Gordi, profesor Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), rekao je u intervjuu za list Danas da je odlazeći predsjednik, demokrata Džozef Bajden uglavnom nastavljao s politikom koju je Tramp vodio dok je bio šef države.



&#8220;Trampova politika prema Balkanu neće biti mnogo lošija od Bajdenove, ali samo zbog toga što ni Bajdenova politika nije bila dobra. Ta politika uključuje ignorisanje rastuće krize u Bosni i Hercegovini, kao i preokret od promovisanja demokratije do promovisanja regionalnih hegemona, u ovom slučaju Srbije, Hrvatske, i Albanije&#8221;, kazao je Gordi.



Naveo je da se to uočava &#8220;u odnosu prema provokacijama na Kosovu, gdje je vlada SAD izbjegavala mjere koje bi dovele do obnove pregovora Srbije i Kosova&#8221;, kao i u pristupu Bajdenovog ambasadora u Beogradu Kristofera Hila, čija je podrška predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću &#8220;bila dovoljno jaka da nije uputio ni blagu kritiku zbog izbornih prevara u decembru prošle godine&#8221;.



Upitan kako će izgledati odnosi SAD i Srbije u naredne četiri godine, Gordi je, između ostalog, ukazao na dva projekta u kojima je investitor Kušnerova kompanija Afiniti (Affinity) &#8211; na izgradnju luksuznog kompleksa na mjestu nekadašnjeg Generalštaba u Beogradu i na projekat na ostrvu Sazan u Albaniji, koje je postalo važan azil i za floru i za faunu.



&#8220;U oba slučaja glavni posrednik je bio Ričard Grenel, koji koristi kontakte koje je stvorio dok je bio Trampov izaslanik u regionu da razvije projekte za lični profit. Isto u oba slučaja finansiranje organizuje Kušnerova firma Afiniti, koristeći novac koji dolazi iz zemalja na Arapskom poluostrvu, pretežno iz saudijskog fonda za javne investicije&#8221;, naveo je Gordi.



Dodao je da je &#8220;sasvim jasno&#8221; da postoji &#8220;mehanizam da saudijske vlasti isporučuju velike sume novca porodici Tramp i ljudima bliskim njoj, kao i da će određena mala grupa ljudi s Balkana pronaći način da profitira od toga&#8221;.



&#8220;Uzimajući u obzir da će korupcija postati globalni princip u skorijoj budućnosti, mislim da će ono što je sad počelo na Balkanu postati model koji će se proširiti po regionu, a vjerovatno i dalje od toga. Što se Vučića tiče, našao je situaciju koja mu odlično odgovara: američki predsjednik čija je korupcija toliko totalna da je laka meta za ucjenjivanje. Naravno da neće propustiti ovu izvanrednu priliku&#8221;, kazao je Gordi.



Upitan o konceptu &#8220;srpskog sveta&#8221; u regionu, Gordi je rekao da je njemu konkurentno &#8220;shvatanje da cijeli region obuhvata zajednički kulturni i komunikološki prostor&#8221;.



&#8220;Taj prostor jeste srpski, ali je i hrvatski, bosanski, crnogorski, albanski, slovenački, makedonski, i tako dalje. Možemo dugo pratiti i pričati o pokušajima jednog ili drugog političara da nametne dominaciju, toga će sigurno biti. Ali interes građana leži u tome da sva društva u regionu napreduju i da komunikacija između njih ostaje otvorena&#8221;, naveo je Gordi.



Povodom izostanka napretka u dijalogu Beograda i Prištine, Gordi je rekao da se i sa srpske i sa kosovske strane mogu vidjeti &#8220;gestovi eskalacije&#8221;, i dodao da ona odgovara i Vučiću, pošto odvlači pažnju od neuspjeha njegove vlade, i kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju.



&#8220;Vidi se kako su eskalacije tempirane da se dogode za vrijeme prevare na izborima (u Srbiji), a gotovo sigurno možemo da očekujemo još jednu eskalaciju poslije protesta zbog katastrofe u Novom Sadu. Eskalacija istovremeno odgovara i Kurtiju. Svaki performans suvereniteta na sjeveru Kosova doprinosi njegovoj popularnosti&#8221;, kazao je Gordi.



Dodao je da bi stanovništvu na Kosovu &#8220;svakako pomogli iskreni napori u interesu mirnih rješenja sukoba&#8221; ali da &#8220;vlastodršcima savršeno dobro odgovara situacija u kojoj sukobi ostaju trajno neriješeni&#8221;.



O ciljevima Rusije na Balkanu, Gordi je rekao da se interesi Moskve &#8220;uglavnom manifestuju kao odraz ruskog odnosa prema Evropi&#8221; i dodao da je taj region &#8220;zabavna i jeftina igračka&#8221; za Rusiju.



&#8220;Balkanske zemlje uglavnom nemaju materijalne resurse koje bi Rusija tražila, ali posjeduju simboličke resurse. U tim zemljama Rusija može, uz mali trošak i mali rizik, da kreira probleme koji će imati velike posljedice za projekat evropske integracije, a vrlo joj je jednostavno da odustane ako shvati da bi mogle da se pojave posljedice po nju&#8221;, naveo je.



Ocijenio je da ruski predsjednik Vladimir Putin &#8220;vjerovatno ne očekuje mnogo od Vučića, osim da pokazuje podređenost u zgodnim trenucima&#8221; i da povremeno blokira &#8220;neke inicijative kao što su sankcije, ali ne i osude u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija&#8221;.



&#8220;S Vučićeve strane, njegove namjere su jasne &#8211; da čuva koliko može dobre odnose s Rusijom, dok gaji simpatiju Evropske unije i SAD čineći im male usluge, tako što obje strane misle da mogu da računaju na podršku Srbije ako malo više koketiraju s Vučićem&#8221;, zaključio je profesor UCL.