Video
Dvije svjetske sila sa obje strane Atlantika, Velika Britanija i SAD, koje su do skoro smatrane stubovima stabilnosti, istovremeno se suočavaju sa političkim debaklom, a ruke zbog ovoga trlja niko drugi do Vladimir Putin, koji je, kako piše CNN, možda čak i imao udjela u nemirima.
Preporučeno
U Londonu je Tereza Mej doživjela najveći poraz u modernoj parlamentarnoj istoriji kao premijerka, kada su poslanici odbacili njen dogovor sa Evropskom unijom.
U međuvremenu, Sjedinjene Američke Države zaglavljene su u najdužoj blokadi vlade, što je kulminacija dvogodišnjeg političkog haosa koji je sa sobom donio Donald Tramp.
Teško je povjerovati da su se dvije tako snažne demokratije, koje ostatak svijeta dugo smatra svetionicima stabilnosti, “rastopile u gorkim građanskim disfunkcijama”, poetično piše CNN.
Političko samoptuživanje u SAD i Britaniji danas je daleko od vremena kada su predsjednik Frenklin Ruzvelt i premijer Vinston Čerčil, i predsjednik Ronald Regan i premijerka Margaret Tačer bili suočeni sa totalitarnim pretnjama zapadnoj, liberalnoj demokratiji. Ovoga puta pretnje dolaze iznutra.
“Muzika za Putinove uši”
U krizama koje trenutno zahvataju dvije dugo godina najotpornije svjetske demokratije postoji niz zajedničkih faktora.
Pristalice Trampa u SAD i Bregzita u Britaniji sve su nezadovoljniji neodgovornim državnim liderima koji više ne dijele njihove vrijednosti i ne predstavljaju ih u svijetu. Stoga, vladajuće strukture Britanije i SAD sada na svojoj koži osjećaju populistički revolt koji od 2016. uzima maha – u glasanju za Bregzit i izboru Trampa za predsjednika – a koji se uselio u zakonodavne organe i širi podjele i zastoje.
Rezultat svega je da se u Velikoj Britaniji i SAD ne mogu riješiti ključna pitanja sa kojima se te nacije trenutno suočavaju. A to je, ističe CNN, muzika za Putinove uši.
Putin umiješan u dva kritična događaja?
Ruski predsjednik je učinio da razbijanje liberalnih demokratija bude ključni princip njegove dvodecenijske vladavine, kao da se sveti za raspad SSSR-a, koji ga je zadesio kao agenta KGB-a u Istočnoj Njemačkoj.
Rusiju su optužili da se umiješala i u Bregzit i u američke predsjedničke izbore 2016– kritične događaji što su podstakli trenutne krize na Zapadu.
Više od pet godina, Putin prkosi zapadnjačkom nipodaštavanju ruske ekonomske moći, uspevajući da povrati uticaj na bivšem prostoru Sovjetskog saveza. On je aneksirao Krim od Ukrajine i obnovio bivše političko miješanje Moskve na Bliskom istoku.
Posljednje dvije godine, Putin je u Trampu imao svjesnog ili nesvjesnog saveznika, čiji napadi na NATO i američke saveznike, kao i odluka da povuče trupe iz Sirije, predstavljaju ostvarenje ruskih ciljeva.
Bez obzira na to da li je politički razdor na Zapadu djelo ruske obavještajne službe sa Putinom u glavnoj ulozi, on ulaže zakasnjele napore da pobijedi u miru, nastalom nakon završetka Hladnog rata. Njegovom uspjehu može da se doda i istraga Roberta Malera o ruskom uticaju na predsjedničke izbore u SAD 2016. Omča se vezuje oko Trampa – koji je takođe pristalica Bregzita – da igra u “ruskom timu”.
Populisti na vlasti
Velika Britanija se suočava sa najvećom krizom od Drugog svjetskog rata. Dok je slaba većina izglasala izlazak iz EU, ne postoji konsenzus kako da se to učini, naročito jer polovina zemlje želi da ostane u bloku.
U SAD, Tramp prkosno ostaje pri graničnom zidu, koji je izazvao blokadu vlade. Kao što je Trampu stalo do toga da zadrži povjerenje svojih glasača, tako je i “bregzitovcima” stalo do časti stečenoj na referendumu o izlasku iz EU 2016.
Tramp i Mejova ne mogu da budu različitiji kao ličnosti i političari. Premijerka je izdanak Konzervativne partije i provela je godine penjući se na vrh, dok Tramp nije svoj na svome u Vašingtonu.
Ali, oboje su jednom krenuli smjerom koji nije više lako napustiti. Služe se sloganima kao što su “Izgradite zid!” i “Bregzit znači Bregzit!”, koji dobro zvuče, ali im ne donose rezultate.
Tramp danima ponavlja da su demokrate meke prema izbjeglicama i da moraju da kapituliraju. U praksi, on nije uspio da ujedini Ameriku sa svoje strane fiktivnog zida. On efikasno dovodi republikance do ponora.
Mejova insistira da je njen odbijeni prijedlog jedini način da se Velika Britanija dostojanstveno povuče iz EU, ali za njega nije zadobila ni podršku javnosti. Ako ništa drugo, ona je više zaglavljena u neuspješnoj političkoj poziciji, nego Tramp u svojoj blokadi.
Kao rezultat svega toga, ako se krize u Velikoj Britaniji i SAD nastave i prodube, Putinov osmijeh biće sve širi, zaključuje CNN.
