Tako nekontrolisana upotreba antibiotika, kako je navedeni, vjerovatno je doprinjela daljem globalnom rasprostranjenju antimikrobijalne rezistencije, odnosno otpornosti bakterija na antibiotike.

Ovi ljekovi su u pretjeranoj mjeri upotrebljeni u regionu Istočnog Mediterana i Afrike, gdje je na taj način, u period između 2020. i 2022. godine, liječeno 83 procenta oboljelih, dok je na području Zapadnog pacifika više od trećine oboljelih tretirano za svaki slučaj upotrebom antibiotika.

Istovremeno, u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama upotreba antibiotika bila je veća od uobičajene, ali su vremenom ljekari znatno smanjili prepisivanje ovakvih ljekova.

Prema navodima u izvještaju SZO, čak 81 procenat teško oboljelih od kovida u svijetu liječeno je antibioticima, dok je pacijentima koji su imali blažu formu te bolesti, takođe u mnogim slučajevima, takvo liječenje bilo nepotrebno prepisano.

Izvještaj je baziran na podacima i analizi 450.000 hospitalizovanih pacijenata u 65 zemalja širom svijeta, navela je SZO, napominjući da je hitno potrebna promena politike prepisivanja upotrebe antibiotika.

Otpornost na ovu vrstu medikamenata predstavlja ozbiljnu pretnju daljem uspješnom razvoju zdravstvene zaštite u svijetu, uzrokuje poteškoće u stočarstvu i proizvodnji hrane i negativno utiče na globalni ekonomski napredak.

Prema nekim podacima, 2019. godine u svijetu je zabielježeno više od 1.27 miliona smrtnih slučajeva zbog otpornosti na antibiotike a procjenjuje se da bi do polovine vijeka broj preminulih mogao da dostigne deset miliona.