljena, ali mnogi Škoti smatraju da su pitanja zdravlja, post-Bregzit i ekonomija poslije kovida hitnija pitanja od nezavisnosti.

Jun

Hasan Rohani

Predsjednički izbori u Iranu 18. juna i odlazak Hasana Rohanija, koji za sobom ima dva mandata i ne može ponovo da se kandiduje, mogli bi da budu prekretnica na Bliskom istoku. Rohani je razočarao jer nije sproveo obećane reforme, a njegovu vlast obilježile su unutrašnje represije i ekonomska recesija izazvana pandemijom koronavirusa, korupcijom i američkim sankcijama. Ali bar nije bio protiv dijaloga sa Zapadom.

Diskreditovanje Rohanijevog umjerenog, pragmatičnog pristupa daje šansu iranskim tvrdokornim i antizapadnim konzervativcima i vojnim komandantima. Ako njihov kandidat pobedi na izborima, to bi moglo da sruši nade za novi početak kad su u pitanju odnosi sa Teheranom. Husein Degan, visoki komandant Revolucionarne garde i savetnik vrhovnog vođe Alija Hamneja jedan je od mogućih kandidata.

Ukoliko ova struja preuzme vlast, sukob sa Izraelom, koji se preko posrednika vodi u Libanu, Siriji, Iraku i Gazi, mogao bi da se intenzivira, baš kao i borba za premoć u regionu sa zemljama u Persijskom zalivu, budući da Saudijska Arabija razmatra mogućnost da pođe za primjerom Emirata i Behrejna i sklopi mir sa Izraelom.

Jul

Si Đinping

U julu Kina obilježava 100 godina osnivanja Komunističke partije Kine, čiji je jedan od osnivača Mao Cedung. Si Đinping je možda još moćniji od njega: pod njegovim rukovodstvom Kina je od sile koja „mirno napreduje“ prerasla u hegemonističku silu, a u 2021. Zapad će sve više koordinisano odgovarati na takvo njeno ponašanje.

Nastojanja Kine da zastraši srednje razvijene zemlje poput Australije i Kanade uzimanjem talaca i blokadom uvoza, njen prezir prema postkolonijalnim evropskim silama poput Velike Britanije, te njena spremnost da prkosi velikim konkurentima poput Indije i SAD, nagoveštavaju tešku godinu u kojoj će se trvenja produbiti na širokom frontu.

Krizna žarišta su napadi Pekinga na demokratiju u Hongkongu i Tajvanu; jačanje vojnog prisustva, naročito u Južnom Kineskom moru i na Himalajima; kršenje ljudskih prava u Sinkjangu i Tibetu; globalna ekspanzija kineskih tehnoloških kompanija poput Huaveja; trgovinske sankcije i protekcionizam Zapada; strateška borba za resurse i uticaj u Aziji, Evropi, Africi i Latinskoj Americi, ali i u svemiru.

Intenzivna debata u Velikoj Britaniji o odnosima sa Kinom, naročito kineskim investicijama u važnu bezbjednosnu infrastrukturu, kao što su komunikacije i nuklearna energija, prenijeće se na cijelu Evropu, gdje Peking nastoji da pridobije nezadovoljne članice EU i balkanske države poput Srbije.

Avgust

Antonio Gutereš

U nastojanju svijeta da se oporavi o pandemije, duh globalne saradnje biće važniji nego ikad. Borbu za obnovu svjetskog internacionalizma predvodiće generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

Bogatije zemlje će možda naći način da se izbore s kovidom-19, ali je na Guterešu i agencijama UN da se pobrinu da na kraju svi budu zaštićeni. Humanitarna pomoć i zaštita ove godine biće potrebna rekordnom broju od 235 miliona ljudi – povećanje od 40 odsto UN pripisuje gotovo isključivo pandemiji. Svijet mora da „podrži ljude u trenutku kad im je to najpotrebnije“, rekao je Gutereš, koji traži da se u tu svrhu izdvoji 35 milijardi dolara.

Nefer borba za efikasnu i jeftinu vakcinu mogla bi da ga omete u tome. Nezavisne organizacije predviđaju da će čak 70 odsto zemalja sa niskim prihodima izgubiti „bitku za vakcinu“ 2021. Norveški Savjet za izbjeglice procjenjuje da oko 40 miliona ljudi preti pojačana opasnost od diskriminacije i kršenja prava, uključujući i trgovinu ljudi i regrutovanje djece u okviru „prevladavanja krize“ izazvane pandemijom kovida-19.

Septembar

Angela Merkel

Parlamentarne izbore, koji će se u Njemačkoj održati u septembru, obilježiće povlačenje Angele Merkel sa političke scene, koja je kancelar od 2005. i prva žena na toj funkciji. Njen odlazak će biti prekretnica kako za Njemačku, tako i za Evropu. Trka za njenog nasljednika na čelu Hrišćansko-demokratske unije (CDU) riješena je, a izbori u septembru mogli bi da donesu velike promjene, sa akcentom na Zelenima i Alternativi za Njemačku, partiji sa krajnje desnice.

Odlazak Angele Merkel koja je bila faktor stabilnosti i jedinstva unutar EU, bitno će uticati na EU, naročito kada su u pitanju važne teme kao što je organizacija eurozone, evropski budžet i NATO. Makron je pobornik snažnije, integrisanije „globalne Evrope“ koja se bori sa svoje vrijednosti i interese, a Angela Merkel ga je često obuzdavala. Dok se ona polako povlači sa političke scene, a izbori u Francuskoj se bliže, tenzije između Francuske i Njemačke mogle bi da izbiju u prvi plan.

Oktobar

Vladimir Putin

Ove godine navršava se 30 godina od raspada Sovjetskog Saveza, a bivši agent KGB-a od 1999. godine funkciji premijera, odnosno predsjednika, nastoji da oživi sovjetsku imperiju.

Nakon što je na kontroverznom referendumu osigurao takoreći doživotnu vlast, Putin deluje iscrpljeno i izolovano. Gubi popularnost, a prihodi od nafte su se smanjili. Zajedno sa saveznicima suočiće se s teškim parlamentarnim izborima u septembru, s obzirom na sve veću ekonomsku krizu i nerede na dalekom istoku Rusije.

Neuspjeli pokušaj trovanja Putinovog najpoznatijeg protivnika Alekseja Navaljnog ojačao je opoziciju, a Putinova nastojanja da povrati kontrolu nad „stranim zemljama u komšiluku“ ne daju rezultate. Narodna pobuna u Bjelorusiji ne jenjava, u Ukrajini, Moldaviji, Gruziji i Kirgistanu vlada antirusko, prodemorkatsko raspoloženje, a rat između Jermenije i Azerbejdžana ukazuje na granice ruske moći. Sirija je močvara iz koje mu nema spasa.

Putin ima malo saveznika u svetu. Rusija je pod sankcijama EU i SAD, Tramp, koji ga je uvažavao odlazi, a zapadne zemlje uglavnom na njega gledaju sa strepnjom i zgražavanjem. Pregovori o vojnom savezu sa Kinom odražavaju njegovu slabost.

Novembar

Žair Bolsonaro

Velika Britanija će u novembru biti domaćin Konferencije o klimi UN Cop26 u Glazgovu, koja treba da da novi zamah Pariskom sporazumu o klimi iz 2015. Rješavanje ovog pitanja ne može biti hitnije, jer ljudi i dalje nanose izuzetnu štetu planeti, izjavio je Antonio Gutereš.

– Biodiverzitet propada. Milion vrsta suočava se s opasnošću od izumiranja. Ekosistemi nestaju na naše oči – izjavio je on, zahtijevajući da se 2021. proglasi vanredna klimatska situacija.

“Samoubilački rat čovječanstva protiv prirode“ predvodi brazilski desničarski populistički predsjednik Žair Bolsonaro, oličenje negacije klimatskih promjena na najdestruktivniji mogući način. Razmjere deforestacije kišnih šuma Amazonije, koje apsorbuju ugljen-dioksid, usporavajuči globalno otopljavanje, dostigle su rekordni nivo i ubrzale su se odkada je Bolsonaro došao na vlast 2019, a situacija bi mogla da se pogorša ove godine.

Međutim, ima pozitivnih nagovještaja: Velika Britanija će zatražiti da drugih država da dostignu ili nadmaše njihov cilj za smanjenje emisije štetnih gasova za 68 odsto do 2030. godine. Bajden je najavio da će ponovo pristupiti Pariskom sporazumu, čime će se obavezati da do 2050. dostigne cilj od nulte emisije štetnih gasova. Kina je kao cilj odredila 2030. godinu.

Decembar

Kim Džong Un

U decembru 2021. biće tačno deset godina od kada je Kim Džong Un došao na čelo Sjeverne Koreje. Trampova nastojanja da sa Kimom postigne sporazum o obustavljanju programa razvoja nuklearniog oružja i balističkih raketa doživjela su neuspjeh. Bajden nije ponudio novo rješenje, pa se nameće pitanje: Da li će Kim nastaviti sa nuklearnim probama?

Kada je riječ o širenju nuklearnog naoružanja svijet će se, međutim, suočiti sa još većim izazovima: naročito u Izraelu, koji već ima nuklearno oružje, raste strahovanje da bi i Iran mogao da se domogne takvog oružja. Ovo bi moglo da podstakne Saudijsku Arabiju da i sama poradi na nuklearnom potencijalu, a razlog za zabrinutost su i sukobi na granicama između nuklearnih sila Kine i Indije, kao i između Indije i Pakistana.