Izbori se održavaju usred ozbiljnih upozorenja o pokušajima Moskve da destabilizuje proces.

Prema Centralnom izbornom komitetu, do zatvaranja birališta u 18 sati po GMT-u glasalo je 51,9 odsto birača, dok dijaspora može glasati do 21 sat po lokalnom vremenu.

Proevropski PAS u vodstvu

Vladajuća prveuropska Stranka akcije i solidarnosti (PAS), koja od 2021. ima 61 od 101 mjesta u parlamentu, zasad vodi s 42 odsto glasova prema 30 odsto za prorusku opoziciju, prema podacima Reutersa nakon prebrojane gotovo polovice glasačkih listića. Stranka se bori za zadržavanje parlamentarne većine i nastavak približavanja EU-u do 2030. godine.

Napeta trka proeropskih i proruskih blokova

Povezani članci

Svijet

Istorijski dan ne samo za najsiromašniju zemlju Evrope nego i za čitav kontinent: Održavaju se možda i najvažniji izbori ove godine

Svijet

Danas parlamentarni izbori u Moldaviji: Približavanje EU ili okretanje Rusiji?

Svijet

Moldavci sjutra izlaze na izbore; Predsjednica: Rusija troši milione na destabilizaciju

Proevropska Stranka akcije i solidarnosti (PAS), koja od 2021. ima 61 od 101 mjesta u parlamentu, nada se obnovi većine i obećava da će Moldaviju uvesti u EU do 2030. godine. Ali ankete pokazuju da bi mogla izgubiti prednost zbog ekonomskih poteškoća, visokih troškova života i rasta siromaštva. Opozicioni prorusi Patriotski izborni blok (BEP) i Alternativa nastoje privući nezadovoljne birače, a vlasti upozoravaju da se kampanja Moskve temelji na dezinformacijama, podmićivanju i pokušajima izazivanja nemira.

“Rusija ulaže sve napore da preokrene ove izbore”, rekao je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Stanislav Sekrieru.

Prema njegovim riječima, vidi se “bez presedana” ulaganje u kupovinu glasova, AI-generisane dezinformacije pojačane mrežama trolova i pripreme za ulične prosteste. Tokom nedjelje prijavljene su i prijetnje bombama u inostranstvu, uključujući evakuaciju moldavske ambasade u Briselu. Policija je upozorila na grupe koje planiraju nemire u Kišinjevu večeras i sjutra, kada je proruski Patriotski blok najavio protest.

Ključna uloga dijaspore

Moldavija ima oko 2,4 miliona stanovnika i više od milion iseljenika, uglavnom u zemljama EU. Prošle godine referendum o članstvu u EU tijesno je prošao, a predsjednica Maia Sandu uprkos optužbama za rusko miješanje osigurala je drugi mandat. Analitičari ističu da su glasovi dijaspore presudni i ovoga puta, ali upozoravaju na hibridne napade koji ih nastoje obeshrabriti. Identifikovano je više od 900 računa koji šire dezinformacije povezane s Rusijom.

Dorina Baltag, istraživačica Instituta za diplomatiju i međunarodne poslove, kaže da je dijaspora u protekloj deceniji postala “najdosljednija proevropska biračka baza”, a njena mobilizacija često preokreće ravnotežu u tijesnim trkama.

“Posljednja prilika za Rusiju”

Prvi rezultati stižu iz manjih gradova i sela, dok se listići iz većih gradova i inostranstva broje kasnije. Rumunjski evrozastupnik Segfrid Mureșan ocjenjuje da je ovo ključan trenutak: “Ovo je posljednja prilika za Rusiju da utiče na put Moldavije prema integraciji u EU. Rusija to zna. To je jedan od razloga zašto su tamo toliko snažno uloženi.”

Analitičari procjenjuju da bi eventualna potreba za koalicijskom vladom mogla zakomplikovati napore PAS-a da Moldaviju uvede u EU do 2030. godine. PAS je 2021. dobio 52,8 odsto glasova, dok je opozicioni Blok socijalista i komunista Igora Dodona tada osvojio 27,2 odsto. Danas je ishod puno neizvjesniji, a ulog – smjer Moldavije – nikad veći.