Izvještaj UNEP-a „Limiting Overshoot: Navigating exceedance of 1.5°C and pathways towards return“ objavljen je nakon ljeta tokom kojeg su širom Evrope obarani temperaturni rekordi, dok su veliki požari bjesnjeli u različitim djelovima svijeta, a razorne poplave pogodile područja Himalaja.

Čak i ukoliko države ispune sve trenutno preuzete klimatske obaveze, planeta bi, prema procjenama UNEP-a, mogla da se zagrije najmanje 1,8 stepeni Celzijusa.

Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš upozorio je da će svaki dodatni dio stepena imati ozbiljne posljedice po ljude, ekonomiju i prirodu.

„Svaki djelić stepena koštaće života, uništavati egzistenciju, produbljivati nejednakosti i približavati ekosisteme nepovratnoj šteti“, kazao je Gutereš prilikom predstavljanja izvještaja.

POVRATAK ISPOD 1,5 STEPENI IPAK MOGUĆ

Iako su prognoze upozoravajuće, izvještaj UNEP-a ne zaključuje da je cilj od 1,5 stepeni definitivno izgubljen.

Naprotiv, stručnjaci kao najbolju preostalu opciju vide scenario „prekoračenje, vrhunac i pad“ – odnosno period u kojem bi globalne temperature privremeno prešle granicu od 1,5 stepeni, nakon čega bi morale da dostignu vrhunac i počnu da padaju, sa ciljem da se do kraja ovog vijeka vrate na 1,5 stepeni ili ispod te granice.

Za takav scenario potrebna su hitna i velika smanjenja svih emisija gasova sa efektom staklene bašte, uz istovremeno uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere. To bi moralo da prati ubrzano prilagođavanje klimatskim promjenama i snažnije mjere njihovog ublažavanja.

UNEP upozorava da „nema dobrih ishoda“ ukoliko planeta dugo ostane iznad 1,5 stepeni. Istovremeno, niko sa sigurnošću ne može znati kako će izgledati svijet nakon eventualne stabilizacije klime na višem nivou.

Ipak, poruka izvještaja je jasna – svaki djelić stepena zagrijavanja koji se može izbjeći znači i manje rizika. Zbog toga UNEP poziva države na zajedničko djelovanje kako bi se svijet što prije usmjerio ka scenariju prekoračenja, vrhunca i postepenog pada temperatura.

KLIMATSKA KRIZA I ZAGAŽENJE VAZDUHA MORAJU SE RJEŠAVATI ZAJEDNO

Klimatske promjene i zagađenje vazduha ne bi trebalo posmatrati kao odvojene probleme, zaključak je još dva nova izvještaja Svjetske meteorološke organizacije (WMO), UNEP-a i Koalicije za klimu i čist vazduh (CCAC).

„Predugo smo klimatske mjere posmatrali kao trošak kojim treba upravljati, a zagađenje vazduha kao nesrećnu posljedicu razvoja“, kazala je izvršna direktorka UNEP-a Inger Andersen.

Ona je istakla da čist vazduh zapravo predstavlja važan pokretač razvoja, zdravlja, sigurnosti hrane i energije, ali i klimatske stabilnosti.

UNEP je u procjeni „Hidden assets: The economic health case for climate and clean air action“ analizirao 25 rješenja u oblastima energetike, industrije, saobraćaja, poljoprivrede, kuvanja i upravljanja otpadom.

Prema nalazima tog izvještaja, istovremeno djelovanje na klimatske promjene i kvalitet vazduha moglo bi do 2050. godine spriječiti čak 144 miliona prijevremenih smrti i stotine miliona slučajeva hroničnih bolesti.

Trenutno od posljedica zagađenja vazduha svake godine prerano umire oko sedam miliona ljudi, dok Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da će između 2030. i 2050. godine klimatska kriza biti povezana sa dodatnih oko 250.000 smrti godišnje.

Mjere poput prelaska na električna vozila, korišćenja čistijih goriva za kuvanje i ubrzanog razvoja obnovljivih izvora energije mogle bi, prema procjenama UNEP-a i CCAC-a, povećati globalni BDP za ekvivalent od 2,8 odsto do 2035. godine, a za čak 11,4 odsto do 2100. godine.

Trošak sprovođenja tih mjera procjenjuje se na oko 0,7 odsto globalnog BDP-a tokom naredne decenije. Poređenja radi, subvencije za fosilna goriva iznosile su više od dva odsto svjetskog BDP-a 2022. godine, dok je zdravstvena potrošnja 2023. godine premašila devet odsto.

POŽARI DODATNO POGORŠAVAJU KVALITET VAZDUHA

Klimatske promjene dodatno povećavaju rizik od požara, a time i od zagađenja vazduha.

Godišnji izvještaj WMO-a, objavljen 7. septembra povodom Međunarodnog dana čistog vazduha za plavo nebo, pokazao je da su koncentracije čestica povezanih sa požarima povećane u Evropi i Sjevernoj Americi.

Poseban problem je dim iz velikih šumskih požara. WMO upozorava da postojeće procjene rizika od zagađenja vazduha ne uzimaju dovoljno u obzir povećanu toksičnost dima iz požara, zbog čega broj smrtnih slučajeva povezanih sa požarima možda može biti potcijenjen za čak 93 odsto.

Sve to, prema WMO-u, predstavlja dodatni dokaz da klimatske promjene i kvalitet vazduha moraju biti tretirani kao međusobno povezani problemi.

Nakon razornih poplava koje su krajem avgusta pogodile Nepal, u kojima je poginulo najmanje 1.300 ljudi, a uništeno oko 20.000 kuća, ta država traži 20 miliona dolara klimatske naknade.

Kako je objavio „The Guardian“, nepalski ministar spoljnih poslova Šišir Kanal poručio je da zemlje koje su imale najveću korist od zagađujućih privreda i čiji je istorijski doprinos emisijama gasova sa efektom staklene bašte znatno veći od Nepala moraju prihvatiti zajedničku odgovornost.

Nepal je među državama koje najmanje doprinose globalnim emisijama, ali istovremeno spada među zemlje posebno izložene posljedicama klimatskih promjena.

EL NINJO DONOSI NOVI TALAS EKSTREMNOG VREMENA

Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš upozorio je i na El Ninjo – prirodni klimatski fenomen koji bi, prema procjenama, mogao imati najjaču sezonu u posljednjih 70 godina.

Gutereš je upozorio da se El Ninjo, pod uticajem zagrijavanja planete, „pred našim očima pojačava“.

Svjetska meteorološka organizacija predviđa gotovo sigurnu mogućnost da će ekstremni vremenski uslovi potrajati do februara 2027. godine, zbog čega poziva vlade širom svijeta da pojačaju pripreme za moguće posljedice.

Velika Britanija, Francuska i Španija već su početkom septembra zabilježile neuobičajeno visoke temperature, dok su veliki djelovi jugoistočne Azije prekriveni toksičnom izmaglicom nastalom zbog požara u Indoneziji i na Sumatri.

Ti požari gore od sredine jula, a emisije iz njih trenutno su, prema podacima koje prenosi Reuters, najveće u svijetu.

ENERGETSKA TRANZICIJA DONOSI I VELIKE EKONOMSKE RIZIKE

Istovremeno, zemlje širom svijeta nisu dovoljno pripremljene za velike društvene i ekonomske promjene koje će donijeti globalni prelazak na obnovljive izvore energije, upozorava istraživački centar E3G.

Kombinacija klimatske krize i posljedica energetske tranzicije mogla bi, bez adekvatne pripreme, izazvati ozbiljnu ekonomsku i društvenu destabilizaciju.

E3G upozorava da će vlade morati da sarađuju sa međunarodnim institucijama poput Svjetske banke i privatnim sektorom kako bi se ublažili rizici povezani sa prelaskom sa fosilnih goriva na čistije izvore energije.

KLIMATSKE PROMJENE UGROŽAVAJU I SNABDIJEVANJE VODOM

Posljedice klimatskih promjena već utiču i na sisteme za snabdijevanje vodom.

U Izraelu je početkom septembra većina postrojenja za desalinizaciju bila privremeno van funkcije zbog cvjetanja mikroalgi u Sredozemnom moru.

Pet od šest izraelskih postrojenja, koja morsku vodu pretvaraju u vodu za piće, bilo je pogođeno problemom. Cvjetanje algi prostiralo se na području dugom oko 12 milja, a stručnjaci dio uzroka povezuju i sa višim temperaturama mora usljed klimatskih promjena.

Novi podaci UN-a i međunarodnih meteoroloških i zdravstvenih institucija tako pokazuju da klimatska kriza više nije samo pitanje budućnosti. Rekordne temperature, požari, poplave, zagađenje vazduha, problemi sa snabdijevanjem vodom i ekonomski poremećaji već se međusobno prepliću.