Prema operativnim podacima bezbjednosnih službi, gotovo da ne postoji nijedan kvart u Podgorici u kojem nema po nekoliko dilera droge, a slična situacija je i u ostalim opštinama širom zemlje.

Borba protiv narkotika decenijama je problem u Crnoj Gori, a statistika kaže da, i pored konstantne potrebe da se javnosti ukaže kako se državne institucije posvećeno bave ovim problemom, izostaje adekvatno rješenje.

Tome u prilog govore i statistički podaci Uprave policije koja je za dvije godine zaplijenila svega 68 kilograma kokaina.

Protekle godine zaplijenjeno je 43 kilograma, a godinu ranije svega 25 kilograma kokaina, a 2022. godine čak 500 kilograma, pokazuju podaci dostavljeni Pobjedi iz Uprave policije.

STATISTIKA

Ovakva porazna statistika ukazuje na slabu posvećenost policije u borbi protiv narkotika, posebno u posljednje dvije godine.

– U protekle tri godine Uprava policije je zaplijenila ukupno 4.226 kilograma opojnih droga. Naime, u toku 2024. godine zaplijenjena su 924 kg opojnih droga, 2023. godine je zaplijenjeno 966 kg, a 2022. godine je zaplijenjeno 2.336 kg opojnih droga, odgovorili su Pobjedi iz Uprave policije. Najzastupljenija vrsta opojne droge u Crnoj Gori je marihuana, a u posljednje tri godine nije registrovana pojava nove vrste sintetičke droge. U navedenom periodu je oduzeto oko 568 kg kokaina, kazali su Pobjedi iz policije.

Najveće zapljene narkotika zabilježene su u opštinama koje su prepoznate kao rute krijumčarenja droge kroz Crnu Goru: Podgorica, Ulcinj, Tuzi, Nikšić, Pljevlja, Rožaje i Herceg Novi.

U 2022. godini, u Crnoj Gori uhapšeno je ukupno 357 lica (199 lica zbog počinjenog krivičnog djela u vezi sa opojnim drogama, a 158 lica zbog počinjenog prekršaja iz člana 52 stav 1 tačka 5 u vezi člana 45 stav 1 Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga).

Kada je u pitanju statistika vezana za polnu strukturu, 2022. godine je prijavljeno 305 osoba koje su zloupotrebljavale drogu, od čega je njih 294 bilo muškog pola, a 11 ženskog.

U protekloj godini uhapšene su 373 osobe, a u toku 2023. godine 623 zbog učinjenih krivičnih djela i prekršaja iz oblasti zloupotrebe opojnih droga.

-Tokom 2023. godine zbog počinjenog krivičnog djela, od ukupno 335 lica, njih 13 su bile žene, a kada je u pitanju sumnja na počinjeni prekršaj iz oblasti droga od ukupno 973 lica, njih 35 je bilo ženskog pola. U toku 2024. godine zbog počinjenog krivičnog djela, od ukupno 311 lica, njih 11 su bile žene, a kada je u pitanju počinjeni prekršaj iz oblasti droga od ukupno 892 lica, njih 32 je bilo ženskog pola, rekli su Pobjedi iz policije.

Šćepanovićeva „nagrada“

I pored loše statistike u pogledu zapljene narkotika, v. d. direktora Uprave policije Crne Gore Lazar Šćepanović prije nekoliko dana nominovan je kao jedan od tri glavna konkurenta za „prestižnu međunarodnu nagradu u oblasti borbe protiv droga“, saopšteno je iz policije.

– Ovo priznanje potvrđuje posvećenost crnogorskih institucija bezbjednosti i međunarodno prepoznate rezultate u suzbijanju krijumčarenja narkotika i razbijanju kriminalnih mreža koje djeluju na transnacionalnom nivou – saopšteno je iz Uprave policije nakon trodnevnog boravka delegacije UP u UAE.

Iako je predstavnik Crne Gore već zavrijedio sve pohvale u Dubaiju, na našim putevima saobraćajni policajci se svakodnevno susrijeću sa drogiranim vozacima.

-Više ne piju. Jeftinije im je da se drogiraju. Napuši se trave za pet ili 10 eura i sjedne za volan. Ili povuče „liniju“ za 20 eura. Nažalost, nemamo dovoljan broj testova, jer su skupi, inače bi svakoga trebalo testirati na narkotike – kazao je Pobjedin sagovornik, nezadovoljan stanjem u policiji.

Svaki drugi testirani vozač pozitivan na drogu

Svaki drugi vozač testiran na psihoaktivne supstance bio je pozitivan na drogu, pokazuju raniji podaci policije.

Prema istim podacima, policija od 1. januara do 31. marta 2025. godine na prisustvo alkohola u organizmu testirala je 40.102 vozača, dok je na prisustvo psihoaktivnih supstanci testirano 630 vozača.

– U navedenom periodu saobraćajni policajci su utvrdili prisustvo alkohola u organizmu kod 2.138 vozača, dok je prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu utvrđeno kod 312 vozača… Najčešće psiohaktivne supstance koje su detektovane kod vozača su kanabis i kokain – podaci su kojim raspolaže policija.

Od ukupnog broja sankcionisanih za tu vrstu prekršaja (alkohol i PAS), mladih vozača i vozača početnika je bilo 321.

Iz Uprave policije napominju da su kanabis i kokain najčešće psiohaktivne supstance koje su detektovane kod vozača.

– Ukupno je lišeno slobode 886 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci… Među procesuiranim vozačima je bilo i povratnika u prekršajima… Najveći izmjereni nivo alkohola u organizmu bio je čak i više od 3g/kg – ustvrdili su iz UP.

Maloljetnici rano počinju da uzimaju drogu

Ranije je Pobjedin sagovornik Dušan Raspopović, sudski vještak sa decenijskim iskustvom u borbi protiv narkomanije upozorio da maloljetnici sve ranije počinju da konzumiraju psihoaktivne supstance.

Neki su, kako je tada kazao, već sa 12 ili 13 godina zagazili u zavisnost.

Raspopović je ukazao i na zabrinjavajuće podatke da je u porastu broj maloljetnih osoba koje koriste psihoaktivne supstance, te da je veliki problem to što se do njih vrlo lako dolazi.

Istakao je da ne postoji tačan podatak o broju mladih koji konzumiraju narkotike i naglasio da su psihoaktivne supstance lako dostupne na ilegalnom tržištu, najčešće u blizini škole.

– Do narkotika se vrlo lako dolazi, dostupni su na ilegalnom tržištu, najčešće u blizini škole ili njima poznatim mjestima gdje znaju da mogu da ih kupe – kazao je Raspopović.

Opasnost od uličnih dilera droge

Upozorava da su uličnim dilerima vrlo često ciljna grupa upravo maloljetnici te da ih oni nerijetko „regrutuju“ i zloupotrebljavaju.

– Čak ih i angažuju u nekim primorskim opštinama, gdje ih i zaduže da nose određene pošiljke na određena mjesta, na taj način izbjegavajući da oni budu lišeni slobode. Računaju da će maloljetnici bolje proći zato što su tu kazne mnogo blaže, da će eventualno, zbog manje količine, oni biti kažnjeni samo prekršajno. Oni će za potrebe dilera prodavati drogu, a zauzvrat dobijati količinu droge koju sami upotrebljavaju – kazao je Raspopović.

Ono što takođe zabrinjava jeste i podatak da mladići najčešće počinju da diluju drogu sa 16 godina, onda kada postaju stariji maloljetnici i to obično u krugu škole.

Ulični dileri ne biraju da li su to dječaci ili djevojčice, jer se oni ne libe da budu u blizini škola i školskih dvorišta, gdje će pokušati da što veći broj mladih „namame“ i dostave im psihoaktivne supstance.

Raspopović je zbog toga posebno apelovao na roditelje i prosvjetare da obrate naročito pažnju na adolescente i maloljetnike.

– I da, ako bilo ko primijeti da se nešto čudno dešava, odmah obavijeste nadležne policijske službe da bi na pravi način reagovale i spriječile posljedice i da mladi mogu da se vrate na pravi put. Važno je da se preventivno djeluje kako mladi ne bi bili žrtve dilera i trgovaca psihoaktivnih supstanci – napominje on.

Dvije velike zapljene kokaina bez epiloga

Prije gotovo četiri godine, u dva odvojena slučaja, u Crnoj Gori je zaplijenjeno više od tonu i 700 kilograma kokaina (u avgustu 2021. godine) a pet mjeseci kasnije još pola tone.

Međutim, ni do danas istražitelji nijesu uspjeli da dođu ni do nalogodavaca, ni do organizatora.

Zvanični podaci Višeg državnog tužilaštva govore da se postupci vode protiv više NN lica.

U slučaju zapljene 1,2 tone kokaina u Zeti, nadomak Podgorice, u avgustu 2021. uhapšeni su otac i kćerka, Budimir i Marina Krstović, u čijem je magacinu nađena droga.

Oni su bili i jedini optuženi u ovom slučaju, ali ih je Viši sud u novembru 2022. a potom i Apelacioni u aprilu 2024. pravosnažno oslobodio optužbi da su švercovali kokain, kao saizvršioci. Uporedo sa tim Krstovići su najavili da će od države zatražiti 720.000 eura odštete zbog neosnovanog hapšenja, povrede prava ličnosti, prava na privatni život, ugleda…

U drugom slučaju, u magacinu trgovinskog lanca „Voli“ 14. januara 2022. zaplijenjeno je oko pola tone kokaina, koji se nalazio u tovaru banana.

Jedini uhapšeni u ovom predmetu je bio špediter Đoko Drobnjak iz Bara.

Potom je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo krivični postupak protiv njega zbog sumnje da je član međunarodne grupe za šverc kokaina iz Južne Amerike u Evropu, ali je nakon pet mjeseci utvrdilo da nema dokaza.

Slučaj je zatim prešao u ruke Višeg tužilaštva koje je podiglo optužnicu protiv Drobnjaka, međutim, osam mjeseci kasnije Viši sud je obustavio postupak jer „nema dovoljno dokaza da je okrivljeni osnovano sumnjiv da je izvršio navedeno krivično djelo“. U septembru 2022. to je potvrdio i Apelacioni sud, a Drobnjak je pušten iz pritvora.