Netanjahu je rekao da Izrael sada razmatra „alternativne“ opcije kako bi postigao svoje ciljeve vraćanja talaca iz Gaze i okončanja vladavine Hamasa na tom području. Tramp je izjavio da vjeruje kako će lideri Hamasa sada biti „uhvaćeni“, prenosi Rojters.

“Hamas zaista nije želio da postigne dogovor. Mislim da oni žele da umru. I to je veoma loše. I došlo je do tačke kada ćete morati da završite posao”, rekao je novinarima u Bijeloj kući.

Rojters navodi da ove izjave djeluju kao da gotovo uopšte ne ostavljaju prostora, bar na kratki rok, za nastavak pregovora o prekidu sukoba, u trenutku kada međunarodna zabrinutost raste zbog pogoršanja gladi u ratom razorenoј Gazi.

Predsjednik Emanuel Makron, odgovarajući na pogoršanu humanitarnu situaciju u Gazi, noćas je objavio da će Francuska postati prva velika zapadna sila koja će priznati nezavisnu palestinsku državu. Velika Britanija i Nemačka saopštile su da još nisu spremne za takav korak.

Tramp je odbacio Makronov potez. „Ono što on kaže nije važno“, rekao je novinarima u Bijeloj kući. „On je vrlo dobar čovjek. Sviđa mi se, ali ta izjava nema težinu“.

Izrael i Sjedinjene Države su povukli svoje delegacije u četvrtak sa pregovora o primirju u Kataru, nekoliko sati nakon što je Hamas dostavio svoj odgovor na predlog primirja.

Izvori su u četvrtak prvobitno naveli da je izraelsko povlačenje bilo samo radi konsultacija i da ne znači nužno da su pregovori zapali u krizu. Međutim, Netanjahuove izjave sugerišu da se izraelski stav tokom noći zaoštrio.

Američki izaslanik Stiv Vitkof je noćas izjavio da je Hamas kriv za zastoj, a Netanjahu je rekao da je Vitkof u pravu.

Visoki zvaničnik Hamasa, Basem Naim, napisao je na Fejsbuku da su pregovori bili konstruktivni i kritikovao Vitkofove izjave kao pokušaj vršenja pritiska u korist Izraela.

„Ono što smo predstavili – sa punom sviješću i razumijevanjem složenosti situacije – vjerujemo da bi moglo dovesti do dogovora ako bi neprijatelj imao volju da ga postigne“, rekao je.

Predloženo primirje predviđa obustavu borbi na 60 dana, dozvoljava veći priliv pomoći u Gazu i oslobađanje nekih od preostalih 50 talaca koje militanti drže, u zamjenu za Palestince u izraelskim zatvorima.

Pregovori su zapeli zbog neslaganja oko toga koliko bi Izrael trebalo da povuče trupe i šta će biti nakon tih 60 dana ako se ne postigne trajni dogovor.

Itamar Ben-Gvir, krajnje desničarski ministаr za nacionalnu bezbjednost u Netanjahuovoj koaliciji, pozdravio je potez premijera, pozivajući na potpuni prekid pomoći Gazi i potpuno osvajanje enklave, dodajući u objavi na Iksu: „Potpuno uništenje Hamasa, podsticanje emigracije, (jevrejskih) naselja“.

Masovna glad

Međunarodne humanitarne organizacije kažu da je masovna glad sada stigla među 2,2 miliona stanovnika Gaze, jer su zalihe iscrpljene nakon što je Izrael u martu prekinuo sve isporuke u tu teritoriju, a zatim ih u maju ponovo otvorio, ali uz nove restrikcije.

Izraelska vojska je danas saopštila da je pristala da dozvoli zemljama da vazdušnim putem dostavljaju pomoć u Gazu. Hamas je to odbacio kao predstavu za javnost.

„Pojasu Gaze ne trebaju vazdušne akrobacije, već otvoreni humanitarni koridor i stalni dnevni protok kamiona sa pomoći kako bi se spasilo ono što je ostalo od života opkoljenih, gladnih civila“, rekao je Rojtersu Ismail Al-Tavabta, direktor medijske kancelarije Hamasa u Gazi.

Medicinske vlasti u Gazi saopštile su da je još devet Palestinaca preminulo u posljednja 24 sata usljed neuhranjenosti ili gladi. Desetine je umrlo u posljednjih nekoliko nedjelja kako se glad pogoršava.

Izrael tvrdi da je u Gazu pustio dovoljno hrane i optužuje Ujedinjene nacije za neuspjeh u njenoj distribuciji, što je izraelsko ministarstvo spoljnih poslova danas nazvalo „namjernom taktikom klevetanja Izraela“. Ujedinjene nacije kažu da djeluju što efikasnije mogu pod izraelskim ograničenjima.

Agencije Ujedinjenih nacija saopštile su danas da u Gazi ponestaju zalihe specijalizovane terapijske hrane neophodne za spasavanje života djece koja pate od teške akutne neuhranjenosti.

Pregovori o prekidu vatre odvijali su se uz nastavak izraelske ofanzive na terenu. Palestinski zdravstveni zvaničnici saopštili su da su izraelski vazdušni napadi i pucnjava danas usmrtili najmanje 21 osobu širom enklave, uključujući petoro poginulih u napadu na školu koja je pružala utočište raseljenim porodicama u gradu Gaza.

U gradu Gaza, stanovnici su ulicama nosili tijelo novinara Adama Abu Harbida, umotano u bijeli pokrivač, sa plavim pancirom na kojem je pisalo PRESS, prebačenim preko tijela. On je ubijen tokom noći u napadu na šatore u kojima su bili raseljeni ljudi.

Mahmud Avadija, novinar koji je prisustvovao sahrani, rekao je da Izraelci namjerno pokušavaju da ubiju novinare.

„Ostaćemo, nastavićemo sa ovom porukom razotkrivanja zločina izraelske okupacije i njenog sistematskog ciljanog djelovanja protiv naših kolega novinara“, rekao je. Izrael negira da namerno cilja novinare.

Izrael i Sjedinjene Države su kritikovali Makronovu odluku da prizna palestinsku nezavisnost. Netanjahu ju je nazvao „nagradom za terorizam“.

Zapadne zemlje decenijama podržavaju ideju eventualne nezavisne palestinske države, ali su dugo isticale da ona treba da nastane kroz mirovni proces putem pregovora.

Britanija i Njemačka su jasno stavile do znanja da ne planiraju da odmah priznaju palestinsku državu. Njemačka ima dugu tradiciju podrške Izraelu, proisteklu iz osjećaja krivice zbog nacističkog Holokausta, dok Britanija nastoji da ne protivrječi politici SAD, vjerujući da najbolje može da vrši uticaj kao bliski saveznik Vašingtona, navodi Rojters.

„Bezbjednost Izraela je od najveće važnosti za njemačku vladu“, rekao je portparol njemačke vlade. „Zbog toga njemačka vlada nema planove da u skorije vreme prizna palestinsku državu“.

Britanski ministar Piter Kajl je rekao za Skaj njuz: „Želimo palestinsku državu, težimo tome… Ali trenutno, danas, moramo se fokusirati na ono što će ublažiti patnje, a to su ekstremne, neopravdane patnje u Gazi koje moraju biti naš prioritet danas“.