meso

Crna Gora u III kvartalu 2024. smanjila je proizvodnju mlijeka, goveđeg i ovčjeg i jagnjećeg mesa, a povećala proizvodnju mliječnih proizvoda u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Uprave za statistiku koji su danas objavljeni.



U trećem kvartalu 2024. godine bilježi se pad u klanju goveda u klanicama u Crnoj Gori za 10,2% u broju grla i 5,1% u neto težini u odnosu na III kvartal 2023, objavio je Monstat. Broj zaklanih ovaca je manji za 1,7%, broj zaklanih svinja je veći dvostruko, a živine za 20,8% u odnosu na isti period 2023.



Ukupna količina otkupljenog kravljeg mlijeka, od strane mljekara na teritoriji Crne Gore, u III kvartalu 2024. godine iznosi 7.295.168 kg i bilježi rast od 1,3% u odnosu na isti kvartal 2023. godine.



U trećem kvartalu 2024. godine u odnosu na isti kvartal 2023. godine, zabilježeno je povećanje proizvodnje kajmaka (19,8%) i sira (9,6%), dok je pad zabilježen u proizvodnji konzumnog mlijeka (za 16,8%), pavlake (za 12,9 %) drugih žuto-masnih proizvoda (8,9%) i fermentisanih mliječnih proizvoda (za 1,9%), navodi Monstat.

MONSTAT OBJAVIO PODATKE ZA III KVARTAL: Proizvodimo manje mlijeka, govedine i jagnjetine, više svinjetine, bijelog sira i kajmaka

Crnogorske izlagače obišli su, predsjednica Privredne komore Nina Drakić, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, zvaničnici više država-učesnica, kao i brojni posjetioci.



Drakić je istakla da je, poljoprivredna proizvodnja izuzetno perspektivna grana crnogorske ekonomije, te da ova krovna asocijacija privrede snažno podržava taj sektor, kao i proizvođače.



“Ovo potvđuje činjenica da su naši proizvođači osvojili više od stotinu nagrada na Novosadskom sajmu”, kazala je ona, ocijenivši da je proizvodnja zdrave hrane stub razvoja naše ekonomije.



Prema njenim riječima, ono što dodatno ohrabruje, pored značajnih nagrada, jeste i broj izlagača, koji je iz godine u godinu sve veći.



“Naša ponuda ove godine je jako raznovrsna, od proizvođača mesa do brašna, što nas posebno raduje, a privrednici su izuzetno zadovoljni sa kontaktima i sastancima u okviru Sajma”, rekla je Drakić.



Ona je takođe istakla da će Privredna komora nastaviti da radi na unapređenju saradnje domaćih poljoprivrednih proizvođača sa Regionom.

Drakić: Proizvodnja zdrave hrane stub razvoja crnogorske ekonomije

Prema njegovim riječima, ovakav podatak bi bio ohrabrujući da ne znamo da je ukupan izvoz bio svega oko 437 miliona, dok smo uvezli preko 2.9 milijardi, što bi značilo da na je pokrivenost uvoza izvozom svega 17.4 odsto.



“Ovo su alarmantni podaci, koji nam govore o tome da naša država gotovo da nema proizvodnju i realni sektor. Prema podacima samo voća i povrća Crna Gora uveze preko 40 miliona, a izvoz nam je na oko 7 miliona. Ako na to dodamo činjenicu da je Crna Gora za 6 godina uvezla oko 54 miliona eura vode (9 miliona godišnje), iako smo među 5 zemalja po kvalitetu i količini dostupne vode u svijetu, onda nešto debelo nije u redu”, ocijenio je Odžić.



On ističe kako je jasno da su globalni trendovi da se tržište mora regulisati samo, ali država mora biti korektivni faktor, i mjerama pospješiti i stimulisati proizvodnju, kako bi u vremenima krize bili što manje zavisni od uvoza. Zemlja čija je osnovna grana turizam, nužno mora razvijati poljoprivredu i proizvodnju hrane, kako bi jedan dio ljudi radio u turizmu, a drugi dio za turizam.



“Kada uspijemo da proizvodnju hrane izdignemo na nivo da nam uvoz nije potreban i uvežemo ga sa turizmom, možemo reći da smo na dobrom putu. Do tada, ostaje nam da radimo na pravljenju pozitivnog ambijenta, otklanjanju biznis barijera, podstičući razvoj i unapređenje realnog sektora, sa akcentom na proizvodnji hrane”, zaključio je Odžić.

Odžić: Kada proizvodnju hrane izdignemo na nivo da nam uvoz nije potreban, možemo reći da smo na dobrom putu

Yara International, koja posluje u više od 60 zemalja, kupuje značajne količine osnovnih sirovina iz Rusije. Cijene đubriva su već bile visoke zbog rastućih veleprodajnih cijena plina.



Yarin šef Svein Tore Holsether upozorio je da bi situacija mogla postati još teža.



&#8220;Stvari se mijenjaju iz sata u sat. Već smo bili u teškoj situaciji prije rata, a sada je to dodatni poremećaj u lancima snabdijevanja i približavamo se najvažnijem dijelu ove sezone za sjevernu hemisferu, gdje je potrebno dosta đubriva i na to će vrlo vjerovatno uticati&#8221;, kazao je Holsether za <a href="https://www.bbc.com/news/business-60623941?utm_source=Klix.ba&amp;utm_medium=Clanak" target="_blank" rel="noreferrer noopener">BBC</a>.



Rusija i Ukrajina jedni su od najvećih svjetskih proizvođača u sektorima poljoprivrede i hrane.



Rusija takođe proizvodi ogromne količine hranjivih materija, poput potaše (kalijev karbonat) i fosfata &#8211; ključnih sastojaka u đubrivima koji omogućavaju rast biljaka i usjeva.



&#8220;Polovina svjetske populacije dobija hranu kao rezultat gnojiva i ako se to ukloni s polja za neke usjeve, prinos će pasti za 50 posto. Za mene nije važno da li idemo u globalnu krizu hrane, već koliko će kriza biti velika&#8221;, rekao je Holsether.



Kompanija sa sjedištem u Norveškoj nije direktno pogođena sankcijama Rusiji, ali mora da se nosi s posljedicama. Pokušaj da se osiguraju isporuke postao je teži zbog poremećaja u brodarskoj industriji.



Samo nekoliko sati nakon što je Holsether govorio za BBC, ruska vlada je pozvala svoje proizvođače da zaustave izvoz đubriva. On je istakao da oko četvrtine ključnih nutrijenata koji se koriste u evropskoj proizvodnji hrane dolazi iz Rusije.



&#8220;Istovremeno činimo sve što možemo da uradimo u ovom trenutku kako bismo pronašli dodatne izvore, ali s tako kratkim rokovima to je ograničeno&#8221;, rekao je.



Analitičari su takođe upozorili da bi taj potez značio veće troškove za poljoprivrednike i manji prinos usjeva. To bi moglo dovesti do još većih troškova za hranu.



Ogromne količine prirodnog gasa potrebne su za proizvodnju amonijaka, ključnog sastojka azotnog đubriva. Yara International se oslanja na ogromne količine ruskog gasa za svoja evropska postrojenja.



Prošle godine su bili primorani da privremeno obustave proizvodnju oko 40 posto svojih kapaciteta u Evropi zbog skoka veleprodajne cijene gasa. I drugi proizvođači su smanjili zalihe.



U kombinaciji s višim cijenama dostave, sankcijama prema Bjelorusiji (još jednom velikom dobavljaču potaše) i ekstremnim vremenskim prilikama &#8211; ovo je izazvalo veliki skok cijena đubriva prošle godine, što je doprinijelo rastu cijena hrane.



Kompanija kaže da vrši svakodnevne procjene o tome kako da održi snabdijevanje i da je prerano reći da li bi moglo da bude još isključenja.



Priznaju da imaju jaku obavezu da održe proizvodnju na onome što opisuju kao kritičnu tačku. Međutim, Yarin šef kaže da svijet mora, dugoročno gledano, smanjiti svoju ovisnost o Rusiji za globalnu proizvodnju hrane.



Klimatske promjene i rastuća populacija već su donosili izazove s kojima se suočava globalni sistem proizvodnje hrane &#8211; sve prije nego što je pandemija počela.



Izvršni direktor Yara International opisuje rat kao &#8220;katastrofu na katastrofu&#8221;, naglašavajući koliko je globalni lanac snabdijevanja hranom ranjiv na ove šokove.



To će, kaže, povećati nesigurnost snabdijevanja hranom u siromašnijim zemljama.



&#8220;Moramo imati na umu da je u posljednje dvije godine 100 miliona više ljudi koji idu na spavanje gladni, tako da je ono što nam slijedi zaista zabrinjavajuće&#8221;, upozorio je.