On je na Odboru za evropske integracije, na pitanje poslanice Građanskog pokreta URA Ane Novaković Đurović o isključenju iz PES-a, rekao da nije jedini nestranački ministar u Vladi i da mu je pozicija olakšana od kad nije član partije.



Milović je kazao da je on ministar pravde koji radi u interesu svih građana Crne Gore.



“Ja ne radim za birače i moj apriori interes su svi građani Crne Gore &#8211; i birači i vlasti i opozicije. Zato sam od stupanja na funkciju često pozivao da treba uključiti opoziciju u ključne stvari, pogotovo izbor pravosudnih funkcija”, naveo je Milović.



On je poručio da će nastaviti da radi u interesu svih građana, a ne birača.



“Sad mi je olakšana pozicija kada nijesam član partije”, istakao je Milović.



Milović je rekao da je svoj stav oko izbora v.d. direktora Uprave policije iznio na Vladi više puta i da se ticao isključivo poštovanja presude Upravnog suda.



On je kazao da je na sjednici Vlade na kojoj je biran v.d. direktora policije izuzeo mišljenje pod obrazloženjem da ministar pravde ima veću obavezu od svih drugih ministara da poštuje odluke suda.



“Ukoliko ministar pravde kao pravnik nije saglasan sa nekim odlukama i misli da su suprotne presudama i odlukama suda, njegova je obaveza da izuzme mišljenje i ja sam to uradio”, rekao je Milović.



On je kazao da politički akteri imaju pravo na svoju politku i kao neko ko je nestranačka ličnost u Vladi nemam obavezu da se bavim političkim odnosima bilo kog subjekta.



“Iznio sam svoj stručan stav i nastaviću i dalje u Vladi i resoru koji pokrivam da se bavim svojom strukom. Nijesam više član nijedne političke partije i nemam potrebu da se bavim međuresornim ili bilo kakvim drugim odnosima. Prepuštam Vladi i političkim subjektima da rješavaju ta pitanja”, rekao je Milović.

Milović: Laknulo mi je od kad nisam član PES-a

Snimak ekrana 2024-04-05 091854

Tema saslušanja je „Procjena ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24“.



Gorčević je kazala kako je&nbsp;vlast fokusirana na ispunjavanje mjerila na putu ka EU a pohvalila je ulogu opozicije. 



Posebno je istakla ulogu ministarstava pravde, unutrašnjih poslova i kulture i medija.



&#8220;Sve ide u skladu sa rokovima za dobijanja IBAR-a. Do kraja aprila šaljemo EK ono što je ispunjeno&#8221;, saopštila je Gorčević.



Poglavlje 24 je mahom u nadlženosti MUP-a, kaže Šaranović.



&#8220;Od 28 mjerila ispunjeno je 15. Ostalo je 13 od kojih je 90 odsto realizovano. Teško da se može dogoditi da MUP ne realizuje neko od mjerila&#8221;, ističe Šaranović.



Nema poglavlja u kojem Crna Gora nije napravila iskorak, tvrdi&nbsp;Zenović.



&#8220;Vlada daje sve od sebe da učini iskorak da Crna Gora dobije IBAR u junu na Međunarodnoj konferenciji&#8221;, navodi Zenović.



Sve nas raduju optimistični tonovi, poručuje DPS-ov Ivan&nbsp;Vuković, predsjednik Odbora.



Poslanik DPS-a Mihailo&nbsp;Anđušić&nbsp;kaže da je Crna Gora uspjela da odblokira proces koji je, ističe, bio zakočen od 2020. Pozdravlja povratak Kancelarije glavnog pregovarača kao i prethodno osnivanje Ministarstva evropskih poslova.&nbsp;



Anđušić pita Šaranovića da li nesuglasice u vezi sa izborom direktora Uprave policije mogu da utiču na evropske integracije.



&#8220;Ne mislim da to može da ugrozi dobijanje IBAR-a&#8221;, poručuje Šaranović.&nbsp;Dobijanje IBAR-a i inteziviranje pregovora je prioritet društva, navodi&nbsp;ministar i poručuje da ne dozvoljavju da ih bilo kakva politička dešavanja skrenu sa integracionog puta.&nbsp;&nbsp;



Šaranović je&nbsp;istakao&nbsp;kako nije saglasan sa jednom odlukom Vlade pa je zbog toga i tužio, ali i kazao i da nije protiv iste te Vlade.&nbsp;



Ministar Andrej Milović&nbsp;rekao je da je više puta govorio o poštovanju sudskih odluka.



&#8220;Svjedoci smo da su u posljednje vrijeme donešene neke odluke, Višeg i Apelacionog suda, sa kojima se lično ne slažem zato što zadiru u nadležnost ministra pravde, ali kao što znate nijesam komentarisao&#8221;, kazao je Milović.



Kako navodi stav oko izbora v.d. direktora policije istakao je više puta javno.



&#8220;Izuzeo sam mišeljnje pod obrazloženjem da ministar pravde ima veću obavezu od svih drugih ministara da poštuje odluke suda i on je prvi među jednakima u tom lancu. Ukoliko ministar pravde smatra da nije saglasan sa odlukama ima pravo da izuzme mišljenje, što sam ja i uradio&#8221;, kaže Milović.



Ističe da više nije član nijedne političke partije, te da nije u obavezi da komentariše bilo šta mimo njegovog resora.



&#8220;Sada kao ministar i pravnik nemam potrebu više da se bavim bilo kakvim međuresornim i drugim odnosima, tako da prepuštam Vladi da prepuštam Vladi da rješava ta pitanja. Poglavlje 23- IBAR, ja sam apsolutno otvoren za sve vas, kao i za dalja pitanja i komentare&#8221;, rekao je Milović.



&#8220;Sada kao ministar i pravnik nemam potrebu više da se bavim bilo kakvim međuresornim i drugim odnosima, tako da prepuštam Vladi da prepuštam Vladi da rješava ta pitanja. Poglavlje 23- IBAR, ja sam apsolutno otvoren za sve vas, kao i za dalja pitanja i komentare&#8221;, rekao je Milović.



Adrijan Vuksanović (HGI)&nbsp;navodi da su govorili o tehničkom dijelu i stabilnosti.



Milović je rekao da se tek sada radi na strateškim pitanjima u pravosuđu.



&#8220;Crnogorsko pravosuđe je na ovom nivou na kom je sada i sa svim ovim problemima upravo jer smo gledali personalne stavri i nijesmo se bavili strateškim pitanjima. Treba da slušamo glas međunarodnih partnera i eksperata zato smo u svim radnim grupama koje je ministarsvo pravde organizovalo, a bilo je 50 sjednica radnih grupa za tri mjeseca, zato i jesu ovakvi rezulatati. Na kraju benefit od svega ovoga će imati samo Crna Gora&#8221;, rekao je Milović.



Ana Novaković-Đurović (URA) rekla je kako ministarstvo pravde ima dominantnu ulogu u ispunjavanju privremenih mjerila.



&#8220;Smatram da je činjenica da ste vi izašli iz partije a da ste ostali u Vladi neobjašnjiva u najmanju ruku. Ne mislim da je dobro da je ministar pravde u Vladi, kao pravnik&#8221;, kaže Novaković- Đurović.



Izuzetno je važno da u komuniciranju kada je tema IBAR u pitanju, treba da sa privremenih mjerila dođemo na završna, rekla Novaković-Đurović.



&#8220;Naše je da radimo na ispunjavanju mjerila, ali nema sumnje da na gheopolitička situcaija ide na ruku i treba je iskoristiti&#8221;, kaže Novaković-Đurović.



Šranović&nbsp;je odgovorio da kontinuirano rade na ispunjavanju uslova za ulazak Crne Gore u EU.



Milović&nbsp;je odgovorio Novaković-Đurović kako je poslije njihove Vlade nije bilo teško napraviti progres.



&#8220;Mi smo rado viđeni gosti u Briselu za razliku od vas. Moj interes su svi građani Crne Gore, a ne birači, nijesam jedini ministar koji je nestranačka ličnost, tak ne sjekirajte se. Juče i danas je bila radna grupa u Budvi, EK je sugerisala da radimo na trenutnom modelu, tj. na unapređenju krivičnog modela i ne postoji odobrenje do IBAR-a se bavimo pronalaženjem novog modela, zato radimo u dva kolosjeka. Jedan je izmjena postojećeg Zakona, a drugi pronalaženje najboljeg građanskog modela&#8221;, rekao je Milović.



Novaković-Đurović&nbsp;mu je odgovorila da nije zabrinuta za njegovu sudbinu.



&#8220;Ali jesam za Crnu Goru u kojoj je ste vi ministar pravde&#8221;, kazala je Novaković-Đurović.&nbsp;



Žao mi je da kada smo u prilici da govorimo o IBAR-u, a IBAR je istorijska šansa za Crnu Goru, mi ovaj razgovor spuštamo na dnevno-političke teme, rekla je&nbsp;Gorčević.



&#8220;Gospodin Milović svojim radom za proces evropskih integracija radi sjajan posao&#8221;, istakla je Gorčević.



Ivan Vuković (DPS)&nbsp;je na ovom Odboru komentarisao uvođenje prinudne uprave u opštini Šavnik.



&#8220;Ukoliko se ta odluka ne promijeni mjera našeg odnosa prema tome biće napuštanje Odbora za sveobuhvatnu reformu, a posao tog Odbora jeste da se bavi dijelom zaknom o finansiranju političkih partija&#8221;, rekao je Vuković.



Vuković navodi da osuđuje nastup predsjednika Srbije prema ministarki Gorčević, te da imamo šansu da dobiijemo pozitivan IBAR.

Milović: Poslije rada 43. Vlade nije bilo teško napraviti progres;

Odbor za evropske integracije

Naime, opozicioni poslanici podnijeli su inicijativu za saslušanja&nbsp;ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića i ministarke evropskih poslova Maide Gorčević, i to usljed niza poteza predstavnika parlamentarne većine koje on karakteriše kao odstupanje od zvanične vanjske politike Crne Gore.



No, na sjednici je bilo svega pet članova Odbora, tako da nije bilo kvoruma.



Sjednici prisustvuju samo poslanici opozicije.



&#8220;Ovo se dešava prvi put, da nema kvoruma&#8221;, kazao je predsjednik Odbora Ivan Vuković (DPS).



On je podsjetio na više poteza diplomatskog kora, ali i predstavnika većine koji su ostali bez reakcije Vlade &#8211; počev od izjava ambasadora Srbije Nebojše Rodića, ambasadora Rusije Vladislava Maslenikova, te predsjednika entiteta RS Milorada Dodika. Podsjetio je i na protestnu notu BiH povodom susreta Andrije Mandića i Dodika.



&#8220;Sve je to prošlo bez reakcije MVP i Vlade. Nažalost, ni ovdje nećemo moći da čujemo ministre šta imaju o tome da kažu. Ali očito našim kolegama iz vlasti ne odgovara da se o tome raspravlja&#8221;, rekao je on.



No, nije na sjednci bilo nikoga ni iz Bošnjačke stranke.



&#8220;Očito je i da se kolege iz BS politički solidarišu sa njima, mislim da su i tu motivi sasvim jasni&#8221;, dodao je Vuković.



Uskoro opširnije.

Poslanici vlasti nijesu došli: Neće da se raspravlja o saslušanju Gorčević i Ivanovića

Saslušanje Ivanovića i Gorčević zatražili su poslanici Demokratske partije socijalista Ivan Vuković i Mihailo Anđušić, Građanskog pokreta URA Ana Novaković-Đurović, Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović i poslanica posebnog kluba Jevrosima Pejović.



Kako se navodi na sajtu Skupštine, predloženo je saslušanje na temu “Odstupanje predstavnika vlasti od zvanične vanjske politike Crne Gore i posljedice koje to proizvodi na proces EU integracija”.



U obrazloženju zahtjeva se navodi da se u posljednje vrijeme, u nekoliko navrata, svjedočilo primjerima neadekvatnog odnosa visokih državnih funkcionera prema potrebi zaštite i promocije zvaničnih vanjsko-političkih interesa Crne Gore.



Podsjeća se da je nedavno specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar naveo da su SAD zabrinute zbog činjenice da bi dio parlamentarne većine, kod koje nijesu prepoznali posvećenost evroatlanskim integracijama, mogao postati dio Vlade.



„Glasanje predstavnice koalicije Za budućnost Crne Gore povodom prijema Kosova u Savjet Evrope, kao i narušavanje dobrosusjedskih odnosa sa Bosnom i Hercegovinom, prošlo je bez reakcije Vlade “, ističe se u obrazloženju.



Navodi se da je ideja kontrolnog saslušanja da Odbor, sa predstavnicima Vlade zaduženim za oblast vanjskih poslova i evropskih integracija, provjeri da li je ono što na različitim nivoima rade predstavnici vlasti, usklađeno sa vanjsko-političkim prioritetima Crne Gore.

Odbor danas o zahtjevu za saslušanje Ivanovića i Gorčević

Kako je pojasnio na društvenoj mreži X, inicijativa se odnosi na djelovanje državnih zvaničnika u odnosu na vanjskopolitičke interese Crne Gore.



“O inicijativi ćemo odlučivati u četvrtak na Odboru za evropske integracije”, napisao je Vuković u objavi.

DPS predao inicijativu za saslušanje Gorčević i Ivanovića

1709628077-slika-3-i_960x600

Ona se juče sastala sa predsjednikom i članovima Odbora za evropske integracije Ivanom Vukovićem, Jovanom Subotićem, Simonidom Kordić i Anom Novaković Đurović. Sastanku su prisustvovali i poslanici njemačkog Bundestaga Debora Diring (Deborah Düring), Jirgen Harto (Jürgen Hardt) i Urlih Lehte (Ulrich Werner Maria Lechte).



Berbok je podsjetila na obavezu zemalja Zapadnog Balkana koji teže članstvu u EU da obezbijede potpunu usklađenost nacionalnih politika sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Govoreći o evropskom putu Crne Gore, Berbok je istakla spremnost SR Njemačke da pruži pomoć Crnoj Gori u procesu reforme i jačanja policijske organizacije, a u kontekstu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.



&#8220;Poslanici Bundestaga interesovali su se za odnos građana prema ideji članstva Crne Gore u EU, aktivnosti Vlade na planu zelene tranzicije, sistemske odgovore na problem nasilja u porodici, te ukazali na potrebu stvaranja finansijskih pretpostavki za efikasan rad pravosudnih organa&#8221;, navodi se u saopštenju Skupštine.



Članovi Odbora za evropske integracije istakli su da je, u narednim mjesecima, fokus aktivnosti državnih organa na ispunjavanju privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, uz očekivanje da bi to moglo rezultirati pozitivnim izvještajem EU koji bi Crnoj Gori širom otvorio vrata punopravnog članstva.



Poslanici Skupštine Crne Gore iznijeli su različite stavove o političkoj dimenziji integracionog procesa Crne Gore, kao i aktuelnim dešavanjima u kontekstu ispunjavanja obaveza iz evropske agende. Ipak, saglasili su se da je budućnost Crne Gore u EU, i u tom smislu, podsjetili na važnost konstruktivnog dijaloga relevantnih političkih aktera u zemlji. Poslanici su zahvalili njemačkim kolegama na kontinuiranoj podršci koju pružaju Crnoj Gori na planu realizacije važnih reformi i dostizanja evropskih standarda u različitim oblastima.



Sastanku je prisustvovao i Manuel Zaracin (Manuel Ferdinand Theodor Sarrazin), izaslanik Vlade SR Njemačke za Zapadni Balkan i NJ.E.Peter Felten, ambasador SR Njemacke u Crnoj Gori.

Berbok: Crna Gora može računati na snažnu podršku Njemačke u naporima na putu ka članstvu u EU

IMG_6781

Tema sastanka bili su rezultati Crne Gore u procesu proširenja.



Kako je navedeno iz Skupštine,&nbsp;Varhelji je poručio da je Crna Gora, u odnosu na ostale države kandidate, najviše postigla u procesu pregovora, te da se uskoro očekuje ispunjavanje privremenih mjerila, čime Crna Gora može otpočeti fazu zatvaranja pregovaračkih poglavlja.



&#8220;Varhelji je ohrabrio članove Odbora i istakao da je Crna Gora, na osnovu dosadašnjih rezultata, zaslužila podstrek za jaču dinamiku procesa. On je uvjeren da, ukoliko nastavi sa reformskim procesima i donošenjem odluka na temelju dijaloga vlasti i opozicije, Crna Gora može biti prva naredna članica EU. Evropska komisija posebno će se fokusirati na praćenje rezultata u kontekstu izrade medijskih zakona, strategije za borbu protiv korupcije, izmjena krivičnog zakonika i izmjena i dopuna zakona koje imaju za cilj funkcionalno pravosuđe&#8221;, navodi se u saopštenju.



Predsjednik Odbora Ivan Vuković kazao je su članovi Odbora svjesni pružene prilike i mogućnosti za napredak u procesu evropskih integracija, te da očekuju da i Skupština i Vlada budu u potpunosti posvećeni ispunjavanju obaveza.



Predstavljajući dinamiku rada Odbora od početka saziva, Vuković je istakao da postoji volja i spremnost svih članova da pruže doprinos u cilju dobijanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjera na prvoj sljedećoj Međuvladinoj konferenciji u okviru predsjedavanja Savjetu EU.



&#8220;Članovi Odbora smatraju da postignuti rezultati predstavljaju potvrdu konstruktivnog rada i parlamentarne većine i opozicije, u cilju ubrzanja procesa pregovora. Zahvalili su komesaru Varheliju na ohrabrujućim porukama i izrazili spremnost za dalje reforme u cilju što skorijeg članstva Crne Gore u EU&#8221;, navedeno je iz Skupštine.

Varhelji sa članovima Odbora za evropske integracije: Očekuje se ispunjavanje privremenih mjerila, Crna Gora može biti prva naredna članica EU

GGdvhI_XYAAoUU-

“Namjera nam je da, kroz nadzornu funkciju, međunarodnu aktivnost i javnu diplomatiju, snažno doprinesemo procesu pregovora naše države s EU”, napisao je predsjednik Odbora u objavi na mreži X.



Iz tog odbora naveli su da na danas održanoj sjednici, članovi su razgovarali o aktivnostima planiranim za tekuću godinu.



U saopštenju dostavljenom medijima navodi se da Vuković je predstavio koncept Plana rada Odbora za 2024. godinu, koji se zasniva na sprovođenju kontrolne uloge Odbora i praćenju procesa pregovora, međunarodnim aktivnostima i promociji evropskih integracija i približavanju EU građanima.



“Nadzornu ulogu Odbor će, između ostalog, ostvariti kroz razmatranje redovnih izvještaja Vlade i institucija EU o procesu pristupanja, kao i organizovanje tematskih sjednica sa fokusom na analizu ispunjavanja obaveza Crne Gore po klasterima. Takođe, planirane aktivnosti u okviru parlamentarne diplomatije imaju za cilj da obezbijede potrebnu podršku država članica, ali i svih aspiranata za članstvo u EU, kao i da omoguće razmjenu dobrih praksi za brže i efikasnije okončanje pregovaračkog procesa”, stoji u saopštenju.



Ukazujući na značaj inkluzivnosti procesa i sveobuhvatnog dostizanja evropskih standarda, Odbor će i tokom 2024. godine nastaviti sa organizovanjem javnih tribina sa studentima i predstavnicima lokalnih samouprava, u cilju promocije i približavanja EU građanima.



Članovi Odbora, kako je navedeno, otvorili su pitanje unapređenja uloge Odbora u XXVIII sazivu Skupštine Crne Gore i najavili održavanje radnog sastanka tim povodom.



Iskazavši spremnost da daju doprinos realizaciji predviđenih aktivnosti, glasovima svih prisutnih, članovi Odbora usvojili su Plan rada, uz ocijenu da je “sadržajan i ambiciozan”.



<blockquote class="twitter-tweet">Na danas održanoj sjednici, Odbor za evropske integracije Skupštine Crne Gore usvojio je ambiciozan plan rada za 2024. godinu. Namjera nam je da, kroz nadzornu funkciju, međunarodnu aktivnost i javnu diplomatiju, snažno doprinesemo procesu pregovora naše države s EU. 🇲🇪🇪🇺 <a href="https://t.co/CvAwexPX0q">pic.twitter.com/CvAwexPX0q</a>&mdash; Ivan Vukovic (@pg_citizen) <a href="https://twitter.com/pg_citizen/status/1758496802897089002?ref_src=twsrc%5Etfw">February 16, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Vuković: Odbor za evropske integracije Skupštine Crne Gore usvojio ambiciozan plan rada za 2024.

676bcd763be3c169bfcfc4d750f8af04

&#8220;Parlamentarna demokratija je važna u ukupnom procesu integracije u EU. Nekoliko proteklih godina Crna Gora je propustila dobre šanse. Pohvaljujem Crnu Goru u finišu 2023.&#8221;, navela je ona.



Naglašava da je pristupanje zasnovano na zaslugama dodajući da je regionalna saradnja važna. Crna Gora mora da se fokusira, postoji veoma snažna podrška država članica, kazala je Popa.



Na Odboru se raspravlja o trenutnom stanju u pristupnim pregovorima Crne Gore sa EU u kontekstu ključnih nalaza iz Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori.&nbsp;



Postojanje volje EU za proširenje moramo iskoristiti, kazao je predsjednik Odbora za evropske integracije&nbsp;Ivan Vuković.



Kazao je da se iz Izvještaja vidi da je Komisija imala više negativnih nego pozitivnih ocjena.



&#8220;To nam je opomena i vrijedna lekcija&#8221;, naveo je Vuković.



Sjednicu možete pratiti na linku ispod:&nbsp;



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Druga sjednica Odbora za evropske integracije, 18.01.2024." width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/urfkKtjP6Ck?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>

Popa: Proteklih nekoliko godina Crna Gora je propustila dobre šanse, sada mora da se fokusira na integracioni proces

Ministarka evropskih poslova informisala je članove o strukturnim i organizacionim promjenama u Ministarstvu i predstavila novu pregovaračku strukturu, uz očekivanje da će na jednoj od narednih sjednica Vlade biti imenovan glavni pregovarač, a nakon toga kompletiran pregovarački tim i imenovani šefovi pregovaračkih radnih grupa. Gorčević je kazala da će nedavno usvojen izvještaj Evropske komisije, sa ocjenama i preporukama za dalji tok pregovora, služiti kao mapa puta Ministarstvu za narednu godinu. Na sjednici je pohvaljen doprinos Skupštine Crne Gore, oličen u konkretnim odlukama koje se tiču ratifikacije sporazuma u okviru Berlinskog procesa, kao i imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, što predstavlja svojevrstan prilog ubrzanju pregovora u ključnim poglavljima 23 i 24.



Tokom konsultativnog saslušanja ministarke Gorčević, članovi Odbora dali su konstruktivan doprinos raspravi, posebno se zanimajući za: novine koje je aktuelno Ministarstvo uvelo u poređenju sa prethodnom praksom, fokus Ministarstva u kontekstu spremnosti za privremeno zatvaranje poglavlja, imenovanje glavnog pregovarača, ali je bilo pitanja i o ulozi lokalnih samouprava u procesu pristupanja, te jačanju administrativnih kapaciteta, prije svega u oblasti programa pretpristupne pomoći.



Nakon višesatne rasprave, na sjednici Odbora je konstatovano da je učinjeno dosta na planu unutrašnje konsolidacije u smislu uspostavljanja institucionalnog okvira, uz očekivanje da će se efikasnost pregovaračke strukture potvrditi i u praksi. Članovi Odbora su pohvalili inkluzivan pristup izvršnih struktura u nastavku pregovora, ističući da se sveobuhvatni proces evropskih integracija tiče različitih društvenih i političkih subjekata, ali da je važno voditi računa o administrativnim kapacitetima, koje treba ne samo unaprijediti, nego i sačuvati i dodatno motivisati, kako bi se osigurala institucionalna memorija koja je za proces evropskih integracija od presudnog značaja. Učesnici sjednice saglasni su da povoljnost aktuelnog momenta na nivou Unije, kada je riječ o podršci politici proširenja, treba iskoristiti u najboljoj mogućoj mjeri, kroz jedinstvene stavove Skupštine i Vlade oko ključnih interesa i spremnosti za ispunjavanje mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.



Takođe, na današnjoj sjednici Odbora za zamjenika predsjednika Odbora izabran je poslanik Jovan Subotić i dogovorene delegacije za učešće u međunarodnim aktivnostima početkom 2024. godine.