Ranije ove godine tokom protesta u glavnom gradu i drugim gradovima ljudi su pozivali na njegovu ostavku. Moiz, preduzetnik i izabrani nasljednik Majkla Martlija, prijr nego što je postao 58. predsjednik Haitija nikada nije obavljao političku dužnost. Prije atentata postavljalo se pitanje kada će se Moizov mandat završiti i da li on vlada protiv Ustava te zemlje.
Opozicija je optužila predsjednika da sprovodi diktaturu te je rekla da je Moizov petogodišnji mandat trebalo da se završi 7. februara 2021. godine. Međutim, Moiz je insistirao da ostane na vlasti još godinu dana jer je svoju funkciju preuzeo tek 7. februara 2017. godine.
Do jednogodišnjeg kašnjenja preuzimanja vlasti došlo je zbog optužbi za izbornu prevaru. Zbog optužbi su poništeni rezultati predsjedničkih izbora 2015. i održani su novi u novembru 2016. na kojima je pobijedio Moiz.
Na dan 7. februara, kada je njegov mandat trebalo da se završi, Moiz je onemogućio puč za rušenje njegove vlade. Naredio je da se uhapse 23 osobe, uključujući sudiju Vrhovnog suda i visokog policijskog službenika.
Grupacije koje ne podržavaju vlast su smatrale kako je Moizova tvrdnja da će biti predsjednik do februara 2022. zapravo sporno tumačenje Ustava iz 1987. godine.
Karipska zemlja, koja je postala prva crnačka republika na svijetu nakon revolucije protiv francuske vladavine, ima istoriju obilježenu siromaštvom, kao i autoritarnom vladavinom. Posljednjih godina u toj zemlji vladaju hronična politička nestabilnost, korupcija, diktatura i prirodne katastrofe. To je sve doprinijelo da je Haiti najsiromašnija zemlja Srednje Amerike.
Preporučeno
Jedan od najvećih korupcijskih skandala u istoriji izbio je nakon što je u sklopu PetroCaribea, strateškog naftnog saveza potpisanog sa Venecuelom 2006. godine, Haiti uštedio pozajmljujući gorivo od svojih komšija koje su bogate naftom te odgađajući plaćanje do 25 godina.
Video