Donald-Tramp-3-scaled

&#8220;Savjetnici Donalda Tramp nude zamrzavanje rata duž prve crte, konsolidaciju okupiranih teritorija za Rusiju, demilitariziranu zonu i zaustavljanje integracije Kijeva u NATO na 20 godina&#8221;, objavio je The Wall Street Journal pozivajući se na izvore bliske izabranom predsjedniku. Dakle, Trampovi savjetnici bezuslovno preporučuju zamrzavanje sukoba, prepuštanje približno 20 posto teritorija Ukrajine Rusiji i &#8220;privremeno obustavljanje&#8221; pokušaja Kijeva da se pridruži NATO-u. Postoji i varijanta u kojoj bi Ukrajina obećala da neće pokušavati ući u NATO najmanje 20 godina, a u zamjenu bi Sjedinjene Države nastavile opskrbljivati oružjem.



Takođe, nakon zamrzavanja duž crte bojišnice predlaže se uspostava demilitarizirane zone dužine približno 1200 kilometara, između trupa Ukrajine i Ruske Federacije. Za sada nije jasno tko će to kontrolisati, ali razmatra se mogućnost angažovanja mirovnih snaga bez sudjelovanja američkih trupa i bilo kojih struktura koje one finansiraju, uključujući UN. &#8220;Možemo pružiti obuku i drugu potporu, ali na terenu trebaju biti Evropljani. Nećemo slati Amerikance da održavaju mir u Ukrajini i nećemo plaćati. Neka to rade Poljaci, Nijemci, Britanci i Francuzi&#8221;, rekao je jedan od članova Trumpova tima.



Ali i CNN je objavio da će Donald Trump pokušati okončati ratove na Bliskom istoku, i to već prije svoje inauguracije 20. januara 2025., a to je izjavio bivši izraelski diplomata Alon Pinkas. Prema njegovu objašnjenju, Trump će od izraelskog premijera Benjamina Netanyahua tražiti da proglasi pobjedu nad Hamasom i Hezbolahom, a zatim da sklopi dogovor preko posrednika.



CNN je citirao i dužnosnika Palestinske nacionalne inicijative Mustafu Barghoutija koji također misli da Tramp &#8220;neće tolerisati ratove u obliku u kojem se događaju&#8221; te da će se &#8220;Netanyahu suočiti s puno čvršćim predsjednikom od onoga na kojeg je navikao&#8221;. Međutim, Barghouti je dodao da to neće puno promijeniti Palestince &#8220;jer su obje administracije bile potpuno pristrane prema Izraelu&#8221; te da postoji bojazan da će Tramp dopustiti Izraelu da aneksira dijelove Zapadne obale, što bi značilo &#8220;kraj dvodržavnog rješenja&#8221;.



U pobjedničkom govoru Donalda Trampa je izjavio: &#8220;Idemo završiti beskonačne ratove i donijeti mir!&#8221; To bi mogla postati buduća agenda vanjske politike SAD-a. On je kao predsjednik SAD-a 2020. godine započeo povlačenje snaga iz Avganistana, koje se 2021. godine pretvorilo u gotovo pa paničan bijeg pred talibanima. Trump puno toga mjeri novcem, a između 2001. i 2021. Sjedinjene Američke Države je afganistanska kampanja koštala više od dva bilijona dolara (dvije hiljade milijardi dolara, a vjerojatno i još više). U njegovu mandatu u Iraku je ostalo stacionirano svega 5.000 američkih vojnika, dok ih je za vrijeme Baraka Obame bilo 80.000, a u eri Georgia W. Buša 200.000, ali tada je trajao rat sa sunitskim gerilcima, kao i krvave bitke poput onih u Faludži.



Međutim, barem dvije Trampove odluke bile su katastrofalne. Za vrijeme svog prvog mandata Trump je priznao Jerusalim kao glavni grad Izraela, iako je istočni dio predviđen za prijestonicu palestinske države, a protivno međunarodnom pravu priznao je i izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni. Europska unija, što znači i Hrvatska, ne priznaju ni jedno ni drugo.



Na globalnoj razini još teži problem izazvala je njegova odluka iz 2018., kada je povukao Ameriku iz nuklearnog sporazuma s Iranom koji je krajem 2015. bio sklopljen nakon više od dvanaest godina međunarodnih pregovora. Bio je uvjeren da može ispregovarati &#8220;bolji dogovor&#8221; od svog prethodnika Baraka Obame. Ali njegova politika &#8220;maksimalnog pritiska&#8221; na Iran bila je neuspješna: godinu dana nakon povlačenja SAD-a iz ugovora Iran se takođe počeo postupno povlačiti iz svojih obaveza iz sporazuma. Danas je zemlja bliža izradi nuklearne bombe nego ikad i u čvrstom zagrljaju s Rusijom.



Što se tiče Ukrajine, tamošnji prilično utjecajni portal Strana je zaključio da, ako Sjedinjene Države žele okončati rat uz postojeću liniju fronta, postoji 80-postotno jamstvo da će se to dogoditi. Ni ukrajinske vlasti ni Evropa neće se moći oduprijeti volji Wašintona jer Ukrajina u potpunosti zavisi o pomoći Wašintona i nije u poziciji inzistirati na nemogućim uvjetima. A na Rusiju bi, ako uspori taj proces, SAD mogao pokušati uticati preko Kine i drugih zemalja globalnog juga koje su zainteresirane za što brži završetak rata.



Međutim, unutar Republikanske stranke postoji jaka ratna struja koja zagovara nastavak čvrste politike prema Rusiji. Riječ je o grupaciji koja je povezana s američkim vojno-industrijskim kompleksom, kao i s naftnim i plinskim biznisom, koji profitiraju od rata u Ukrajini. Ta grupacija će pokušati uvjeriti Trumpa da je rat &#8220;dobar posao&#8221;, budući da je Amerikancima omogućio da osvoje evropsko tržište nafte i plina, istiskujući Ruse. Osim toga, rat u Ukrajini veže Evropu za Sjedinjene Države, čineći EU zavisnom o američkim obrambenim jamstvima. Istovremeno slabi dva glavna američka gospodarska konkurenta: Evropu (zbog razaranja veza s Ruskom Federacijom) i Kinu (zbog činjenice da je sada Amerikancima lakše progurati trgovinska ograničenja protiv Kine u EU).



No ustraje li Tramp na mirovnoj inicijativi, Vladimir Putin neće odbiti njegove prijedloge ako stignu, nego će ući u pregovore da bi se postigli najbolji uslovi prekida vatre za Rusku Federaciju. Konačno, okončanje rata pod uslovima održavanja ruske kontrole nad golemim okupiranim područjima Ukrajine bilo bi zapravo velika pobjeda za Rusiju, pogotovo ako se uzme u obzir da je za nju sve moglo završiti puno gore, navodi Strana ono čega se najviše plaše u Kijevu.

Ekskluziva WSJ-a iz izvora bliskih Trampu: ‘Ukrajina? Dobit će zabranu na 20 godina &#8211; Ako im se ne sviđa, imamo i drugu varijantu‘

izrael-tenkovi-4

Slika-podrucja-napada

Slika-Siinti-vs-Suniti

Mapa-Bliski-istok-3

palestini-treba-arapska-solidarnost-2-ok

grad-liban-th

krater-2

Suniti-Siiti-MAPA-OK

Ismail-Hanija-i-Ali-Hamnei-1

BLISKI ISTOK: Zašto je Izrael krenuo u totalni rat protiv Hezbolaha, i zašto prvi put ćute arapske zemlje?

1704544367-b-240105088-i_960x600

“Različite izraelske vlade su Sjedinjene Američke Države pokušale uvući u to, još od 2008.godine. Međutim, do sada SAD nijesu željele preduzeti taj korak. To jebio onaj pokušaj da se dobije Vašington za napad na iranski nuklearni program”, naveo je on.



Ako takvo nešto, kako kaže, uspije Izraelu, tada se može očekivati da će Iran, kao odgovor, izvesti napade balističkim projektilima, na glavne američke saveznike u regionu, Kuvajt I Saudijsku Arabiju, odnosno na njihovu energetsku infrastrukturu.



“Kao što je pokazao 2019.godine, napadom na rafineriju u Saudijskoj Arabiji. Aktivirale bi se iproiranske milicije i organizacije u Šiitskom polumjesecu.To bi bio scenarij totalnog kraha. Međutim, SAD-e ne žele biti u to uvučene, ne žele ni ostale zemlje na Bliskom istoku”, vjeruje Barić.



Druga mogućnost je, smatra on, produženi rat, koji bi dugo trajao, i koji bi destabilizovao cijeli taj region i imao globalne negativne posljedice. Takav, dugoročan sukob uključivao bi Izrael i Iran, odnosno iranski proxy.



Iranski nuklearni program je, dodaje Barić, jako teško onesposobiti, uprkos svim nedostacima iranske protivvazdušne odbrane, jer je, kako je rekao, jako ukopan. To znači, objašnjava, da bi se to moglo uraditi samo uz korištenje nuklearnog oružja.



“Umjesto toga imate Bajdenovu izjavu da SAD-e ne bi imale ništa protiv da se napadne iranska energetska infrastruktura, dakle sposobnosti za proizvodnju i izvoz nafte, što bi bio veliki i neproporcionalan odgovor. Jer ovo je, isto kao onaj napad u aprilu, bilo više kao upozorenje, to nije bio pravi napad, mada je on ovog puta uspio penetrirati izraelsku protivvazdušnu odbranu”, naglasio je Barić.



Treća mogućnost, prema njegovom mišpljenju je da Izrael pokuša likvidirati, kako kaže, iranski politički vrh. U svakoj opciji, kako kaže, Iran bi morao odgovoriti i to bi produbilo eskalaciju.



Podsjeća da je prije dva dana zabilježena eksplozija kod Aškelona, na plinskoj platformi, za koju se ne zna je li bila greška na postrojenju ili posljedica, kako kaže, iranskog napada.



“I Iran je naznačio da može gađati izraelsku energetsku infrastrukturu, a ne samo vojne ciljeve. Prema tome, to opet daje mogućnosti za eskalaciju. U ovom trenutku čekamo idući potez Benjamina Netanyahua, kojimože biti za dva, tri dana, ili za dva, tri mjeseca”, rekao je Barić.



Iran se, objašnjava on, fokusira na svoj nuklearni program, i realna je mogućnost, kaže, da dođe do nuklearnog napada.



“Iranski režim smatra da je jedino pravo sredstvo odvraćanja, a time i opstanka iranske vlasti, posjedovanje nuklearnog oružja. Iranska kopnena vojska, bez obzira što je brojčano velika, ona tehnološki nije na nivou izraelske, i nekih drugih vojski u region. Ima vrlo ograničene sposobnosti, zbog čega Iran svoje odvraćanje temelji na razvoju velikog arsenala balističkih projektila, i na podršci u tom Šiitskom polumjeseca proiranskih milicija, pokreta, organizacija, kao način odvraćanja mogućih napada. Ali, ako se ovo dogodi, onda bi Iran mogao ubrzati razvoj nuklearnog oružja, što Izrael nikako ne može dozvoliti, a onda su svi scenariji mogući”, istakao je Barić.



Niko se, vjeruje on, neće umiješati i stati na stranu Irana, naročito ne Kina, nju to, kako kaže, ne interesuje, jedino u domenu da dokaže da je Amerika nesposobna.



“Globalne ekonomske posljedice bi definitivno bile ozbiljne, ponovo bi imali nagli rast cijena nafte, a pitanje je i da li bi došlo do nove globalne recesije. Ovaj sukob ne može proći bez posljedica, ako i dalje bude eskalirao na globalnom nivou. Ako se ovo nastavi u Libanu, da li Evropa može očekivati novi izbjeglički talas, za koji definitivno nije spremna? Taj scenario je moguć, što bi za Evropu izazvalo jako, jako veliki problem”, zaključio je Barić.

Barić: Sjedinjene Američke Države ne žele biti uvučene u sukob na Bliskom istoku

Israel Lebanon

iran napao izrael

Iran je u utorak uveče direktno napao Izrael <a href="https://www.standard.co.me/svijet/video-iran-lansirao-rakete-prema-izraelu">raketama</a> – drugi put nakon lansiranja stotina dronova i raketa u aprilu, piše ovaj medij.



Prema navodima izraelske vojske (IDF), ponovo je presretnut &#8216;veliki broj&#8217; iranskih raketa. IDF je kasnije uveče privremeno objavio da je opasnost iz Irana &#8216;trenutno&#8217; neutralizovana, ali da će uslijediti žestok odgovor Izraela: &#8216;Vazdušne snage i dalje su potpuno operativne i večeras će nastaviti da udaraju punom snagom na Bliskom istoku, kao što su to činile prošle godine&#8217;, rekao je portparol vojske Danijel Hagari, piše ovaj medij.



<figure class="wp-block-image size-full is-resized"><img loading="lazy" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1727872849-Tan2024-10-0212141954_5-1200x800-1.jpg" alt="" class="wp-image-762507" width="1068" height="712" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1727872849-Tan2024-10-0212141954_5-1200x800-1.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1727872849-Tan2024-10-0212141954_5-1200x800-1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1727872849-Tan2024-10-0212141954_5-1200x800-1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1727872849-Tan2024-10-0212141954_5-1200x800-1-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/10/1727872849-Tan2024-10-0212141954_5-1200x800-1-1068x712.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1068px) 100vw, 1068px" /><figcaption>Oct. 2, 2024. (AP Photo/Leo Correa)</figcaption></figure>



Iranski raketni napadi nisu uticali na operativnu sposobnost vazduhoplovstva, dodao je Hagari, prenosi DW. Prema njegovim riječima, izraelski i američki odbrambeni sistemi efikasno su funkcionisali, uz blisku saradnju u otkrivanju i presretanju raketa. &#8216;Delovaćemo kada i gdje mi to odredimo, u skladu s instrukcijama političkog vrha. Ovi događaji će imati posledice&#8217;, najavio je.



Na iranskoj državnoj televiziji slavili su raketne napade Islamske Republike na Izrael, izvještava DW. Nakon objave napada od strane iranske Revolucionarne garde, voditelj na državnoj televiziji pohvalio je &#8216;hrabri iranski narod&#8217; zbog napada. Uz slike raketa ispaljenih prema nebu, televizijski kanal puštao je veselu muziku. Takođe su prikazali snimke ljudi koji slave u nekoliko iranskih gradova, držeći zastave libanske milicije Hezbolah i njihovog vođe Hasana Nasralaha, kojeg je Izrael ubio u petak.



<h2>Podrška Izraelu</h2>



Američki državni sekretar Entoni Blinken nazvao je iranski raketni napad na Izrael &#8216;potpuno neprihvatljivim&#8217; i dodao da su SAD &#8216;još jednom dokazale svoju posvećenost odbrani Izraela&#8217;, prenosi ovaj medij.



Prema riječima britanskog ministra odbrane Džona Hilija, u odbrani Izraela učestvovala je i vojska Velike Britanije.



Napad Irana i pravo Izraela na odbranu istakle su i zemlje EU poput Njemačke i Francuske. Nemački kancelar Olaf Šolc „najoštrije“ je osudio napad Irana.



S druge strane, objavljeno je da je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči neposredno nakon raketnog napada svoje zemlje na Izrael telefonirao s evropskim kolegama. Razgovarao je, između ostalo, i sa njemačkom ministarkom spoljnih poslova Analenom Berbok, kao i sa kolegama u Velikoj Britaniji, Francuskoj i drugim zemljama, izvestila je iranska novinska agencija Irna. Aragči je izjavio da je raketna operacija sada okončana, ali će, u slučaju da Izrael preduzme odmazdu, iranski odgovor biti, kaže, „još oštriji“. Teheran ne želi eskalaciju, ali se rata ne boji, dodao je Aragči, navodi se.



<h2>Od saveznika do neprijatelja</h2>



Iran i Izrael su decenijama neprijatelji. Teheran osporava pravo Izraela na postojanje i preti uništenjem „cionističkog režima“. Izrael, s druge strane, smatra Iran svojim najvećim neprijateljem. Ali, nije uvek bilo tako, piše DW.



Pre Islamske revolucije 1979. godine, dvije države bile su blisko povezane. Iran je čak bio među prvim državama koje su 1948. priznale državu Izrael. U okviru sukoba na Bliskom istoku, Izrael je smatrao Iran saveznikom protiv arapskih država, navodi se. Za Teheran je Izrael, podržan od strane Vašingtona, bio korisna politička protivteža arapskim susjedima.



<h2>Islamska revolucija kao prekretnica</h2>



Nakon pobjede Islamske revolucije 1979. godine, Iran je poništio sve sporazume s Izraelom, navedeno je. Ajatolah Homeini oštro je kritikovao Izrael zbog okupacije palestinskih teritorija i razvio retoriku usmjerenu protiv Izraela kako bi pridobio podršku arapskih država i stanovništva u tim zemljama, jačajući tako i uticaj Irana, piše Dojče vele.



Današnji vjerski vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, nastavio je tu politiku, redovno dovodeći u pitanje istorijske činjenice o Holokaustu. Iran podržava Hezbolah u Libanu, Hamas u Gazi, kao i druge grupe širom regiona, uključujući i Huti-pobunjenike u Jemenu, piše.



<h2>Pogoršanje odnosa</h2>



Izrael, s druge strane, nije učinio mnogo da smanji tenzije. Premijer Benjamin Netanjahu više puta je poredio Islamsku Republiku s nacističkom Njemačkom i oštro kritikovao nuklearni sporazum iz 2015. godine.



Iako postoje pojedinci u oba društva koji zagovaraju pomirenje, politički odnosi su zategnutiji više no ikad do sada, naročito nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine i izraelske vojne odmazde u Pojasu Gaze.



Prema navodima UN, u ratu u Gazi ubijeno je više od 41.000 Palestinaca, većinom žena i djece. Istovremeno, raketni napadi Hezbolaha i izraelsko bombardovanje juga Libana prisilili su stotine hiljada ljudi na bjekstvo u Libanu i Izrael.

Iran i Izrael: Kako su od saveznika postali neprijatelji?

Ujedinjene nacije- UN

&#8220;Zakazali smo sastanak za 10.00 časova po njujorškom vremenu (16.00 po srednjeevropskom)&#8221;, saopštilo je Predsjedništvo, prenosi N1.



<figure class="wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-standard wp-block-embed-standard"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<blockquote class="wp-embedded-content" data-secret="GmvtsQpR22"><a href="https://www.standard.co.me/svijet/video-iran-lansirao-rakete-prema-izraelu/">(VIDEO) Iran lansirao rakete prema Izraelu</a></blockquote><iframe class="wp-embedded-content" sandbox="allow-scripts" security="restricted" style="position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);" title="&#8220;(VIDEO) Iran lansirao rakete prema Izraelu&#8221; &#8212; Standard" src="https://www.standard.co.me/svijet/video-iran-lansirao-rakete-prema-izraelu/embed/#?secret=i91wIL2P8P#?secret=GmvtsQpR22" data-secret="GmvtsQpR22" width="600" height="338" frameborder="0" marginwidth="0" marginheight="0" scrolling="no"></iframe>
</div></figure>



<a href="https://dan.co.me/globus/svijet/video-pogledajte-napad-irana-na-tel-aviv-kisa-raketa-prekrila-nebo-nad-gradom-5262516"></a>



Iran je danas ispalio oko 200 balističkih raketa na Izrael, što je, prema izjavi Revolucionarne garde odmazda za ubistva vođa Hezbolaha i Hamasa.



Izrael je saopštio da je većina raketa presretnuta i najavio da će uzvratiti na taj napad.



<a href="https://dan.co.me/globus/svijet/uzivo-izraelska-vojska-pocela-ogranicene-napade-u-juznom-libanu-huti-najavljuju-odgovor-na-izraelski-udar-5262352"></a>



<a href="https://dan.co.me/globus/svijet/video-izrael-ima-najmocniju-protivvazdusnu-odbranu-evo-kako-je-gvozdena-kupola-unistila-projektile-irana-5262527"></a>

Hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN zbog situacije na Bliskom istoku

Na novinarsko pitanje da li se totalni rat na Bliskom istoku može izbjeći, američki predsjednik je odgovorio:



„Mora biti. Zaista se mora izbjeći“.

Bajden: Potpuni rat na Bliskom istoku se mora izbjeći

Screenshot 2024-09-29 213324

U saopštenju je navedeno da je ministar odbrane Lojd Ostin tokom vikenda primao izvještaje i davao smjernice svom timu o najnovijim dešavanjima na Bliskom istoku.



Ostin i zvaničnici Ministarstva odbrane fokusirani su na zaštitu američkih građana i snaga u regionu, odbranu Izraela, kao i na smanjenje tenzija kroz odvraćanje i diplomatiju, ističe Pentagon.

Pentagon povećao borbenu gotovost

,,Teheran mora sada da pokaže zube! To je pitanje potvrde autoriteta, koji imaju među svojim pristalicama, a njih je mnogo na čitavom Bliskom istoku. Očekuje se da se nešto preduzme, a da li će &nbsp;to biti radikalno, e to je pitanje svih pitanja… Na duži rok možemo da očekujemo veliki rat na Bliskom istoku. Teško se oteti utisku da su u mozaiku zbivanja sada već okolnosti, resursi strana koje su tu, emocije ljudi, postavljeni tako da to vodi ka velikoj konfrontaciji dijela arapskih zemalja, Irana, dijela Šita protiv Izraela” &#8211; rekao je Radić.



Rat, ako zahvati dobar dio Bliskog istoka, imaće &nbsp;globalne posljedice, smatra Radić, jer su u širem području Bliskog istoka koncentrisane američke vojne snage, &nbsp;kao i vojne snage Britanaca i Francuza.



,,Amerikanci su dosljedni u svom savezničkom odnosu prema Izraelu i zahtijevaju od svih ostalih da pokažu jednaku privrženost koliku oni imaju, a to se u ovom trenutku izražava u broju borbenih &nbsp;aviona, u broju ratnih brodova, znači u vrlo konkretnim mjerljivim brojnim pokazateljima” &#8211; istakao je Radić.



Ne može Izrael da riješi problem Hezbolaha, ako ne uđe u direktan obračun sa njim, objašnjava Radić, a to iziskuje angažovanje kopnene vojske. On je napomenuo da bi Izrael morao da brzo izvrsi takav napad, što podsjeća na Putinovu namjeru 2022.godine &nbsp;da brzo osvoji djelove Ukrajine, a taj rat još traje.



,,Ima tu nešto licemjerno, jer vođe Hamasa žive vrlo udobno u zalivskim zemljama, koje se brinu o njihovoj bezbjednosti i o životnom standardu,ali, oni naređuju nastavak dejstava u kojima ginu njihovi borci na terenu, u sektoru Gaze” &#8211; naglasio je Radić.



Podrška Amerikanaca je do sada bila ključna za odbranu Izraela, pojašnjava Radić, bez obzira što je izraelska vojska visokotehnološki osposobljena, oni su im omogućili još jedan korak dalje u obavještajnoj i izviđačkoj djelatnosti.



,,Direktno su američki lovci i raketni sistemi korišćeni u obaranju ciljeva u vazdušnom prostoru koji su bili na putu od Irana do Izraela. Takav je scenario potpuno očekivan i Amerikanci su prethodnih dana poslali pojačanja, poslali su lovce R22 za borbu za prevlast u vazdušnom prostoru, sa jasnom porukom šta im je tamo zadatak… Sad se iščekuje da li će Teheran izdati naredbu o početku aktivnog dijela &nbsp;svoje aktuelne kampanje protiv Izraela, koje je odmazda za izraelski potez, za izraelski atentat u Teheranu” &nbsp;&#8211; zaključio je Radić.

Radić: Može se očekivati veliki rat na Bliskom istoku

admin-ajax (3)

“U veoma nestabilnom bezbjednosnom kontekstu, još jednom skrećemo pažnju francuskim državljanima, na činjenicu da su direktni komercijalni letovi i sa presjedanjima, za Francusku, i dalje dostupni, i pozivamo ih da napuste Liban što je prije moguće”, saopštilo je francusko Ministarstvo spoljnih poslova.



Procjenjuje se da u Libanu živi više od 23.000 Francuza.



Ta nova preporuka dolazi pošto su avio-kompanije Er Frans (Air France) i Transavia Frans odlučile u subotu da produže obustavu svojih letova za Bejrut do zaključno 6. avgusta zbog bezbjednosne situacije.



Vašington i London preporučili su u subotu svojim državljanima da napuste Liban. Švedska je najavila zatvaranje svoje ambasade u Bejrutu i ​​pozvala svoje državljane da napuste tu državu.

Francuska pozvala svoje građane da napuste Liban što je prije moguće

Kako Brisel erlajns (Brisel erlajns), članica te grupe navodi u saopštenju, letovi su za sada obustavljeni do 8. avgusta.



“Sigurnost i bezbjednost uvijek imaju najveći prioritet. Nastavićemo da pratimo situaciju kako bismo utvrdili da li i kada letovi mogu ponovo biti pokrenuti“, prenosi agencija Belga saopštenje.



Kako navode, putnici čiji su letovi otkazani mogu ponovo rezervisati svoje letove ili zatražiti povraćaj novca.



Bombaški napadi posljednjih dana u Libanu i Iranu, u kojima je poginuo i lider Hamasa Ismail Hanija, povećali su strahove od dalje eskalacije nasilja na Bliskom istoku.