Istraživanje DIHK-a pokazalo je da se gotovo svako treće preduzeće sa manje od 20 zaposlenih pribojava pogoršanja poslovne situacije. Ova preduzeća čine oko 85 odsto svih firmi u zemlji, piše Dojče vele.
Istog dana (12.12.2025) Savezni zavod za statistiku saopštio je da su do kraja septembra njemački sudovi prijavili 18.125 zahtjeva za otvaranje postupka insolventnosti nad preduzećima, skoro 12 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Time je broj bankrota firmi u Njemačkoj u prva tri kvartala 2025. godine bio najveći u posljednjih jedanaest godina.Što manje, to ugroženije
Da su posebno mala preduzeća ugrožena, potvrđuje i profesor Štefen Miler.
Insolventnosti se ,,u velikoj mjeri odvijaju u sektoru malih preduzeća“, naglasio je rukovodilac istraživanja insolventnosti pri Leibnicovom institutu za ekonomska istraživanja u Haleu u razgovoru za DW.
Kada je riječ o broju zaposlenih, ,,prosječna veličina je deset zaposlenih, ali većina firmi je i manja”.
Iako u ovom razmatranju nema presudnu ulogu, aktuelni talas bankrota vidi se i u privatnoj sferi: u Njemačkoj je prošle godine porastao i broj ličnih insolventnosti. U prva tri kvartala tekuće godine zabilježeno je 57.824 slučaja potrošačke insolventnosti, više od osam odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Uticaj na tržište rada
Iako ,,lešinar bankrota” uglavnom kruži iznad malih preduzeća sa svega nekoliko zaposlenih, zbog porasta insolventnosti kod partnerskih i kapitalnih društava značajno je porastao i broj izgubljenih ili ozbiljno ugroženih radnih mjesta. To je izračunao Lajbnicov institut za ekonomska istraživanja, utvrdivši za tekuću oko 170.000 pogođenih radnih mjesta. Prije pandemije korone bilo ih je manje od 100.000.
Klaus-Hajner Rel ekonomista Instituta nemačke privrede u Kelnu, ne bi želio da precijeni uticaj ovog trenda na tržište rada. Iako, kako nam je napisao, ,insolventnosti doprinose blago povećanoj nezaposlenosti, razvoj situacije nije dramatičan”.
Nešto drugačije gleda na to Štefen Miler. Prema njegovim proračunima, u 2025. godini treba „računati sa oko 200.000 pogođenih radnih mjesta, što je relativno mnogo. U godinama prije pandemije bilo ih je otprilike upola manje.
Dio tih radnih mjesta „vjerovatno će zaista biti ugašen, jer insolventnosti dovode do zatvaranja firmi“.
Ipak, on ukazuje i na to da se mnoga radna mjesta otvaraju u drugim firmama. Efekti na tržište rada su ,,u cjelini podnošljivi. Ne smije se zaboraviti da u procesu tržišnog pročišćavanja često dolazi i do prelaska radnika iz slabih u dobre firme“.
Očekivani razvoj događaja?
Za Štefena Milera aktuelne brojke nisu potpuno neočekivane: „U globalu se mogao očekivati rast broja insolventnosti. Ipak, razmjere pomalo iznenađuju.“ Ni Klaus-Hajner Rel nije iznenađen, kako nam piše: ,,U principu, ovakav razvoj je bio očekivan; s obzirom na trajanje ekonomske slabosti, broj insolventnosti je mogao biti i veći.”
Razloge za veliki broj bankrota Rel ne vidi samo na strani preduzetnika: ,,Glavni razlog je vjerovatno gotovo trogodišnja troma privreda, sa stagnirajućom ili blago opadajućom ekonomijom.”
Tome doprinose i cijene energije, rat Rusije u Ukrajini i transformacija ka klimatskoj neutralnosti, što dodatno otežava poslovanje firmama. ,,U kojoj mjeri su politika sa odlaganim reformama i pojedina preduzeća sa zakasnjelim prilagođavanjima doprinijeli problemima, teško je kvantifikovati“, kaže Rel.
Štefen Miler takođe ne želi da krivicu pripiše samo jednoj strani: ,,Razlozi za insolventnost su uvijek veoma individualni.” Problemi često nastaju zbog pojedinačnih pogrešnih odluka, kao što su loš izbor proizvoda, sukobi između menadžmenta i zaposlenih, sporovi sa važnim vlasnicima ili drugim stejkholderima.
,,Kada se tome pridruže snažno rastući troškovi, strukturne promjene, geopolitičke nesigurnosti i carine, individualne slabosti i greške brže vode u insolventnost”, kaže Miler. Njegov zaključak glasi: „Da potpuno zdrava, dobro pozicionirana preduzeća, koja spadaju među najbolje u svojoj branši, moraju da nestanu isključivo zbog lošijih okvirnih uslova, to se vjerovatno ne dešava često.”
Samo slab tračak nade
Udruženje stečajnih upravnika i nadzornika u Njemačkoj (VID) aktuelnu situaciju vidi relativno opušteno. Predsjednik VID-a Kristof Niring rekao je za Njemačku novinsku agenciju: „Nakon efekata nadoknade iz perioda korone i s tim povezanim porastom insolventnosti, razvoj se ponovo normalizuje.” Ipak, to još ,,nije preokret trenda, ali jeste svijetlo na kraju tunela”.
Slično se izražava i Štefen Miler: ,,U 2026. godini vjerovatno ćemo se kretati približno na visokom nivou iz 2025.”
To je, međutim, samo ,uslovno dobra vijest, jer smo polako stigli u crvenu zonu”.
Dakle, pogoršanja ne bi trebalo da bude. Jer pogled na ključnu grupu partnerskih i kapitalnih društava pokazuje: ,,Sa sličnim razmjerama bili smo suočeni posljednji put pre 20 godina.”
Tračak nade vidi i ekonomista Klaus-Hajner Rel: ,,Ako naredne godine privreda poraste za oko jedan odsto, kako očekuju različiti instituti, trebalo bi da dođe i do smirivanja insolventnosti.“
Preporučeno
Ipak, smanjnje broja insolventnosti neće doći samo po sebi: ,,Strukturni problemi poput američkih carina, konkurencije iz Kine i troškova energije ostaju prisutni.”
















