Sudska zabrana sprječava objavljivanje ovih dokumenata – ukupno 230.000 stranica – od 1977. godine. Istaknuti članovi Kingove porodice prigovorili su objavljivanju. U zajedničkoj izjavi njegovo dvoje djece, osuđuju „svaki pokušaj zloupotrebe ovih dokumenata s ciljem oštećenja nasljeđa njihovog oca“, prenio je Klix.ba.

Martin Luter King Mlađi, baptistički sveštenik, ubijen je u Memfisu 4. aprila 1968. godine, kada je imao 39 godina. Džejms Erl Rej, profesionalni kriminalac, izjasnio se krivim za ubistvo, ali je kasnije povukao svoje priznanje.

Martin III i Bernis King, dvoje preživjele djece poznatog aktiviste, koji su unaprijed obaviješteni o objavljivanju, rekli su: „Molimo svakoga ko analizira ove dokumente da to učini sa empatijom, uzdržanošću i poštovanjem prema bolu koji naša porodica i dalje osjeća. Objavljivanje ovih materijala mora se posmatrati u njihovom punom istorijskom kontekstu.“

„Tokom života mog oca, on je bio neumorno meta invazivne, predatorske i duboko uznemirujuće kampanje dezinformacija i nadzora koju je vodio Dž. Edgar Huver preko Federalnog istražnog biroa (FBI)“, naveli su u saopštenju.

Porodica je istakla da je nadzor lišio Kinga „dostojanstva i sloboda koje pripadaju svakom građaninu“.

Povezani članci

Svijet

Tramp stao u odbranu državne tužiteljke Pem Bondi zbog kritika u vezi sa slučajem Epstajn

Svijet

Le Pen kaže da se ugleda na američkog borca za građanska prava – Martina Lutera Kinga

Svijet

FBI otkrio detalje o atentatoru: Bio je brilijantan

Takođe su podsjetili na presudu iz 1999. godine u tužbi za smrt uzrokovanu nepravdom, gdje je porota zaključila da Kinga nije ubio usamljeni rasistički ubica, već da je bio žrtva široke zavjere.

U januaru je Tramp naredio deklasifikaciju dokumenata ne samo o atentatu na Kinga, već i o atentatima na bivšeg predsjednika Džona F. Kenedija i njegovog brata Roberta F. Kenedija.

U saopštenju Kancelarije direktora Nacionalne obavještajne službe (DNI) u ponedjeljak se navodi da dosijei o Kingu „godinama skupljaju prašinu u arhivama raznih federalnih institucija, sve do danas“.

Dokumenti uključuju „interne memorandume FBI-ja“ i „nikada ranije viđene materijale CIA-e“ vezane za potragu za Kingovim ubicom, prema DNI.

Objavljivanje je koordinirano sa FBI-jem, Ministarstvom pravde, Nacionalnim arhivom i CIA-om.

„Američki narod zaslužuje odgovore, decenijama nakon užasnog ubistva jednog od najvećih vođa naše nacije“, rekla je američka državna tužiteljka Pamela Bondi.

Međutim, nijesu svi članovi Kingove porodice bili protiv objavljivanja. Alveda King, koja Martina Lutera Kinga naziva „svojim ujakom“, rekla je: „Zahvalna sam predsjedniku Trampu i direktoru DNI-ja Gabardu što su ispunili svoje obećanje o transparentnosti. Dok i dalje oplakujemo njegovu smrt, deklasifikacija i objavljivanje ovih dokumenata je istorijski korak ka istini koju američki narod zaslužuje.“

Trampovi kritičari ističu da je objava došla u trenutku kada je njegova administracija optužena za nedostatak transparentnosti u vezi sa dokumentima o Džefriju Epštajnu, uticajnom seksualnom prestupniku čija je smrt u zatvoru 2019. godine proglašena samoubistvom.

Aktivista za građanska prava Al Šarpton nazvao je objavljivanje Kingovih dosijea „očajničkim pokušajem da se skrene pažnja sa skandala sa Epštajnom i potkopa Trampov kredibilitet u javnosti“.

Prije hapšenja, Kingov ubica Džejms Erl Rej pobjegao je iz SAD u Kanadu, Portugal i Veliku Britaniju, gdje je opljačkao banku.

Nakon što je izručen Memfisu, 1969. godine se izjasnio krivim i osuđen je na 99 godina zatvora. Kasnije je tvrdio da je bio žrtveni jarac u službi nepoznatih zavjerenika i pokušao je da povuče svoje priznanje, ali su sudovi to više puta odbacili. Rej je umro 1998. godine, u 70. godini života.