Prema dopisnicima vodećih američkih medija iz Bijele kuće, Tramp je potpisao tajnu uredbu Pentagonu da pripremi vojne opcije – uključujući dronove, pomorsku i moguću raketnu intervenciju protiv narkokartela u Latinskoj Americi.

U uredbi nije navedena nijedna konkretna država osim što je isključeno bilo kakvo intervenisanje u Meksiku, iako tamo djeluje zloglasni kartel Sinaloa.

Pravnu osnovu za takvu odluku Trampova administracija je stvorila označivši narkokartele terorističkim grupama koje svojim djelovanjem ugrožavaju funkcionisanje Sjedinjenih Američkih Država. Takva etiketa omogućava vojsci da izvodi operacije na moru i potencijalno na stranom tlu, što uključuje ubijanje ili hvatanje osumnjičenih članova kartela.

Upotreba vojne sile na ovaj način otvara niz pitanja, uključujući moguće kršenje međunarodnog prava i samih američkih zakona, no kako uredba još nije javna, nema ni preispitivanja zakonitosti.

Agenda 47 i proglašenje terorističkih organizacija

Sjedinjene Države već su pojačale nadzor nad kartelima, uključujući letove dronova iznad Meksika radi lociranja laboratorija za fentanil, što je započeto još tokom administracije Džoa Bajdena.

Sada se to proširuje na sankcije i blokadu imovine, sajber operacije i međunarodnu saradnju za presijecanje finansijskih tokova.

Sve je to dio „Agende 47“ koju je Tramp najavljivao prije izbora i potvrdio na svojoj inauguraciji.

U martu je Stejt department objavio listu kartela i ukupno ih je osam proglašeno terorističkim organizacijama – šest meksičkih i po jedan iz Venecuele i Salvadora.

Nakon medijske objave o uredbi 12. avgusta, Meksiko je izručio SAD-u 26 visoko pozicioniranih članova kartela, uz uslov da im se ne dosudi smrtna kazna. Ovaj potez tumači se kao ustupak Vašingtonu i znak pojačane saradnje u strahu od vojne akcije.

Meksička predsjednica Klaudija Šenbaum rekla je da takvu saradnju podržava, ali da suverenost države nije na prodaju.

„Predsjedniče Tramp, naša teritorija je nedodirljiva, naš suverenitet je nedodirljiv“, kazala je i dodala: „Možemo sarađivati, ali svako na svojoj teritoriji.“

Reakcije latinoameričkih država

I druge države obuhvaćene uredbom odbacile su ideju američke vojne intervencije na njihovom tlu.

Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro slaže se s borbom protiv narkokartela, ali samo uz poštovanje nacionalnog suvereniteta i bez američke intervencije. On zagovara regionalni savez zemalja Latinske Amerike, ali smatra da „rat protiv droge“ ne može uspjeti te da se treba orijentisati na javnozdravstvene politike i bolji životni standard.

Brazil je odbio američki zahtjev da domaće bande proglasi terorističkim organizacijama jer brazilski pravni sistem u definiciju terorizma ne uključuje grupe organizovanog kriminala.

U Ekvadoru se vlast nije jasno oglašavala, ali se pominje mogućnost referenduma o dopuštanju Americi da vojno reaguje. Mediji podsjećaju na štetne posljedice prethodnih američkih intervencija u regionu, a tri četvrtine ispitanih protivi se američkim vojnim intervencijama na tlu njihove zemlje.

Iz Venecuele su negirali postojanje organizovanih kriminalnih grupa u zemlji, nazivajući američke optužbe propagandom koja treba opravdati intervenciju s ciljem promjene vlasti.

U ostatku regiona, uključujući Gvatemalu i Honduras, analitičari upozoravaju na rizik od jačanja antiameričkih osjećaja i destabilizacije.

Horhe Restrepo, direktor Centra za analize sukoba u Kolumbiji, izrazio je zabrinutost zbog najave korišćenja vojne sile protiv narkokartela. On kaže da „takva strategija rizikuje jačanje autokratskih režima u zemljama poput Venecuele i Nikaragve, a nikakav uspjeh ne može postići“.

Restrepo smatra da će bilo kakva američka vojna intervencija pojačati antiamerička osjećanja u regionu i pružiti režimima izgovor za represiju koristeći narativ o spoljašnjoj prijetnji.

Analitičari upozoravaju na rizike

Američki analitičari imaju podijeljene stavove o Trampovoj direktivi za korišćenje vojne sile protiv narkokartela u Latinskoj Americi, izražavajući zabrinutost zbog pravnih, diplomatskih i strateških posljedica.

Brajan Finukejn, bivši pravni savjetnik Stejt departmenta, upozorava da vojne akcije, ovako kako su najavljene, nijesu moguće po američkim zakonima.

On smatra da označavanje kartela kao terorističkih organizacija ne daje ovlašćenja za upotrebu sile te da je za to potrebno dodatno odobrenje Kongresa ili izvršna ovlast zasnovana na samoobrani.

Vanda Felbab Braun iz Brukings instituta upozorava da vojni napadi na kartele mogu donijeti kratkoročne uspjehe, ali neće srušiti duboko ukorijenjene mreže.

Bez paralelnog rješavanja korupcije, siromaštva i potražnje za drogom u SAD-u, vojne akcije mogle bi dovesti do fragmentacije kartela u manje, ali nasilnije grupe, povećavajući regionalnu nestabilnost.

Jedan od vodećih američkih stručnjaka za Latinsku Ameriku, Meteson Elis, smatra da ova uredba predstavlja logičan korak u Trampovoj kampanji protiv kartela, posebno s obzirom na naglasak na fentanil i transnacionalni kriminal. On ističe da je cilj „totalna eliminacija“ kartela, iako priznaje tešku ostvarivost tog cilja.

Većina analitičara vjeruje da će moguće akcije biti izvedene isključivo protiv visokorangiranih članova kartela, uključujući napade dronovima ili hvatanje osumnjičenih, odnosno operacije poput onih vođenih protiv Al-Kaide.

Fokus na sintetičke droge

Vrijednost droge koja iz Latinske Amerike dolazi do SAD-a mjeri se u milijardama dolara, ali tačni brojevi ne postoje jer se u evidenciji vode samo zapljene.

Jasan je porast upotrebe sintetičkih droga – fentanila i metamfetamina. Zbog njihove jeftine proizvodnje i visokog profita, one sve više zamjenjuju tradicionalne droge poput kokaina i heroina. Karteli zarađuju više na fentanilu nego na svim drugim drogama zajedno.

Predsjednik Tramp nije javno potvrdio da je donio uredbu, ali je rekao da će o svemu govoriti vrlo brzo.

„Latinska Amerika ima puno kartela i puno droga koje teku. Moramo zaštititi našu zemlju. Nijesmo to radili četiri godine“, kazao je.

Američki mediji pišu da će uredba vjerovatno biti predstavljena na poseban način, posebno zbog fentanila, droge koja je Trampu bila povod za povećanje carina Meksiku i Kanadi.

U kampanji je najavljivao da će fentanil biti označen kao „oružje za masovno uništenje“, i u skladu s tim bi oni koji ga proizvode i prodaju snosili i posljedice.