Video
Predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hašim Tači sastaće se danas u Briselu nakon nekoliko sedmica ispitivanja terena o mogućnosti razmjene teritorija, donedavne tabu teme u Evropi.
Preporučeno
Time se, upozoravaju protivnici te zamisli, ne bi ni izbliza riješio sukob nego bi to, upravo suprotno, dovelo do destabilizacije cijelog Balkana.
Što žele Srbija i Kosovo?
Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova proglašenu 2008. De facto je izgubila svu kontrolu nad tom pokrajinom od bombardiranja NATO, zbog čega su se srpske snage morale povući nakon rata protiv boraca za kosovsku nezavisnost (1998.-1999., više od 13.000 mrtvih).
Beograd se protivi prijemu Kosova u Ujedinjene narode iako ga priznaje više od 110 zemalja, među kojima i većina članica EU, u čemu ima podršku Rusije, piše Index.hr.
Nijedan srpski funkcioner ne spominje mogućnost priznanja Kosova. No, uprkos tome, ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da se sve veći broj Srba miri s činjenicom da su izgubili Kosovo.
Beograd i Priština počeli su 2011. dijalog pod okriljem EU, koji je već mjesecima u slijepoj ulici.
Brisel ipak ne traži izričito priznanje nezavisnosti Kosova, čemu se ionako protivi nekoliko članica, među kojima i Španija.
O čemu je zapravo riječ?
Ni o čemu preciznom. Vučić će u nedjelju posjetiti sjever Kosova, gdje su Srbi većina i izražavaju odanost Beogradu.
Kada je riječ o Tačiju, njegovo “ne” podjeli po etničkim linijama, “da” prilagodbi granica uz uzajamno priznanje” ne razjašnjava ništa.
Mediji govore o razmjeni teritorija: sjever Kosova za Preševsku dolinu. U toj siromašnoj regiji na jugu Srbije u kojoj su Albanci većina manja skupina gerilaca nakratko je 2001. digla oružanu pobunu za pripajanje Kosovu.
Gotovo 120.000 Srba na Kosovu živi na području Sjeverne Mitrovice (dio Kosovske Mitrovice sjeverno od rijeke Ibar), gdje žive i Albanci, te u desetak malih enklava. U Preševskoj dolini Albanaca je negdje između 50.000 i 60.000 (protive se popisu stanovništva). Ondje živi i oko 20.000 Srba.
Koji su rizici?
Kosovski premijer Ramuš Haradinaj, koji se ne slaže s Tačijem, dramatično upozorava da su ulozi vrlo veliki: bilo kakva razmjena teritorija značila bi po njemu “rat”.
– Iluzije po kojima bi etnički čisti entiteti i države bili rješenje nisu nove njihovi arhitekti već su osuđeni pred međunarodnim pravosuđem – upozorava Lejla Ramić-Mesihović iz sarajevskog think-tanka “Foreign Policy Initiative BiH”.
Međuetnički ratovi na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih odnijeli su više od 130.000 ljudskih života, a milioni ljudi su raseljeni.
Govori se da bi se mogla otvoriti Pandorina kutija. Jer kako odbiti Albancima u Makedoniji (20 do 25 posto stanovništva) ono što bi dobili oni iz Preševa? I kako se usprotiviti težnjama za nezavisnošću Srba u BiH? Ovog ljeta u Nevesinju u Republici Srpskoj osvanuo je plakat s fotografijom Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca kojeg mnogi Srbi smatraju herojem, s porukom “Granice se krvlju crtaju i prekrajaju”, što govori dovoljno.
Pravne prepreke?
U skladu s načelom međunarodnog prava “uti possidetis juris”, unutrašnja razgraničenja između administrativnih jedinica priznaju se kao državne granice u trenutku sticanja nezavisnosti, što bi u ovom slučaju značilo granice Kosova iz bivše Jugoslavije, objašnjava Elis Bernard, stručnjakinja za Balkan i direktorica proevropskog think-tanka EuropaNova.
Odstupanje od toga pravila podrazumijeva dogovor između Beograda i Prištine.
– To bi značilo de jure srpsko priznanje Kosova – kaže ta pravnica.
Političke prepreke?
Čini se da je Tači izolovan: Funkcioneri vladajuće koalicije izrazili su svoje protivljenje promjeni granica.
U Srbiji se s druge strane uticajno pravoslavno sveštenstvo protivi svakom dogovoru koji bi značio prihvaćanje gubitka “Jeruzalema Srba”.
Njihov poglavar patrijarh Irinej izjavio je: “(…) ono što se silom uzme, to se i vrati, a ono što se pokloni nekome, to je za svagda izgubljeno (…)”
Stajalište Zapada?
Nejasno, Vašington više ne isključuje mogućnost “prilagođavanja teritorije”. Britanci i Nijemci su protiv. Evropska unija je neodređena.
Komesar za proširenje Johanes Han rekao je da je “ohrabren konstruktivnim razgovorima” Tačija i Vučića, takođe ne razjasnivši ništa.
