Poslije višegodišnjih priprema, ovog petka na snagu stupa jedna od najvećih reformi azilnog prava u Njemačkoj i čitavoj Evropskoj uniji. Veću kontrolu na spoljnim granicama EU obećava nadležni komesar za migracije Magnus Bruner.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint govori o promjeni kursa: „Zaokret u migracionoj politici daje rezultate u Njemačkoj, ali i na evropskom nivou. Čvrsto smo odlučni da tim putem nastavimo zajedno s našim susjedima i partnerskim zemljama“, rekao je Dobrint (CSU) na sastanku ministara unutrašnjih poslova Evropske unije početkom juna.

Pod zaokretom u migracionoj politici njemački ministar podrazumijeva kontrole na unutrašnjim granicama između država-članica EU i vraćanje tražilaca azila sa njemačkih granica bez sprovođenja postupka. Prema njegovim riječima, to je dovelo do smanjenja broja podnijetih zahteva za azil.

Granični postupci trebalo bi da djeluju kao filter

Novi „Zajednički evropski sistem azila“ (Common European Asylum System, CEAS) uvodi prethodnu provjeru tražilaca azila na spoljnim granicama EU i ubrzane postupke u blizini granice za osobe koje dolaze iz zemalja s niskom stopom odobravanja azila. To znači da će tražioci azila iz Pakistana, Irana, Rusije, Turske, Venecuele, Nigerije ili Demokratske Republike Kongo ubuduće prolaziti kroz ubrzane granične procedure i tokom tog perioda boraviti u manje ili više zatvorenim centrima.

Prema podacima evropske statističke službe Eurostat, stopa odobravanja azila za podnosioce zahtjeva iz tih i brojnih drugih država iznosi manje od 20 odsto. Najkasnije nakon 12 nedjelja, osobe kojima zahtjev bude odbijen trebalo bi da budu deportovane u zemlje porijekla. Takođe, planirano je proširenje liste sigurnih zemalja porijekla kako bi zahtevi za azil mogli da budu odbijani kao očigledno neosnovani.

Istraživač migracija Knaus je skeptičan

Da li će to zaista funkcionisati? Stručnjak za migracije Gerald Knaus i osnivač istraživačkog centra Evropska inicijativa za stabilnost (ESI) u to sumnja. „Ti takozvani granični postupci mogli su da se sprovode i prethodnih godina. Sada postaju obavezni i u najboljem slučaju će se za dvanaest nedjelja znati da toj osobi iz Bangladeša u Italiji ili toj osobi iz Pakistana u Grčkoj nije potrebna zaštita. Dobro, ali onda nema odgovora na pitanje šta se dalje dešava“, kaže Knaus.

Deportacije u zemlje porekla i dalje su komplikovane, a odbijeni tražioci azila vjerovatno će nastaviti put ka drugim državama EU, iako bi za njih formalno trebalo da budu nadležne zemlje prvog ulaska, poput Italije, Grčke ili Španije. „Zemlje u koje migranti prvo stignu oduvijek su bile obavezne da sprovedu postupke za osobe koje stignu na njihovu teritoriju. To jednostavno nije funkcionisalo. Zašto bi sada funkcionisalo? Vidjećemo za nekoliko dana“, kaže Knaus.

Većina tražilaca azila ne prolazi kroz granične postupke

Najveće grupe tražilaca azila u 2025. godini, prema podacima Evropske komisije, dolazile su iz Avganistana i Sirije. Za njih je stopa odobravanja azila veća od 20 odsto. Ti ljudi, dakle, ne prolaze kroz granične postupke, već kroz redovne procedure za azil. Ali i za njih su nadležne države prvog ulaska.

Istraživač migracija Gerald Knaus očekuje da će ti ljudi „kao i do sada prolaziti kroz redovan postupak i vjerovatno nastaviti da odlaze u zemlje koje su u posljednjih deset godina donijele više od polovine svih pozitivnih odluka o azilu u EU. To su bile Njemačka i Austrija, koje se ne nalaze na spoljnim granicama. Dakle, tu se ništa ne bi promijenilo.“

Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint procjenjuje da će nova pravila CEAS omogućiti efikasnije vraćanje tražilaca azila iz Njemačke u druge zemlje koje su nadležne za njihove zahtjeve, kao zemlje prvog ulaska. Dobrint je naveo da je o tome dobio odgovarajuća uvjeravanja od Italije, Grčke i drugih država.

Kako bi se rasteretile zemlje prvog ulaska, CEAS predviđa „obaveznu solidarnost“ ostalih država članica EU, koje bi trebalo da preuzimaju postupke tražilaca azila. Za sada nije jasno kako će to funkcionisati u praksi. Evropska komisija trebalo bi da koordinira taj proces. Poljska i Mađarska iz principa ne žele da učestvuju. Iz njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova poručuju da Njemačka ove godine neće preuzimati tražioce azila, jer je preopterećena.

Da li rezultate daju granične kontrole ili promjena vlasti u Siriji?

Broj novih zahtjeva za azil, odnosno prvih prijava, u Evropi i Njemačkoj već dvije godine značajno opada. Prema riječima njemačkog ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Dobrinta, razlog su sistematske granične kontrole koje sprovode Njemačka i još devet država članica EU.

„Trenutna situacija je sledeća: kontrole na unutrašnjim granicama daju rezultate. One se fleksibilno prilagođavaju, u zavisnosti od toga koliko dobro funkcionišu druge mjere, ali i dalje predstavljaju važan instrument za suzbijanje ilegalnih migracija“, rekao je Dobrint. Zbog toga bi, smatra, trebalo nastaviti s kontrolama unutar šengenskog prostora – iako su one pravno sporne, jer Šengen u principu predviđa slobodno kretanje bez graničnih provjera.

Evropska komisija pozvala je Njemačku da postepeno ukine kontrole sada kada nova pravila stupaju na snagu. Na pitanje DW, ministar Dobrint je odgovorio: „Jasno sam stavio do znanja koliko je neophodno da se granične kontrole zadrže i sada, kako ne bismo slali pogrešne signale svijetu. Uspješno smo suzbili ilegalne migracije, ali to moramo da nastavimo kako ponovo ne bi došlo do situacija preopterećenosti.“

Stručnjaci za migracije poput Geralda Knausa iz Evropske inicijative za stabilnost, sumnjaju da su kontrole i direktna vraćanja tražilaca azila na unutrašnjim granicama EU značajnije uticali na pad broja zahtjeva u Njemačkoj.

„Ako nakon pada Asada više nijedan Sirijac ne dolazi u EU, ni u Njemačku, ni u Austriju, ni u Grčku, onda broj zahtjeva za azil u Njemačkoj i Austriji drastično opada. Upravo se to dogodilo. To nema nikakve veze s ministrom unutrašnjih poslova, niti sa sistemom CEAS, niti s graničnim kontrolama“, kaže Knaus za DW. Od promjene vlasti u Siriji krajem 2024. broj ljudi koji napuštaju tu zemlju značajno je opao.

Pripreme za reformu azila nisu „savršene“

Za njemački Savezni ured za migracije i izbeglice (BAMF) reforma znači mnogo posla, naglasio je još u februaru Folker Mojlen, šef projektne grupe CEAS u BAMF-u. Obrada podataka i radni procesi moraju biti prilagođeni složenijim propisima, a veliki broj zaposlenih mora proći dodatnu obuku.

Evropska komisija u Briselu nedavno je u jednom izveštaju ukazala da Njemačka, kao i zemlje prvog ulaska poput Grčke i Italije, u pojedinim oblastima još ne ispunjavaju zahteve CEAS-a. Na pitanje DW upućeno pres-službi BAMF-a o tome da li su pripreme u međuvremenu završene, do zaključenja ovog teksta nije stigao odgovor.

Evropski komesar Magnus Bruner rekao je povodom izvještaja svoje institucije da reforma CEAS-a od ovog petka 12. juna predstavlja početak puta, a ne njegov kraj. „Na početku ne može sve biti savršeno.“

Centri za povratak tražilaca azila?

Za vraćanje tražilaca azila iz Njemačke u druge nadležne države EU, savezne njemačke pokrajine trebalo bi da uspostave takozvane „centre za povratak“. Za sada postoje samo dva takva centra – jedan u Hamburgu, na sjeveru zemlje, i drugi u Ajzenhitenštatu na istoku.

Deportacija odbijenih tražilaca azila iz Evropske unije trebalo bi, prema dogovoru država-članica EU i Evropskog parlamenta, ubuduće da bude moguća i u treće zemlje. Tamo bi trebalo da budu izgrađeni takozvani „return hubs“ – centri za povratak. Za sada oni postoje samo na papiru.

Ministar unutrašnjih poslova Dobrint najavio je da bi partnerske zemlje, spremne za saradnju, trebalo da budu identifikovane do kraja godine. Na pitanje kada bi takvi centri za povratak mogli biti izgrađeni, ministar je odgovorio: „To je još jedan težak posao koji tek treba da se obavi.“