Video
Rezultat dvodnevne konferencije u Rizortu Birgenštok na brdu na obali Lucernog jezera, stoji na sajtu organizatora, Švajcarske konfederacije. Pod naslovom „Samit o miru u Ukrajini: Zajedničko saopštenje o mirovnom okviru“, tamo piše:
„Rat Ruske Federacije protiv Ukrajine nastavlja da izaziva ljudsku patnju i razaranja velikih razmjera i da stvara rizike i krize sa globalnim posljedicama. Okupili smo se u Švajcarskoj 15-16. juna 2024. da unaprijedimo dijalog na visokom nivou o putevima ka sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru za Ukrajinu. Ponovili smo rezolucije A/RES/ES-11/1 i A/RES/ES-11/6 usvojene na Generalnoj skupštini UN i podvukli našu posvećenost poštovanju međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija.“ (…)
„Ovaj samit je izgrađen na prethodnim diskusijama koje su vođene na osnovu ukrajinske formule mira i drugih mirovnih predloga koji su u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija“.
„Posebno, ponovo potvrđujemo našu posvećenost – uzdržavanju od prijetnje ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države, principa suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta svih država, uključujući Ukrajinu, unutar njihovih međunarodno priznatih granica, uključujući teritorijalne vode – i rješavanje sporova mirnim sredstvima kao principa međunarodnog prava.
Nadalje, imamo zajedničku viziju o sljedećim ključnim aspektima:
Prvo, svaka upotreba nuklearne energije i nuklearnih instalacija mora biti bezbjedna, obezbjeđena, zaštićena i ekološki prihvatljiva. Ukrajinske nuklearne elektrane i postrojenja, uključujući Zaporožsku nuklearnu elektranu, moraju raditi bezbjedno i pod potpunom suvjerenom kontrolom Ukrajine i u skladu sa principima IAEA i pod njenim nadzorom.
Bilo kakva prijetnja ili upotreba nuklearnog oružja u kontekstu tekućeg rata protiv Ukrajine je nedopustiva.
Drugo, globalna sigurnost hrane zavisi od neprekidne proizvodnje i snabdjevanja prehrambenim proizvodima. U tom smislu, slobodna, potpuna i bezbjedna komercijalna plovidba, kao i pristup morskim lukama u Crnom i Azovskom moru, su od ključne važnosti. Napadi na trgovačke brodove u lukama i duž cijele rute, kao i na civilne luke i civilnu lučku infrastrukturu su neprihvatljivi.
Sigurnost hrane ne smije biti oružje ni na koji način. Ukrajinske poljoprivredne proizvode treba bezbjedno i slobodno isporučivati zainteresovanim trećim zemljama.
Treće, svi ratni zarobljenici moraju biti oslobođeni potpunom razmjenom. Sva deportovana i protivpravno raseljena ukrajinska djeca, kao i svi ostali ukrajinski civili koji su protivpravno pritvoreni, moraju biti vraćeni u Ukrajinu.
Vjerujemo da postizanje mira zahtjeva učešće i dijalog između svih strana. Stoga smo odlučili da ubuduće preduzimamo konkretne korake u navedenim oblastima uz dalje angažovanje predstavnika svih strana.
Povelja Ujedinjenih nacija, uključujući principe poštovanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta svih država, može i biće osnova u postizanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini“.
Na dnu stoji ko je potpisao to saopštenje, i iz toga se vidi da su to 79 zemalja i 4 organizacije: Evropska komisija, Savjet Evrope, Evropski savjet i Evropski parlament.
Neke važne zemlje nisu potpisnice
Njemačka agencija dpa primjećuje. „Švajcarski domaćini su mjesecima pokušavali da privuku što veći broj zemalja i organizacija“. Pozvano je 160, došlo ih je 100, od kojih su 57 predstavljali šefovi država ili vlada.
„Za razliku od Olafa Šolca, predsednik SAD Džo Bajden je više voleo da sa samita G7 iz Italije otputuje u Los Anđeles da prikuplja donacije za svoju kampanju, pa ga je predstavljala njegova zamjenica Kamala Haris. Brazil je poslao samo jednog posmatrača, iako je predsjednik Lula bio u Švajcarskoj, Indija i Južna Afrika bile su zastupljene ispod ministarskog nivoa“, piše dpa i nastavlja:
„Među 13 delegacija koje su su imale svoje predstavnike na konfrenciji, a nijesu poptisale saopštenje je 6 država iz grupe G20 najvažnijih svjetskih ekonomskih sila: Brazil, Meksiko, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Indija i Indonezija. Zajedno sa Kinom i Rusijom, koje nijesu bile bile pristune, to je osam zemalja iz uticajne G20″.
Visoki predstavnici pravoslavne i katoličke crkve
Katolička novinska agencija kna navodi da su „počasni poglavar pravoslavne crkve Vartolomej I i Parolin, drugi najviši zvaničnik u Katoličkoj crkvi posle pape Franje, bili pristuni i pohvalili konferenciju, ali nisu potpisali zajedničku završnu deklaraciju“.
Visoki predstavnici pravoslavne i katoličke crkve pozvali su na mir na ukrajinskoj konferenciji u Švajcarskoj. Carigradski vaseljenski patrijarh je u nedjelju rekao: „Naša je dužnost i zadatak da branimo i unapređujemo mir, te da da je sramota ćutati pred surovošću rata.
Državni sekretar Vatikana, kardinal Pjetro Parolin, indirektno se izjasnio za pregovore između zaraćenih strana, Rusije i Ukrajine: „Spremni smo da učestvujemo u potencijalnom posredovanju koje je prihvatljivo za sve strane“, rekao je papin šef diplomatije, prenosi kna.
Sledeći samit
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će uskoro uslijediti drugi samit. Pripreme neće trajati godinama već mjesecima, rekao je on na završnoj konferenciji za novinare posle dvodnevnog sastanka u Švajcarskoj.
Neke države su već izrazile spremnost da budu domaćini takvog samita. Saudijska Arabija se smatra favoritom.
Preporučeno
Dokument nijesu potpisale ni Jermenija, Bahrein, Vatikan, Libija, Meksiko, Tajland i Ujedinjeni Arapski Emirati.
