Video
“Svjetski sukob nije izgledan, jer ostale države ne žele da se miješaju u direktan sukob SAD i Irana, ali region Bliskog istoka će svakako biti gurnut u još veći haos”, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) istraživačica Centra za novu američku bezbijednost Kaleigh Thomas.
Thomas kaže da će Iran u narednom periodu sigurno koristiti sva sredstva, a pogotovo raketne kapacitete i posredničke mreže kako bi osvetio generala Qasem Soleimanija, ubijenog u napadu američkim dronom kod Bagdada, 3. januara.
Pet dana kasnije uslijedio je iranski odgovor raketnim napadom na američku vojnu bazu Ain al-Asad u Iraku.
“Iako bi to moglo da razljuti administraciju predsjednika Trumpa, opšti rat je malo vjerovatan“, podvlači Thomas, koja je ekspert za bezbjednosna pitanja na Bliskom istoku. Vjeruje da će intenzitet reakcije SAD zavisiti isključivo od broja američkih žrtava.
RSE: Iran je učinio prvi korak u osveti zbog ubistva svog vojnog generala Qasema Soleimanija u napadu američke bespilotne letjelice. Koliko je snažna iranska vojska?
Thomas: Iran ima izometričke kapacitete, posebno u okviru trupa koje je Soleimani vodio prije nego što je ubijen. Njihova snaga definitvno u velikoj mjeri ima uporište u regionu, prije svega zbog veza koje Iran ima, kao i zbog njihovog raketnog programa koji su razvijali u prošloj deceniji. Očekujem da će ove dve stvari biti njihovi najveći aduti u osveti Soleimanijeve smrti.
RSE: Spomenuli ste prednosti iranske vojske. Koje su njene slabosti?
Thomas: Slaba tačka je njihova konvencionalna armija koja ne bi mogla da adekvatno odgovori na američku konvencionalnu moć.
RSE: Možete li nam reći više o tom poređenju između američke i iranske vojske?
Thomas: U ovom momentu bih rekla da sveobuhvatni konflikt nije tako izgledan. Američka konvencionalna armija je daleko snažnija nego iranska. Neke od stvari koje najviše brinu Sjedinjene Američke Države jesu izometrički kapaciteti Irana, zatim posredničke veze, mornarica Islamske revolucionarne garde (IGCR) kao dopuna konvencionalne mornarice, prije svega zbog malih brodova i mina.
Tu je i mnogo drugih sredstava koji bi mogli biti korišćeni u godinama koje dolaze, a kojima bi, čak i bez većeg konflikta, Iran uspio da isprovocira i razljutiti SAD. To bi moglo da dovede do trajnog raspoređivanja američkih trupa na Bliskom Istoku.
RSE: Šta je to još što Iran može da uradi, a da još uvek nije. Iran je raketama gađao vazdušne baze SAD-a, naftna postrojenja. Šta bi moglo da dovede do eskalacije sukoba?
Tomas: Definitivno ugrožavanje američkih civila ili diplomata. Što je više američkih žrtava, to će biti veća i reakcija Trumpove administracije. To je jedna od stvari oko koje je predsednik Trump bio jasan. Takođe, i sve ovo što je Iran do sada radio može biti sprovedeno sa mnogo većim posledicama i uzrokujući značajniju štetu – više preciznijih projektila i raketa koje mogu naneti ogromnu štetu američkoj vojsci.
Iran je septembarske napade (na saudijska naftna postrojenja) izveo kao upozorenje. Iran može ponovo sprovesti svoje planove oko Saudijske Arabije i na taj način uticati na cenu nafte i ulja, što bi svakako bilo u njihovom interesu.
RSE: Postoji li pretnja od nuklearnog odgovora Irana?
Thomas: Iran je već najavio povlačenje iz nuklearnog sporazuma i da se više neće pridržavati nikakvih ograničenja. U narednim mjesecima ćemo vidjeti koliko je Iran spreman da unaprijedi i razvija svoj program. To je svakako nešto što može da izazove dodatne tenzije i američku akciju.
RSE: Kako bi eventualna eskalacija sukoba uticala na Bliski istok i ostatak svijeta?
Thomas: To bi definitivno, ionako komplikovani region, dodatno gurnulo u haos. Imalo bi svakako uticaja na Irak i Siriju, odnosno američko prisustvo u tim zemljama, kako u ovom trenutku, tako i nakon što sukob prođe. Već vidimo posledice napada projektilima iranske vojske u Iraku koje je otvorilo pitanje američkih trupa tamo.
RSE: Na društvenim mrežama se odmah počelo govoriti o Trećem svjetskom ratu. Ima li opasnosti?
Thomas: Mislim da je ta fraza o Trećem svjetskom ratu preuveličavanje, jer podrazumijeva uključivanje velikog broja eksternih sila, za koje ne mislim da žele da se miješaju u direktnu konfrontaciju između SAD i Irana.
Međutim, poslednje godine su pokazale koliko je bilo teško i za Iran i za SAD da odrede stepen i intenzitet svog odgovora na provokacije. Stoga, postoji šansa da dođe do pogrešne kalkulacije u narednim nedjeljama, mjesecima, pa čak i u narednih godinu dana. Bez adekvatnog kanala komunikacije, rizik od eskalacije sukoba ostaje prilično visok.
SAD su upravo odbile da izdaju vizu ministru spoljnih poslova Irana Zarifu, kako bi prisustvovao Savjetu bezbijednosti UN, što je svakako destruktivan korak u deeskalaciji i ponovnom uspostavljanju odnosa.
RSE: Šta je sa Rusijom i Kinom? Može li Iran računati na podršku ove dvije sile?
Thomas: Svakako ne vjerujem da ćemo ikada vidjeti Rusiju i Kinu da podržavaju američku politiku prema Iranu. Treba imati u vidu da i one kalkulišu svoje interese. Ne mislim da će, u ovom trenutku, žuriti da odbrane Iran. Očekujem da će zadržati svoje veze sa Iranom i da u njihovim odnosima neće biti značajnih promjena.
Preporučeno
Izvor: Radio Slobodna Evropa
