Gordi, profesor Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), rekao je u intervjuu za list Danas da je odlazeći predsjednik, demokrata Džozef Bajden uglavnom nastavljao s politikom koju je Tramp vodio dok je bio šef države.
“Trampova politika prema Balkanu neće biti mnogo lošija od Bajdenove, ali samo zbog toga što ni Bajdenova politika nije bila dobra. Ta politika uključuje ignorisanje rastuće krize u Bosni i Hercegovini, kao i preokret od promovisanja demokratije do promovisanja regionalnih hegemona, u ovom slučaju Srbije, Hrvatske, i Albanije”, kazao je Gordi.Naveo je da se to uočava “u odnosu prema provokacijama na Kosovu, gdje je vlada SAD izbjegavala mjere koje bi dovele do obnove pregovora Srbije i Kosova”, kao i u pristupu Bajdenovog ambasadora u Beogradu Kristofera Hila, čija je podrška predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću “bila dovoljno jaka da nije uputio ni blagu kritiku zbog izbornih prevara u decembru prošle godine”.
Upitan kako će izgledati odnosi SAD i Srbije u naredne četiri godine, Gordi je, između ostalog, ukazao na dva projekta u kojima je investitor Kušnerova kompanija Afiniti (Affinity) – na izgradnju luksuznog kompleksa na mjestu nekadašnjeg Generalštaba u Beogradu i na projekat na ostrvu Sazan u Albaniji, koje je postalo važan azil i za floru i za faunu.
“U oba slučaja glavni posrednik je bio Ričard Grenel, koji koristi kontakte koje je stvorio dok je bio Trampov izaslanik u regionu da razvije projekte za lični profit. Isto u oba slučaja finansiranje organizuje Kušnerova firma Afiniti, koristeći novac koji dolazi iz zemalja na Arapskom poluostrvu, pretežno iz saudijskog fonda za javne investicije”, naveo je Gordi.
Dodao je da je “sasvim jasno” da postoji “mehanizam da saudijske vlasti isporučuju velike sume novca porodici Tramp i ljudima bliskim njoj, kao i da će određena mala grupa ljudi s Balkana pronaći način da profitira od toga”.
“Uzimajući u obzir da će korupcija postati globalni princip u skorijoj budućnosti, mislim da će ono što je sad počelo na Balkanu postati model koji će se proširiti po regionu, a vjerovatno i dalje od toga. Što se Vučića tiče, našao je situaciju koja mu odlično odgovara: američki predsjednik čija je korupcija toliko totalna da je laka meta za ucjenjivanje. Naravno da neće propustiti ovu izvanrednu priliku”, kazao je Gordi.
Upitan o konceptu “srpskog sveta” u regionu, Gordi je rekao da je njemu konkurentno “shvatanje da cijeli region obuhvata zajednički kulturni i komunikološki prostor”.
“Taj prostor jeste srpski, ali je i hrvatski, bosanski, crnogorski, albanski, slovenački, makedonski, i tako dalje. Možemo dugo pratiti i pričati o pokušajima jednog ili drugog političara da nametne dominaciju, toga će sigurno biti. Ali interes građana leži u tome da sva društva u regionu napreduju i da komunikacija između njih ostaje otvorena”, naveo je Gordi.
Povodom izostanka napretka u dijalogu Beograda i Prištine, Gordi je rekao da se i sa srpske i sa kosovske strane mogu vidjeti “gestovi eskalacije”, i dodao da ona odgovara i Vučiću, pošto odvlači pažnju od neuspjeha njegove vlade, i kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju.
“Vidi se kako su eskalacije tempirane da se dogode za vrijeme prevare na izborima (u Srbiji), a gotovo sigurno možemo da očekujemo još jednu eskalaciju poslije protesta zbog katastrofe u Novom Sadu. Eskalacija istovremeno odgovara i Kurtiju. Svaki performans suvereniteta na sjeveru Kosova doprinosi njegovoj popularnosti”, kazao je Gordi.
Dodao je da bi stanovništvu na Kosovu “svakako pomogli iskreni napori u interesu mirnih rješenja sukoba” ali da “vlastodršcima savršeno dobro odgovara situacija u kojoj sukobi ostaju trajno neriješeni”.
O ciljevima Rusije na Balkanu, Gordi je rekao da se interesi Moskve “uglavnom manifestuju kao odraz ruskog odnosa prema Evropi” i dodao da je taj region “zabavna i jeftina igračka” za Rusiju.
“Balkanske zemlje uglavnom nemaju materijalne resurse koje bi Rusija tražila, ali posjeduju simboličke resurse. U tim zemljama Rusija može, uz mali trošak i mali rizik, da kreira probleme koji će imati velike posljedice za projekat evropske integracije, a vrlo joj je jednostavno da odustane ako shvati da bi mogle da se pojave posljedice po nju”, naveo je.
Ocijenio je da ruski predsjednik Vladimir Putin “vjerovatno ne očekuje mnogo od Vučića, osim da pokazuje podređenost u zgodnim trenucima” i da povremeno blokira “neke inicijative kao što su sankcije, ali ne i osude u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija”.
Preporučeno
“S Vučićeve strane, njegove namjere su jasne – da čuva koliko može dobre odnose s Rusijom, dok gaji simpatiju Evropske unije i SAD čineći im male usluge, tako što obje strane misle da mogu da računaju na podršku Srbije ako malo više koketiraju s Vučićem”, zaključio je profesor UCL.
Video