1728390622-untitled-6439-i_960x600

Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun kazao je na predstavljanju projekta da je efikasna zaštita medicinskih radnika neophodna jer svjedočimo sve većem broju napada na ljekare i ostalo medicinsko osoblje.



“Početak ovog projekta je izvanredan odgovor na datu situaciju. Zabrinjavajući su podaci o broju napada na medicinske radnike. U proteklih šest mjeseci 11 odsto medicinskih radnika je bilo izloženo fizičkom napadu, a preko 70 odsto njih nekoj vrsti verbalnog nasilja. Moram napomenuti da je Vlada Crne Gore na moj predlog usvojila informaciju o potrebi izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Crne Gore kojim će se prepoznati posebno krivično djelo napada na medicinsko osoblje. Sve su to nužne aktivnosti koje će nam pomoći da zaštitimo naše zdravstvene radnike” izjavio je Šimun.



Direktor Uprave policije Zoran Brđanin projekat obezbjeđenja objekata hitne pomoći vidi kao uspješan proizvod zajedničkog rada državnih institucija i privatnog sektora.



“Smatram da je ovo pravi primjer kako sve strukture našeg društva uključujući i privatni sektor i institucije kao što su Uprava policije, Ministarstvo zdravlja, Zavod za hitnu medicinsku pomoć zajedno funkcionišu. Ovo će značajno povećati lično-imovinsku sigurnost medicinskih radnika, takođe i zaštitu imovine. Smatramo da će se na ovaj način prevenirati značajan broj slučajeva. Ovakav sistem i nama olakšava jer će naši ljudi biti pripremljeni, znaće šta ih očekuje kada dolaze na lice mjesta, a imaćemo i već obezbijeđen dokazni materijal”, kazao je Brđanin.



Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Prim. Mr Sci. Dr med. Vuk Niković naglašava da ovakav sistem zaštite do sada nije postojao u javnom zdravstvenom sistemu Crne Gore, prenosi RTCG.



“Mislim da će ovo uroditi plodom i kao dobar primjer institucionalne saradnje na podizanju bezbjednosti i zdravstvenih radnika ali, naglašavam, i pacijenata jer je pacijent svakako na prvom mjestu. Ne smijemo dozvoliti da unutar zdravstvenih ustanova imamo nasilje koje više niti želimo niti možemo tolerisati”, istakao je Niković.



Sistem fizičko – tehničkog obezbjeđenja objekata hitne pomoći funkcioniše po principu da zaposleni u slučaju fizičkog napada lica koje koristi usluge hitne medicinske pomoći ili kada lice posjeduje neko oružje ili oruđe podesno za nanošenje tjelesnih povreda pritisne iste taster koji se nalazi na određenoj lokaciji u svakom objektu HMP.



Pritiskom na iste taster alarmira se monitoring sistem video nadzora u agenciji za obezbjeđenje lica i imovine koja dalje vrši procjenu uvidom u video kamere jedinice. Nakon toga kontaktira se zaposleni u jedinici na poseban broj. Služba obezbjeđenja nakon razgovora u slučaju potrebe poziva policiju koja dolazi na lice mjesta.



Ukupna sredstva za primjenu projekta iznose 8.000 eura za opremu, što je iz sopstvenih sredstava obezbijedio Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.



Monitoring vrši firma za obezbjeđenje lica i imovine. Za pružanje usluga 24-časovnog istemang istema tehničke zaštite objekta kao i usluga i praćenja alarmnog istema mjesečna pretplata iznosi 2.640 eura sa PDV-om za sve jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Mjesečnu pretplatu će u prvih šest mjeseci obezbjeđivati Fond za zdravstveno osiguranje, nakon čega će projekat biti finansiran iz budžetskih sredstava.



Pilot projekat služi za stvaranje uslova za nesmetan rad zaposlenih i siguran medicinski tretman pacijenata koji dolaze u jedincie Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.

Uveden sistem fizičko – tehničkog obezbjeđenja u objektima hitne pomoći u Crnoj Gori

Trećina zapslenih u pojedinim gradskim preduzećima nalazi se na bolovanju, a takva situacija budi sumnju da se veći dio njih zloupotrebljava. Podgoričkom „Vodovodu“ i GP „Čistoća“ bolovanja prave najviše problema.



„U junu je bilo 129 upošljenih, u julu 157, a za ovaj mjesec koji se završava 167. Od ovog broja na bolovanju do 60 dana u junu je bilo 89, julu 115, avgustu 117. Preko 60 dana – 24, 27 i 33. Ovo su podaci koji su vrlo problematični i ne bi bilo dobro da se ovakav trend nastavi i u narednom periodu“, kazao je pomoćnik v.d. direktora „Čistoće“ Vojin Katnić.



I u Vodovodu je slična situacija.



„U junu je taj broj iznosio 86, dok se u julu drastično povećao na 133. Uputili smo više zahtjeva nadležnim institucijama kako bi se izvršila kontrola bolovanja, ali nismo još uvijek dobili odgovor. Zloupotrebe svakako postoje, na što ukazuje i drastično povećanje broja zaposlenih koji se nalaze na bolovanju“, istakao je v.d. direktor „Vodood i kanalizacije“ Aleksandar Nišavić.



Kako se bolovanja zloupotrebljavaju objašnjava iz prizme preduzeća kojim rukovodi, v.d. direktor „Puteva“&nbsp;Radoš Zečević.



„Nerijetko se dešava da naši radnici uzmu bolovanje i idu da rade za nekog podizvođača, privatnika itd. Ili recimo vozač kamiona, vozač bagera itd. I sad zamislite, mi konkretno u „Putevima“ imamo 4 asfalterske linije. Ako neko ko vozi mašinu, koja širi asfalt po ulici, ako on ode na bolovanje mene čitava ekipa od 7 do 10 ljudi ne može da radi, jer nemamo zamjenu za njega“, objašnjava Zečević.



Zečević dodaje da i vozači autobousa zloupotebljavaju bolovanje, vršeći usluge prevoza kod privatnih prevoznika.



Ipak, iz Komunalnih usluga kažu da nemaju problema sa zloupotrebom bolovanja, pa su jedni od rijetkih s pozitivnom praksom.



„Broj zaposlenih trenutno ne utiče značajno na dinamiku posla. Bolovanja do 60 dana su uglavnom kratka. Zaposleni koji su na bolovanju su iskazali visok stepen odgovornosti prema kompaniji“, navodi v.d. direktor „Komunalnih usluga“,&nbsp;Predrag Šćepanović.



Iz Fonda za zdravstveno osiguranje ističu da se zakon treba izmjeniti a kazne pooštriti.



„Kazne ili sankcije su predviđene za ljekare, odnosno za ljekara koji je utvrdio bolovanje, je od 500 e, a za ljekara koji je predložio bolovanje kazna je od 50 e. Svakako da postoji intencija da se u narednom periodu izmjene i usklade sankcije, s obzirom na to da je odgovornost ako ne podjednaka onda vrlo važna jedne i druge strane. Tako da u saradnji sa Ministasrtvom zdravlja radimo na tome i tražimo od svih subjekata u zdravstvenom sistemu jednu ozbiljnu vrstu odgovornosti“, poručuje&nbsp;Radovan Nikolić,&nbsp;iz Fonda za zdravstveno osiguranje.



Izmjenu Zakona na kome rade u Fondu će proslijediti resoru Vlade na dalje odlučivanje. Iz Fonda najavljuju edukaciju ljekara kako bi se smanjila prisutna zloupotreba bolovanja.

Bolovanje u gradskim preduzećima i službama Glavnog grada bolna tema za rukovodioce

Fond za zdravstveno osiguranje Isntitutu &#8220;Dr Simo Milošević&#8221; duguje 1.100.000 eura na ime usluga korisnicima. Zbog toga je&nbsp;Skuština opštine Herceg Novi uputila apel Vladi Crne Gore da zbog postojanja višeg interesa taj novac uplati Sindikalnoj organizaciji Instituta.



To je jednoglasan stav kolegijuma partija koje participiraju u Skupštini opštine Herceg Novi.&nbsp;



&#8221;Time bi se bar u nekoj mjeri olakšala teška materijalna situacija zaposlenih, pokazala bi se jasna volja za konačnim rješavanjem problema i bio bi izbjegnut najavljeni štrajk&#8221;, navodi Kolegijum predsjednika Skupštine opštine Herceg Novi povodom situacije u Institutu „Dr Simo Milošević“ u Igalu i najavljenog štrajka zaposlenih.



U Skupštini opštine Herceg Novi je održan Kolegijum predsjednika Skupštine, kojem su prisustvovali predstavnici svih odborničkih klubova koji su zastupljeni u aktuelnom sazivu. Na Kolegijumu se raspravljalo o teškoj situaciji u kojoj se Institut „Dr Simo Milošević“ Igalo nalazi.



Konstatovano je da je Skupština opštine Herceg Novi na prethodnim sjednicama usvojila niz zaključaka koji su sadržali apele upućene Vladi Crne Gore da se aktivno uključi u rješavanje kompleksne situacije u Institutu, ali i konkretne predloge za rješavanje problema. Formiranjem Vladine Komisije za rješavanje statusa Instituta „Dr Simo Milošević“ Igalo, realno je bilo za očekivati da će Vlada u najkraćem roku pristupiti efikasnom rješavanju izazova u ovoj zdravstvenoj ustanovi.



&#8221;Jasno je da nije jednostavno doći do dugoročnog rješenja za očuvanje Instituta i da je to proces koji zahtijeva ozbiljan i nadasve stručan pristup svih aktera koji u tom procesu učestvuju. Uprkos toj činjenici, nedopustivo je da se do sada nije našao način za davanje kratkoročne pomoći kojom bi se obezbijedila egzistencija zaposlenih, koji nijesu primili zarade u posljednja četiri mjeseca. I u tom periodu je Institut funkcionisao, zaposleni su i pored teške materijalne situacije savjesno i profesionalno obavljali svoj posao i pružali zdravstvene usluge građanima Crne Gore, kao i pacijentima iz svih djelova svijeta&#8221;, kazali su iz Kolegijuma predsjednika Skupštine.



Međutim, kako kažu, nije realno da zaposleni nastave da funkcionišu u tim okolnostima, pa je sasvim opravdan štrajk koji su najavili za 25. april 2024. godine, u slučaju da im se ne isplate tri od četiri neisplaćene zarade.



&#8221;Treba napomenuti da su sredstva za te zarade na računu FZOCG, dakle već zarađene, ali ih je nemoguće isplatiti zbog blokade računa Instituta. Štrajk bi svakako negativno uticao na ugled ove zdravstvene ustanove, posebno kada je riječ o tržištima u zemljama Evropske unije. Zbog toga se mora učiniti sve da do njega ne dođe, posebno sada kada je Vlada izrazila jasan stav da se očuvanje Instituta ni u kom slučaju ne dovodi u pitanje&#8221;, naglasili su u saopštenju Kolegijuma predsjednika SO Herceg Novi.



Skupština opštine Herceg Novi podržava svaki vid institucionalne i vaninstitucionalne borbe zaposlenih, usmjeren ka ostvarivanju njihovih prava.



Saopštenje Kolegijuma predsjednika SO Herceg Novi potpisuju klubovi odbornika: „Demokratska Crna Gora“, „Novska Lista“, Klub odbornika „NSD, Prava Crna Gora – Za budućnost Herceg Novog i Boke“, „DNP- Za budućnost Herceg Novog i Boke“, „Novi pobjeđuje“, „URA“, „Dosljedno za Herceg Novi“ i „Evropski tim za Herceg Novi (DPS – SD)&#8221;.

Fond za zdravstveno osiguranje Institutu duguje 1.100.000 eura

1709037936-ob-laboratorija-1

ob-bp-laboratorija

„I ovaj projekat je realizovan zahvaljujući odličnoj sinergiji između državnih institucija, Ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje, menadžmenta bolnice, ali i društveno odgovornih kompanija Abott Laboratories, Osmi red, kao i humanista i drugih pojedinaca u saradnji lokalne samouprave“, kazao je nakon svečanog otvaranja ministar zdravlja dr Vojislav Šimun.



On je istakao da je Opšta bolnica Bijelo Polje, pozitivan primjer uspješnih menadžerskih sposobnosti, zahvaljujući kojim, pored već završenih projekata, danas u ovoj sjevernoj opštini, imamo najsavremeniju laboratoriju, kakvu po uslovima imamo još u Kliničkom centru Crne Gore.



„Osim ovog projekta, ono što je još jako lijepo za najavu jeste da je u okviru projekta Eutopia East, a u saradnji i partnerstvom sa Institutom za javno zdravlje, obezbijeđen i kolonoskop, u vrijednosti od oko 130 hiljada eura, tako da će građani Bijelog Polja i okolnih opština, ovu vrstu dijagnostike u okviru Opšte bolnice Bijelo Polje, što će dodatno rasteretiti Klinički centar i pružiti novi kvalitet zdravstvene usluge“, najavio je ministar Šimun.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="799" height="533" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/02/1709037936-ob-laboratorija-1.jpg" alt="" class="wp-image-695650" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/02/1709037936-ob-laboratorija-1.jpg 799w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/02/1709037936-ob-laboratorija-1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/02/1709037936-ob-laboratorija-1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/02/1709037936-ob-laboratorija-1-696x464.jpg 696w" sizes="(max-width: 799px) 100vw, 799px" /><figcaption>fOTO: Ministarstvo zdravlja</figcaption></figure>



Direktor bjelopoljske bolnice dr Kenan Erović kazao je da je današnje otvaranje još jedna potvrda da ova ustanova krupnim korakom ide prema vrhu crnogorskog zdravstvenog sistema.



„Vrijednost građevinskih radova i opreme iznosi oko 700 000 hiljada eura. Radi se o opremi poslednje generacije koju uveliko koristi Klinički centar Crne Gore sa automatoizovanom trakom, a kod nas je instalirana prva integracija za imuno i biohemiju, što će doprinijeti brojnim uštedama i boljem kvalitetu pružanju usluga laboratorijske opreme“, naveo je dr Erović.



On se zahvalio donatorima i saradnicima koji su doprinijeli da se i ovaj segment bolnice u potpunosti uredi.



Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić podsjetio je da su u saradnji sa direktorom Erovićem prethodnih godinu uspjeli da realizuju niz kapitalnih investicija, vrijednosti skoro preko pola miliona eura, te da će nastaviti da prate sve ideje sadašnjeg menadžmenta kako bi se unaprijedio zdravstveni sistem Crne Gore.

Otvorena rekonstruisana laboratorija u OB Bijelo Polje vrijedna 700 hiljada eura

Prema njegovim riječima, Crna Gora svakako već oskudijeva sa izabranim doktorima, a od jeseni će jedan broj njih ili „biježati iz primarne zdravstvene zaštite, ili će se penzionisati“.



&#8221; Nadležni su svjesno poljuljalji stub zdravstvenog sistema zato što nijesu imali sluha za ljekare, sami su sprovodili neke svoje zamisli u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bez konsultacija sa izabranim ljekarima i bez najava&#8221;, kazao je Ljutica i kao primjer naveo izostanak konsultacija kada je Fond za zdravstveno osiguranje mijenjao normu da svi izabrani ljekari moraju imkati po dvije hiljade pacijenata bez obzira na starosnu grupaciju i vrstu oboljenja.



&#8220;Sa aktuelnim Ministarstvom pregovarati više nećemo, ali nećemo dozvoliti ni da nova Vlada nastavi ovakav odnos prema izabranim ljekarima. Ukoliko se ne riješi problem, spremni smo da preduzmemo i naredne korake&#8221;, kazao je Ljutica.



On navodi da i neizvršeni popis stanovništva predstavlja veliki problem za organizaciju primarne zdravstvene zaštite, jer je broj izabranih ljekara direktno vezan za broj stanovnika u nekom gradu.



&#8221; U Podgorici je naprimjer po posljednjem popisu bilo ko 170 hiljada stanovnika, a u ovom trenutku, prema posljenjim procjenama, imamo oko 220 hiljada. To znači da nam fali izabranih ljekara za 50 hiljada građana&#8221;, kaže Ljutica i dodaje da i onima koji gravitiraju Podgorici domovi zdravlja u glavnom gradu pružaju zdravstvenu zaštitu, što u čitavu računicu unosi još nekoliko desetina hiljada ljudi.



Prema njegovim riječima, u Podgorici nedostaje između 15 i 18 ljekara, u Nikšiću nedostaje dvadesetak, u Tuzima rade samo dva ljekara u dvije smjene, a trebalo bi biti dva ili tri ljekar u smjeni. Ljutica kaže da se slični problemi bilježe i u drugim gradovima, prvenstveno zato što će veliki broj kolega da ide u penziju, a mladi ljekari ne žele da dođu da rade u primarnom zdravstvu zbog lošijih uslova.



&#8221; Imamo i drugih problema kao što je situacija u Herceg Novom gdje su rasformirani timovi, što je napravilo veliki haos u tom gradu, prije svega za pacijente. Imamo situaciju da doktor čiji je tim rasformiran poslan da radi u Bijelu, pa njegovi pacijenti moraju da ga prate, ukoliko žele da zadrže svog izabranog ljekara na udaljenost od 15 kilometara. Prosto je nevjerovatno da je sve što je rađeno, rađeno na štetu&#8221;, izričit je Ljutica.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2023/06/19/1687202190-protest-ljekara-opste-prakse-10062023-dobrilo-malidzan-11.JPG" alt=""/></figure>



Igor Ljutica (Dobrilo Malidžan/Pobjeda)



Sindikat izabranih doktora ukazao je prethodnog dana i na činjenicu da je Vlada u post tehničkom mandatu 15. juna imenovala predsjednika reprezentativnog Samostalnog sindikata zdravstva Mihaila Babovića za člana Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje, čime je on postao javni funkcioner i tumači to kao svojevrsnu nagradu za njega od Ministarstva zdravlja zbog potpisivanja po izabrane ljekare i građane Crne Gore štetnog GKU-a.



Sindikat je problematizovao i imenovanje, kao navode, nezakonito zaposlenog Radovana Nikolića na istoj sjednici Vlade za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za zdravstvenu zaštitu koji je protivno zakonu iznosio u javnost podatke o platama ljekara.



U znak protesta zbog ignorisanja njihovih zahtjeva, izbarani ljekari od 5. juna rade isključivo prema normama FZO-a, odnosno obavljaju preglede od 28 do 32 pacijenta dnevno, kao i hitna stanja umjesto, kako tvrde, oko 100-inu kao što je to ranije bio slučaj.



Ljutica kaže da primarna zdravstvena zaštita ipak ne trpi zbog promjene režima rada izabranih ljekara, te da se primaju svi hitni slučajevi, kao i zakazani pacijenti u skladu sa normoma, ali da izabrani ljekari sada umjesto posla za tri ljekara, sada rade za jednog i po.



On kaže da u očekivanju formiranja nove Vlade ljekari šalju poruku da je minut do 12 za primarni stub zdravstvenog sistema, te da na rukovodeća mjesta u Ministarstvu zdravlja moraju doći osobe sa planom koje poznaju sistem.

Nadležni svjesno ljuljaju stub zdravstvenog sistema

Iz FZO su kazali da im je kroz Instrument za evropske integracije (EUIF), a u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, odobrena prijava za projekat „Unapređenje sistemskih mehanizama za monitoring propisivanja i potrošnje ljekova u zdravstvenom sistemu Crne Gore&#8221;.



Kako su istakli, zahvaljujući uspješnoj prijavi za projekat, FZO je prvi put odobren novac iz EU fondova.



“Tokom narednih osam mjeseci, u saradnji sa stručnjacima iz institucija EU, radićemo na projektu vrijednom 250 hiljada EUR, koji je u cjelosti finansiran iz evropskih fondova”, naveli su iz Fonda.



Prema njihovim riječima, cilj tog značajnog koraka je usklađivanje nacionalnih medicinskih protokola sa standardima EU.



“To će doprinijeti unapređenju javnog zdravlja kroz uvođenje racionalnog propisivanja ljekova u skladu sa evropskim standardima, a ujedno ubrzati proces integracija Crne Gore u EU”, ocijenili su iz FZO.

FZO prvi put odobren novac iz EU fondova

IMG_9081

“Otvaranje ove filijale predstavlja značajan korak ka daljem unapređenju dostupnosti zdravstvenih usluga i pružanju podrške lokalnoj zajednici. Sada će oko 3.500 osiguranika sa ovog područja moći da ostvare pravo na zdravstvenu zaštitu u mjestu prebivališta, umjesto da putuju do Plava kao što je do sada bio slučaj”, navodi se u saopštenju.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="665" height="754" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/06/IMG_9081.jpg" alt="" class="wp-image-622262" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/06/IMG_9081.jpg 665w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/06/IMG_9081-265x300.jpg 265w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2023/06/IMG_9081-370x420.jpg 370w" sizes="(max-width: 665px) 100vw, 665px" /></figure>



Dodaju da je Fond za zdravstveno osiguranje je nastavio sa aktivnostima koje našim građanima obezbjeđuju lakše i kvalitetnije ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

FZO otvorio filijalu u Gusinju, osiguranici više ne moraju da putuju do Plava

U reagovanju na Kadićevu izjavu u emisiji “Link”, Radija CG, podsjećaju da je nakon ukidanja strukturiranog načina plaćanja izabranih doktora, donesen novi Pravilnik Fonda kojim je definisan broj osiguranika kod jednog izabranog doktora.



Kažu da je direktor Fonda saopštio da jedan ljekar može imati registrovanih najviše 2000 pacijenata, ali je “novina što više nije važno kojih su godina ti pacijenti”.



“Ova rečenica može u stručnom smislu da označi kraj institucije izabranog doktora u Crnoj Gori. Naime, kapitacije, koje su čelnici zdravstvenog sistema ukinuli kao stavku u načinu plaćanja izabranog ljekara, predstavljaju specificnu starosnu strukturu pacijenata koji su registrovani kod jednog izabranog ljekara. Metodologija određivanja vrijednosti kapitacije Fonda koja je prestala da važi je, na osnovu stručnih preporuka, prepoznavala značaj starosne strukture pacijenata u radu jednog izabranog doktora”, navodi se u reagovanju Udruženja doktora opšte medicine.



Nije svejedno, kako ističu u reagovanju, da li većinu registrovanih pacijenata čine građani stariji od 65 godina (koji u većini slučajeva imaju niz hroničnih oboljenja i koji zbog svog kompleksnog zdravstvenog stanja često posjećuju svog doktora radi redovnih kontrola i liječenja), ili većinu pacijenata u ambulanti jednog izabranog doktora čini radno sposobno stanovništvo koje u prosjeku svega par puta godišnje posjećuje svog ljekara.



“Dakle, kapitacija je prospektivno planiranje koje se određuje u odnosu na raspoloživa sredstva i očekivane troškove pružanja zdravstvene zaštite”, navodi se u reagovanju.



Kažu i da potreba za zdravstvenom zaštitom nije ista kod svih osiguranika.



“Zato su neki ljekari imali “punu kapitaciju” iako su imali registrovanih npr. 1600 pacijenata jer su više svog radnog vremena posvećivali zdravstveno kompleksnijim pacijentima. Recenica da “nije važno kojih su godina pacijenti” pokazuje prilično slabo razumijevanje funkcioniosanja rada na primarnom nivou zdravstvene zaštite”, poručuju u reagovanju iz Udruženja doktora opšte medicine.



Kako ističu, plaćanje ljekara po koeficijentu (fiksne plate) su svuda napuštene (u Hrvatskoj, primjera radi devedesetih godina), jer nijesu stimulisale klavlitet rada izabranog doktora.



Poručuju i da nije tačno da izabrani doktor u Crnoj Gori ima 25 pacijenata dnevno.



“Dragi dr Kadiću, pacijenti koji nisu imali svog izabranog ljekara su bili uvijek pregledani, kako ste i izjavili, ali su uvijek bili evidentirani kroz sistem i imali su mogućnost da dobiju svoj termin. Oni nisu razlog gužve u našim čekaonicama. Razlog gužve u našim čekaonicama su ogromni administrativni nameti, zakazivanje termina za razne nivoe zdravstvene zaštite i rješavanje svih ostalih administrativnih stvari koje su nepoželjne na sekundarnom i tercijernom nivou zdravstvene zaštite”, poručuju iz Udruženja doktora opšte medicine.



Kažu i kada bi imali 25 pacijenata dnevno, ne bi pisali o zalutaloj reformi primarne zdravstvene zaštite za koju je dobijen kredit od Svjetske banke prije više od deceniju i koja je, kako kažu, jedan od važnih uslova za pristupanje Evropskoj uniji.



“Iako niste pocetkom maja ove godine imali formiran Sindikat izabranih doktora sa kojim ste se htjeli konsultovati, kako kažete, imali ste Udruženje doktora opšte/porodične medicine koje je u novembru 2022 godine Ministarstvu zdravlja pisalo dopis o negativnim aspektima ukidanja strukturiranog načina plaćanja na kvalitet rada doktora na primarnom nivou zdravstvene zaštite. Postojalo je mišljenje struke tada, a i sada”, zaključuje se u saopštenju, koje potpisuje predsjednica Udruženja doktora opšte/porodicne medicine Crne Gore dr Natalija Popović Petrić.

Udruženje doktora opšte medicine: Kadićeva izjava mogla bi da znači kraj institucije izabranog doktora

Iz te zdravstvene ustanove kažu da je tu dijagnostičku proceduru u prošloj godini obavilo čak 9.456 pacijenata, od čega u Polikliniku Hipokrat 7.722 pacijenta, a u Konzilijumu 1.684 pacijenta. Za te usluge Fond je Hipokratu u 2022. platio 1,01 milion eura, a Konzilijumu 214.354 eura.



Redakciji Pobjede požalila se pacijentkinja koja dva mjeseca nije mogla da zakaže magnet dojke iako po pravilu građani imaju mogućnost da, ukoliko u Kliničkom centru ili u Opštoj bolnici u Beranama nema termina, pregled obave kod privatnika. Ranije je bilo dovoljno da magnet odobri konzilijum Kliničkog centra, ali sada je neophodan i uput koji daje izabrani doktor sa potvrdom da je termin duži od 45 dana.



<h2>Čekanje</h2>



&#8211; Odobrenje od konzilijuma KCCG za magnet dojke dobila sam 1. marta. Međutim, termini su nestali već 5. marta. Na molbu da mi napišu uput za privatnu Polikliniku Hipokrat izabrani doktor je rekao da nema mogućnost da napiše uput dok se ne otvori termin. To su mi potvrdili i u Poliklinici Hipokrat gdje su objasnili da moraju da imaju potvrdu da se u Kliničkom centru čeka duže od 45 dana &#8211; priča ova pacijentkinja čije je ime poznato redakciji.



<figure class="wp-block-image"><img src="https://media.pobjeda.me/media/2023/05/10/1683748104-onkologija-1.JPG" alt=""/></figure>



Do uputa, kaže, nije mogla doći ni početkom aprila jer je njena izabrana doktorka bila na bolovanju, a zamjena nije htjela da napiše uput uz rečenicu da ,,dođe početkom naredne sedmice“ kada se vraća njena doktorka. Termini su tada, kaže ova pacijentkinja, već bili popunjeni.



Komentarišući ove primjedbe iz Fonda kažu da do sada nijesu imali nijednu pritužbu pacijenata na zakazivanje magneta, te da ,,ukoliko postoje takvi slučajevi, da im se obrate, kako bi Fond za zdravstveno osiguranje mogao blagovremeno preduzeti mjere iz okvira svojih nadležnosti“.



&#8221; Konzilijum Kliničkog centra za upućivanje na magnetnu rezonancu odobrava i upute za privatne zdravstvene ustanove, nakon čega pacijenti kojima je potrebna ova zdravstvena usluga mogu zakazati preglede unutar tih zdravstvenih ustanova. Ugovorom je definisano da je neophodno da se osiguranom licu pruži zdravstvena usluga u roku ne dužem od 15 dana od dana javljanja davaocu zdravstvenih usluga&#8221;, naveli su iz Fonda za zdravstveno osiguranje.



<h2>Izuzeci</h2>



Na pitanje Pobjede, da li imaju u planu da naprave izuzetak za onkološke pacijente da ne bi čekali otvaranje termina, iz Fonda kažu da uput može da odobri i konzilijum Kliničkog centra.



&#8220;Ovo pitanje se prije svega odnosi na Klinički centar i OB Berane. To je stvar menadžmenta ovih ustanova i načina organizovanja procesa rada. Vodeći računa o interesima pacijenata, Fond za zdravstveno osiguranje potpisao je ugovore sa privatnim klinikama, kako bi svi pacijenti, koji nemogu da dođu na red unutar JZU, mogli biti blagovremeno pregledani&#8221;, kazali su iz Fonda.



Oni su istakli da do sada nije zabilježena nijedna zloupotreba pisanja uputa za magnet u privatnim klinikama



A na zvaničnom sajtu KCCG stoji da ponovo nema termina za magnet dojke, dok je prvi slobodan termin za digitalnu mamografiju u septembru.

Bez termina nema ni uputa

“Kada Fond za zdravstveno osiguranje bude na lageru imao dovoljan broj proteza mu nećemo imati liste čekanja”, kazao je on.



Rekao je da se budžet za potrebe nabavke mora povećati, ali i da je jedno od rješenja prebacivanje pacijenata na manje centre.



Ukazao je i na činjenicu da do problema dolazi i zbog poteškoća nabavke materijala.



“Mnogo je faktora koji utiču na to, imali ste turbulentu političku scenu koja utiče na sve to. I rat u Ukrajini utuiče, jer najveći broj legura dolazi iz Rusije koja je pod sankcijama, i gotovo svi u regionu imaju probleme sa nabavkom”, kazao je Popović.



Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić kazao je da od 340 ljudi koji su trenutno na listi čekanja za operacije, oko 70 odsto čine pacijenti koji čekaju na operaciju kuka.



“Mi imamo 55 ljudi koji čekaju iz 2020. godine. Od toga je 30-ak za protezu kuka. Moguće da su neki od njih operisani, ali nijesu sklonjeni sa liste čekanja”, rekao je Kadić.