Video
Njemačka je primila za petinu manje zahtjeva, dok je u Italiji broj prijava povećan za više od trećine.
U novom polugodišnjem izvještaju EUAA se navodi da se u drugoj polovini godine obično očekuje više zahtjeva za azil pa se procjenjuje da bi evropske zemlje do kraja godine mogle da prime oko milion zahtjeva.
Broj zahtjeva za azil je u prvih šest mjeseci bio za oko 7.000 manji nego u prvih šest mjeseci 2023, kada ih je bilo najviše od migrantske krize 2016.
Agencija je istakla da broj zahtjeva za azil ne daje potpunu sliku potrebe za zaštitom u EU, imajući u vidu da je krajem juna privremenu zaštitu imalo 4,5 miliona lica raseljenih zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Sirijci su podnijeli najviše zahtjeva za azil – 71.000, što je za sedam odsto više u poređenju s istim periodom prošle godine.
Na drugom mjestu su i dalje Avganistanci (45.000), ali sa 18 odsto manje zahtjeva nego u prvih šest mjeseci 2023.
Posle velikog priliva na Kanarska ostrva prethodnih mjeseci, Malijci (9.600) i Senegalci (7.500) podnijeli su tri puta više prijava za azil.
Njemačka je od januara do juna primila gotovo četvrtinu svih zahtjeva, 124.000, što je za petinu manje nego u istom periodu prošle godine.
Španija je na drugom mjestu po broj primljenih zahtjeva za azil, sa 88.000, slično kao u prvoj polovini 2023.
Broj zahtjeva podnijetih u Italiji je povećan za više od trećine, na 85.000, dok Kipar (4.900) i dalje dobija najviše prijava po stanovniku.
EUAA je saopštila da je i dalje veliki broj tražilaca azila iz latinoameričkih zemalja, od kojih mnoge imaju bezvizni režim s EU.
Državljani Venecuele su podnijeli 37.000 zahtjeva, Kolumbije 29.000, a Perua 14.000. Velika većina njih, 90 odsto Venecuelaca i 80 odsto Kolumbijaca, prijave je podnijela u Španiji, ali je 53 odsto Peruanaca azil zatražilo u Italiji, dok su prošle godine najviše išli u Španiju.
Broj Ukrajinaca koji su tražili azil malo je povećan, na 12.000, od kojih je više od polovine podnijeto u Francuskoj, a petina u Poljskoj.
„Uzeti zajedno, ovi trendovi predstavljaju značajne izazove za vlasti EU za azil i prihvatanje. S obzirom da je broj predmeta koji čekaju prvostepene odluke i dalje stabilan (925.000), EUAA je nudila operativnu pomoć za 11 država članica“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je stopa priznavanja za prvostepene odluke o zahtjevima za azil iznosila oko 46 odsto. Stopa priznavanja je procenat odluka kojima se podnosiocima zahtjeva daje ili status izbjeglice ili supsidijarna zaštita.
Preporučeno
U slučaju Sirijaca stopa priznavanja bila je 92 odsto na nivou EU+, za Avganistance oko 65 odsto, dok je za Turke stopa pala na 18 odsto sa 54 odsto kolika je bila 2019. godine.
