Video
Yara International, koja posluje u više od 60 zemalja, kupuje značajne količine osnovnih sirovina iz Rusije. Cijene đubriva su već bile visoke zbog rastućih veleprodajnih cijena plina.
Yarin šef Svein Tore Holsether upozorio je da bi situacija mogla postati još teža.
“Stvari se mijenjaju iz sata u sat. Već smo bili u teškoj situaciji prije rata, a sada je to dodatni poremećaj u lancima snabdijevanja i približavamo se najvažnijem dijelu ove sezone za sjevernu hemisferu, gdje je potrebno dosta đubriva i na to će vrlo vjerovatno uticati”, kazao je Holsether za BBC.
Rusija i Ukrajina jedni su od najvećih svjetskih proizvođača u sektorima poljoprivrede i hrane.
Rusija takođe proizvodi ogromne količine hranjivih materija, poput potaše (kalijev karbonat) i fosfata – ključnih sastojaka u đubrivima koji omogućavaju rast biljaka i usjeva.
“Polovina svjetske populacije dobija hranu kao rezultat gnojiva i ako se to ukloni s polja za neke usjeve, prinos će pasti za 50 posto. Za mene nije važno da li idemo u globalnu krizu hrane, već koliko će kriza biti velika”, rekao je Holsether.
Kompanija sa sjedištem u Norveškoj nije direktno pogođena sankcijama Rusiji, ali mora da se nosi s posljedicama. Pokušaj da se osiguraju isporuke postao je teži zbog poremećaja u brodarskoj industriji.
Samo nekoliko sati nakon što je Holsether govorio za BBC, ruska vlada je pozvala svoje proizvođače da zaustave izvoz đubriva. On je istakao da oko četvrtine ključnih nutrijenata koji se koriste u evropskoj proizvodnji hrane dolazi iz Rusije.
“Istovremeno činimo sve što možemo da uradimo u ovom trenutku kako bismo pronašli dodatne izvore, ali s tako kratkim rokovima to je ograničeno”, rekao je.
Analitičari su takođe upozorili da bi taj potez značio veće troškove za poljoprivrednike i manji prinos usjeva. To bi moglo dovesti do još većih troškova za hranu.
Ogromne količine prirodnog gasa potrebne su za proizvodnju amonijaka, ključnog sastojka azotnog đubriva. Yara International se oslanja na ogromne količine ruskog gasa za svoja evropska postrojenja.
Prošle godine su bili primorani da privremeno obustave proizvodnju oko 40 posto svojih kapaciteta u Evropi zbog skoka veleprodajne cijene gasa. I drugi proizvođači su smanjili zalihe.
U kombinaciji s višim cijenama dostave, sankcijama prema Bjelorusiji (još jednom velikom dobavljaču potaše) i ekstremnim vremenskim prilikama – ovo je izazvalo veliki skok cijena đubriva prošle godine, što je doprinijelo rastu cijena hrane.
Kompanija kaže da vrši svakodnevne procjene o tome kako da održi snabdijevanje i da je prerano reći da li bi moglo da bude još isključenja.
Priznaju da imaju jaku obavezu da održe proizvodnju na onome što opisuju kao kritičnu tačku. Međutim, Yarin šef kaže da svijet mora, dugoročno gledano, smanjiti svoju ovisnost o Rusiji za globalnu proizvodnju hrane.
Klimatske promjene i rastuća populacija već su donosili izazove s kojima se suočava globalni sistem proizvodnje hrane – sve prije nego što je pandemija počela.
Izvršni direktor Yara International opisuje rat kao “katastrofu na katastrofu”, naglašavajući koliko je globalni lanac snabdijevanja hranom ranjiv na ove šokove.
To će, kaže, povećati nesigurnost snabdijevanja hranom u siromašnijim zemljama.
Preporučeno
“Moramo imati na umu da je u posljednje dvije godine 100 miliona više ljudi koji idu na spavanje gladni, tako da je ono što nam slijedi zaista zabrinjavajuće”, upozorio je.
