Video
Telo UN, koje ima slične liste za viruse i bakterije, saopštilo je da gljivične infekcije i njihova sve veća otpornost na liječenje predstavljaju sve veći rizik, prenosi Rojters.
Međutim, istorijski nedostatak fokusa na opasnost značio je da postoje ogromne praznine u znanju, kao i nedostatak nadzora, tretmana i dijagnostike.
Bilo je teško čak i procijeniti razmjere prijetnje zbog nedostatka podataka, saopštila je SZO, pozivajući vlade i istraživače da ulože veći napor i pojačaju odgovor na 19 gljivica na listi.
„Izlazeći iz sjenke pandemije bakterijske antimikrobne rezistencije, gljivične infekcije rastu i sve su otpornije na tretmane, postajući problem javnog zdravlja širom svijeta“, rekla je dr Hanan Balki, pomoćnik generalnog direktora SZO za antimikrobnu rezistenciju.
Gljivične infekcije često pogađaju ljude koji su već ozbiljno bolesni, poput pacijenata sa kanceromom ili tuberkulozom, a stopa je porasla među hospitalizovanim kovid pacijentima tokom pandemije.
Postoje samo četiri vrste tretmana, sa vrlo malo novih opcija u razvoju. Klimatske promjene takođe znače da se incidencija i geografski opseg patogena širi, rekla je SZO, dok je otpor djelimično vođen prekomernom upotrebom antifungala u poljoprivredi.
Lista dijeli patogene u tri kategorije na osnovu njihovog potencijalnog uticaja i podataka o riziku od rezistencije: kritični, visoki i srednji prioritet.
Kritična grupa uključuje Candidu auris, koja je veoma otporna na lekove i koja je izazvala brojne epidemije u bolnicama širom svijeta, kao i Criptococcus neoformans, Aspergillus fumigatus i Candidu albicans.
Visoka grupa uključuje brojne druge gljivice iz porodice Candida, kao i druge kao što je Mucorales, grupa koja sadrži gljivice koje izazivaju mukormikozu ili „crnu gljivicu“, infekciju koja je brzo proširila kod teško bolesnih ljudi, posebno u Indiji, tokom Kovida-19.
Preporučeno
Srednja grupa navodi niz drugih gljivica, uključujući Coccidioides spp i Criptococcus gattii.
