Ta droga je, kažu stručnjaci, sveprisutna u Njemačkoj. I to s veoma ozbiljnim posljedicama.

„Gotovo da ne postoji neka društvena grupa u kojoj se kokain ne koristi“, kaže Hajke Curhold, sociološkinja i kriminološkinja iz Centra za istraživanje zavisnosti (ZIS) iz Hamburga.

U proteklih deset godina se, sudeći po podacima tog centra, u Njemačkoj više nego udvostručio broj odraslih osoba koje uzimaju kokain.

Alarmantan porast broja konzumenata kokaina registruje i zdravstveno osiguranje Barmer. Broj ljudi koji se nalaze na liječenju zbog zloupotrebe kokaina, u proteklih deset godina se utrostručio, tvrde u tom osiguranju.

„Umjesto pice dostavljač donosi kokain“

A to koliko se povećalo konzumiranje kokaina, pokazuju i analiza sadržaja kanalizacije u njemačkim gradovima: ustanovljeno je da koncentracija ostataka kokaina raste.

Policija i carina iz godine u godinu bilježe sve veće količine zaplijenjene droge. U 2017. je u Njemačkoj zaplijenjeno osam tona kokaina, u 2023. već 43 tone. I sve to je, naravno, samo djelić onoga što se stvarno nađe na tržištu.

Sve veća dostupnost te droge utiče na pad njene cijene. Osim toga, danas se kokain vrlo lako može nabaviti. Preko aplikacija za razmjenu poruka, poput Telegrama, kokain može da se naruči i jednostavno i diskretno.

„To je poput servisa za dostavu. Umjesto pice, dostavljač donosi kokaine“, kaže Hajke Curhold.

U tom biznisu se oprobao i jedan Hrvat iz Njemačke – o čemu smo nedavno izvještavali.

Zašto ljudi uzimaju kokain?

Postoje razni motivi za konzumaciju kokaina. Jedna studija centra ZIS pokazala je da mnogi ljudi uzimaju kokain kako bi ostali budni i bili produktivni na poslu kojim se bave. Ili da bi se oslobodili određenih mentalnih blokada.

„Kokain zaista kratkoročno djeluje tako da podstiče produktivnost. Ljudi osjećaju da imaju više energije“, objašnjava Ingo Pefer, psihijatar sa Univerzitetske klinike Hamburg-Ependorf.

Kokain djeluje tako da u mozgu aktivira dopaminski sistem, a posljedica je da se u mozgu ne smanjuje, već u stvari povećava količina „hormona sreće“. Tako nastaje određeni efekat euforije.

Ali, već nakon (prosječno) samo 30 minuta, taj efekat slabi, a onda konzumentima preti emocionalni „pad“ – odnosno potreba za novom dozom.

Teške zdravstvene posljedice

Zdravstveni rizici zbog kokaina su veoma ozbiljni.

„Kokain je droga koju ne bi trebalo čak ni probati“, upozorava psihijatar Šefer. Kokain akutno sužava krvne sudove i tako čak i kod mladih ljudi može da izazove srčani ili moždani udar.

Ali, kokain prije svega ostavlja srednjoročne i dugoročne psihičke posljedice kod ljudi koji ga koriste. Nakon faze euforije, slijede loše raspoloženje, anksioznost, umor, razdražljivost, osjećaj krivice. Što se intenzivnije konzumira, to su i posljedice burnije i mogu da rezultiraju hroničnim napadima straha, panike, pa i paranoje, smetnjama sa spavanjem ili narcisoidnim ponašanjem.

Savez evropskih luka: zajednički u borbi protiv šverca droge

Od sporadične konzumacije, do zavisnosti

Hagen Deker je na svojoj koži osjetio koliko brzo sporadično uzimanje kokaina može da se pretvori u zavisnost. Svoju prvu „crtu“ povukao je kada je imao 25 godina, bilo je to u jednom berlinskom tehno-klubu.

„Vrlo brzo poslije toga kokain nisam uzimao samo dok sam se zabavljao, već i za posao. A onda mi je bio potreban za sve i svašta“, priseća se. On je 15 godina bio zavisnik od kokaina.

I nije usamljen slučaj. Svaki četvrti konzument te droge razvija psihičku zavisnost, tvrde stručnjaci centra ZIS. Tijelo se navikne na drogu i mnogi vremenom povećavaju dozu kako bi postigli isti efekat.

„U jednom trenutku nisam bio u stanju ni da usisam kuću, a da prije toga ne uzmem kokain“, prisjeća se Deker.

Dugotrajni oporavak od zavisnosti

Izlazak iz začaranog kruga zavisnosti od kokaina je dugotrajan i komplikovan. Hagen Deker uspio je u tome, uz pomoć svoje tadašnje partnerke koja ga je pratila u savjetovalište za zavisnike od droge.

Zatim je bio na stacionarnoj detoksikaciji, odnosno tromjesečnom tretmanu odvikavanja.

„Tamo sam naučio da shvatim zašto sam uopšte postao zavisnik, odnosno kako mogu da ostanem apstinent“, kaže on.

Hagen je već dvije i po godine „čist“. S jednim drugim bivšim zavisnikom objavljuje i podkast „Zavisnost i zavisnik“ u kojem njih dvojica pričaju o svojim iskustvima.

Ali, zavisnost je ostala: Ja sam i dalje zavisan. Ne konzumiram, ali sam zavisnik. I to osećam svakog dana, nekad više, a nekad manje. Ne konzumirati kao zavisnik – to je doživotni posao.

Porast stope konzumacije kokaina u Nemačkoj zabrinjava stručnjake. Droga je lako dostupna, cijenom pristupačna i mnogima se u početku čini da je bezazlena. Ali to se veoma vrlo često završi u razarajućoj zavisnosti.