Potpredsjednik najjače opozicione partije je 26. septembra na sjednici pomenutog radnog tijela Skupštine Crne Gore najavio dokument koji bi trebalo da zamijeni već 12 godina staru Rezoluciju o načinu, kvalitetu i dinamici procesa integracija Crne Gore u Evropsku uniju. Kako je kazao tom prilikom, naša država u ovom trenutku „bezbjednosno, politički i vrednosno nije država“ odnosno da „ne liči na državu koja bi za dvije i po godine trebalo da pristupi EU“.

Takođe je precizirao da će prijedlog nove rezolucije prvo predočiti članovima radnog tijela na čijem je čelu, kako bi dali svoje sugestije, a zatim će biti zaokružena finalna verzija.

U nedavnoj izjavi za Pobjedu ponovio je kako se „nalazimo u ključnoj fazi integracionog procesa“, zbog čega smatra da je vrijeme za „novi politički iskaz naše pripadnosti i posvećenosti evropskoj ideji“.

,,Osnovna ideja rezolucije, koja će biti predstavljena javnosti do kraja oktobra, jeste potvrda strateškog opredjeljenja Crne Gore da postane prva naredna država-članica EU. Iako, po prirodi, deklarativnog karaktera, rezolucija bi obavezala ključne aktere političkog života u Crnoj Gori da se, u susret završetku pristupnih pregovora, fokusiraju isključivo na pitanja iz takozvane ‘evropske agende'”, rekao je Vuković.

Napomenuo je da Crna Gora ima jedinstvenu priliku da do kraja ove decenije postane 28. država-članica EU.

,,Nažalost, svjedoci smo da jedan dio vladajuće koalicije uporno skreće pažnju javnosti sa teme evropske integracije, pritom svjesno doprinoseći podizanju političkih tenzija u zemlji i kvarenju naših odnosa sa susjedima – ukazao je on, te dodao da bi rezolucija predstavljala „odgovor progresivnih društveno-političkih snaga na takve političke prakse“.

To je razlog zbog kojeg najavljenu rezoluciju vidi „kao izraz političke odgovornosti i spremnosti naše političke generacije da bude na visini istorijskog zadatka“.

,,Uprkos političkim razlikama, želim da vjerujem da će to tako i biti”, zaključio je Vuković.

Do sada, crnogorski parlament je prvi i jedini put donio Rezoluciju o načinu, kvalitetu i dinamici procesa integracija Crne Gore u Evropsku uniju 27. decembra 2013. godine, i to glasovima svih prisutnih 68 poslanika. Njome je, između ostalog, kroz 18 tačaka bliže uređen odnos Skupštine, matičnog parlamentarnog odbora i Vlade u nadzoru nad procesom pristupanja EU.

,,Skupština svoj plan rada usklađuje sa evropskim obavezama Crne Gore, a zakone koji se usklađuju s pravnom tekovinom Evropske unije i nose oznaku ‘eu.me’, razmatra na način kako bi te obaveze blagovremeno ispunila… Skupština poziva sve političke partije i ostale konstituente društva da daju puni doprinos ostvarivanju prethodnih ciljeva”, ističe se u dokumentu usvojenom prije 12 godina, uz napomenu da će on biti dostavljen kako Evropskom parlamentu, tako i Evropskoj komisiji.

Iako sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori s ponosom ističu kako žele da doprinesu što bržem pristupanju naše zemlje Evropskoj uniji, dokumenti na kojima svojim potpisom potvrđuju takve namjere ne prihvataju se „na neviđeno“. Takav stav bio bi očekivan kao odgovor iz redova opozicije na prijedlog vladajuće većine, međutim – situacija je najčešće upravo obrnuta.

To se već pokazalo prilikom usvajanja Vladine platforme „Barometar 26“ krajem prošle godine, u kome je navedeno kako će se svi konstituenti Vlade fokusirati na zatvaranje svih poglavlja u pregovorima sa EU do kraja 2026. godine. Ipak, pravi broj potpisnika nikada nije javno saopšten. Takođe, pojedini članovi Vlade uporno djeluju suprotno zaključcima iz tog dokumenta – uključujući stalno provociranje polarizujućih pitanja i remećenja dobrosusjedskih odnosa sa članicama EU. S druge strane, opozicione stranke su prvobitno odbile da prihvate ovu platformu, ne želeći da se nađu „u istom košu“ upravo sa onim vladajućim stranakama koje ne poštuju dokument. No, na kraju je premijer Milojko Spajić objavio da su i oni saglasni s dokumentom koji je predložila izvršna vlast.

Kada je riječ o rezoluciji koju je najavio Vuković, a čija je realizacija vezana za postupanje najvišeg zakonodavnog doma i svih njegovih konstituenata, još nema otvorene, „blanko“ podrške.

Iz političke platforme Evropski savez, koju čine Socijaldemokratska partija (SDP), Socijaldemokrate (SD) i Liberalna partija (LP), podsjećaju da u svojim programskim dokumentima kao prioritetni vanjskopolitički i strateški cilj imaju upravo učlanjenje Crne Gore u EU. I zbog toga će i ubuduće svi konstituenti ES biti „najglasniji zagovornici ostvarenja tog cilja“.

,,Nemam u ovom trenutku dovoljno informacija da bih mogao ocijeniti kvalitet teksta koji će DPS ponuditi parlamentu. Ako bude takav da zaslužuje parlamentarni konsenzus, gotovo sam siguran da će vlast mogućim glasanjem za tu rezoluciju još jednom deklarativno potvrditi svoju navodnu pro-EU orijentaciju, a da će se prema njoj u startu odnositi kao prema ‘mrtvom slovu na papiru’, istakao je za Pobjedu jedan od lidera ES Vatroslav Belan (LP).

Ovi opozicioni akteri, dodao je, nastaviće svoj posvećeni rad „u dijelu naših obaveza i zadataka kao opoziciona struktura“.

,,Podržavaćemo sve iskrene, ostvarive i utemeljene inicijative. Naravno, uvijek ćemo insistirati na radu i rezultatima, a manje na papirima. U tom smislu, radovaće nas najšira iskrena politička podrška svakom koraku naprijed”, istakao je Belan.

No, zbog već poznatih aktivnosti dijela vlasti kojima se Crna Gora (svjesno) udaljava od evropske perspektive, on je skeptičan da će sve parlamentarne stranke biti raspoložene za otvorenu i tijesnu saradnju na putu ka EU.

,,Sumorno iskustvo nam govori da parlamentarna većina vrlo rado na papiru prihvata sve što je vezano za napredak Crne Gore prema EU, a djelima čine sve da se napredak uspori ili čak zaustavi. Ta ekipa ignoriše Ustav i zakone Crne Gore. Nije potrebno biti preveliki vizionar pa predvidjeti kako će se odnositi prema rezoluciji koja poziva na članstvo Crne Gore u EU”, ukazao je on, uz podsjećanje da u parlamentarnoj većini „suštinski dominiraju antievropski subjekti“.

Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, koja je članica Odbora za evropske integracije, rekla je za Pobjedu da joj još nije zvanično stigla pomenuta inicijativa.

,,Nemam dovoljno informacija da bih se prema njoj odredila. Ali, podržavam svaki mehanizam koji govori o našoj opredijeljenosti za EU i svaki proces je prilika da se pokaže jedinstvo vlasti i opozicije”, istakla je ona.

Najavljenu rezoluciju Vukovića na sličan način percipira i Nikola Camaj iz Albanskog foruma, koalicije koja je dio vladajuće većine.

,,Kada prijedlog rezolucije bude podnesen Skupštini Crne Gore, donijeću i odluku. Ono što bi me uvjerilo da je doprinos EU putu Crne Gore, imalo bi moju podršku. Inače, i do sada sam vidio da predsjednik Odbora daje dosta pozitivnih signala”, rekao je on za Pobjedu.

Osim izjave ovog predstavnika dijela albanske nacionalne manjine u Skupštini i Vladi, jedina otvorena reakcija neke vladajuće stranke na prijedlog Vukovića bila je ona poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdana Božovića – koji, pritom, nije član Odbora za evropske integracije. Za njega je nova rezolucija „besmislena“ s obzirom na to da je već potpisana platforma „Barometar 26“ koju je krajem novembra prošle godine članovima Vlade predložio premijer Milojko Spajić (PES).

,,Za vrijeme vlasti DPS-a, na putu ka punopravnom članstvu u EU napredovali smo izuzetno sporo, pa postoji objektivna opasnost da bi prihvatanje njihove rezolucije dovelo do stagnacije, umjesto da se nastavi sa konkretnim rezultatima. Nasuprot tome, za vrijeme aktuelne vlade zatvorili smo već nekoliko poglavlja i vjerujem da ćemo do kraja mandata zatvoriti i sva preostala”, izjavio je Božović za Dan, te dodao kako to pokazuje „da su svi kapaciteti usmjereni ka cilju da Crna Gora 2028. godine postane punopravna članica EU“.

I pored više pokušaja, ključne stranke vladajuće većine nijesu htjele da iznesu svoj stav o prijedlogu Vukovića. Tako iz PES-a nijesu ni pokušali da odgovore kakav je njihov stav o najavljenoj novoj rezoluciji Skupštine, iako smo na tome danima insistirali. Odgovorili su, pak, na isto pitanje RTCG i tom mediju saopštili ono što i svi naši sagovornici: da „rezoluciju DPS-a neće komentarisati dok zvanično ne bude predata u skupštinsku proceduru“.

No, i pored eksplicitnog pominjanja i Skupštine i Vlade, o prijedlogu DPS-a nije se oglasila nijedna druga članica brojne vladajuće koalicije. S obzirom na prvu rezoluciju koju je, pritom, predložio upravo tada vladajući DPS, a odobrili (skoro) svi poslanici i vlasti i opozicije, izostanak reakcija mogao bi da ukazuje i kako bi nova rezolucija mogla lako dobiti „zeleno svjetlo“ većine u plenumu. Na taj način bi i oni koji sve vrijeme rade na usporavanju, pa čak i zaustavljanju pristupnih pregovora Crne Gore sa EU, deklarativno potvrdili svoju navodnu proevropsku poziciju, dok bi istovremeno nastavili sa sprovođenjem potpuno suprotne agende.