dragan_chovic_sb_maj1_1_1_1

vucic_sb_1_2_1_1

sb_gjnr_cvc_ddk

milorad-dodik-michael-murphy_1

gjee

1644502407095_1

<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="900" height="600" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/milorad-dodik-michael-murphy_1.jpg" alt="" class="wp-image-729955" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/milorad-dodik-michael-murphy_1.jpg 900w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/milorad-dodik-michael-murphy_1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/milorad-dodik-michael-murphy_1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/milorad-dodik-michael-murphy_1-696x464.jpg 696w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /><figcaption>Foto: SB</figcaption></figure>



Na meti američkih sankcija ponovno su se našli ljudi i kompanije povezane s Miloradom Dodikom i njegovim sinom Igorom. Dok Amerikanci stežu obruč oko financijsko-političke hobotnice koju je formirao čelnik SNSD-a, u isto vrijeme Dodik ponovno prijeti otcjepljenjem. Koliko takve prijetnje treba uzeti za ozbiljno, s obzirom na to da dolaze nakon Deklaracije svesrpskog sabora u Beogradu i još jednog Dodikovog susreta s Vladimirom Putinom u Rusiji?



,,Odavno je ugledni bosansko-hercegovački pravnik, nekadašnji sudija Ustavnog suda, akademik Omer Ibrahimagić, oblikovao relevantni pravni odgovor na Dodikove prijetnje odcjepljenjem manjeg BiH entiteta, objasnivši kako s pozicije ustavnoga i međunarodnog prava entitet nije nosilac suvereniteta, pa niti ne može proglasiti samostalnost, nego da samo takvim aktom velikosrpska politika poništava Daytonski sporazum i aranžmane koji su uslijedili, dakle da ukida takozvanu „Republiku Srpsku”, a da Bosna i Hercegovina i nakon toga ostaje suverena i jedinstvena država. Sada je konačno ova jasna pravna definicija postala opšte mjesto u retorici, ne samo službene politike Bosne i Hercegovine, nego i međunarodne zajednice.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="900" height="600" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/gjee.jpg" alt="" class="wp-image-729956" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/gjee.jpg 900w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/gjee-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/gjee-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/gjee-696x464.jpg 696w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /><figcaption>Davor Gjenero; Foto: SB</figcaption></figure>



Dugo je Milorad Dodik pjevušio kako mu nitko ništa ne može, dugo se s podsmijehom odnosio prema američkim sankcijama, ali je na najskuplji i najgluplji način, metodom vlastite kože, naučio kako mlinovi američke diplomacije melju polako ali temeljito. I prije ove runde sankcija njegova je ekonomska pozicija bila uzdrmana. To da je morao mijenjati metodu isplate plata državnim funkcionarima manjeg entiteta, ali i BiH, pokazuje kako je neugodna mjera ukidanja bankovnih računa svima koji su pod američkim sankcijama. Borba protiv sankcija za pojedinca, pa bio on i autoritarni vladar malo manje od polovine BiH, unaprijed je izgubljena, otprilike kao što je unaprijed izgubljen svaki pokušaj pojedinca da se bori protiv inflacije. Moguće je neku imovinu i neke poslove nakratko prebaciti na porodicu ili klijente, ovisne osobe, ali to je samo kratkotrajno spašavanje, jer vrlo brzo će i ta „rupa” u sankcijama biti pokrpana, a još se aktera naći bez prava na bankovni račun.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="900" height="600" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/1644502407095_1.jpg" alt="" class="wp-image-729957" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/1644502407095_1.jpg 900w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/1644502407095_1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/1644502407095_1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/1644502407095_1-696x464.jpg 696w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /><figcaption>Foto: SLOBODNA BOSNA / Samir Saletović </figcaption></figure>



Groteskna je Dodikova pozicija, on doduše u Rusiji uživa tretman kao „državnik”, ali nigdje drugdje osim u Putinovu carstvu zla on nema otvorena vrata. Vidjećemo koliko dugo će ga još primati gospodar Vučić, a kad će i ovaj prema njemu primijeniti strategiju kakvu je Milošević primijenio prema Dodikovu prethodniku, onom današnjem rezidentu ostrva Wight, kad je međunarodni pritisak zahtjevima za izolacijom dijaboličnog psihijatra Karadžića postao vrlo snažan. Valjda i Dodik dobro zna da Vučićeva obećanja o vječnom savezništvu i o tome da se nikad više neće obnoviti granica na Drini, ne vrijedi mnogo i da nije nikakva polica osiguranja.



Gotovo u isto vrijeme svjedočimo novom „prstu u oko“ Amerikancima od strane lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji ne odustaje od opstrukcija plinovoda Južna interkonekcija, izravno pogodujući ruskim interesima u regionu. Koliko je izgledno da i Čović, poput svog strateškog partnera Dodika, završi na američkoj „crnoj listi“?



-Vrlo je teško razumjeti da Čović uporno ne shvata da mu međunarodna zajednica, a prije svega SAD, neće omogućiti da se nametne kao energetski ključar Bosne i Hercegovine. Američka politika je pragmatična, ona insistira na brzim i jednostavnim rješenjima. Važno je brzo i efikasno izvući Bosnu i Hercegovinu iz ruskih energetskih škara, vezati je i infrastrukturno uz evroatlantski prostor. Postoji kompanija koja može osigurati izgradnju plinske interkonekcije, postojaće kapaciteti (i prije nego što interkonekcija bude izgrađena) u hrvatskom plinskom sustavu da se Bosni i Hercegovini osigura dovoljno plina posredstvom LNG terminala na Krku. Svako ko dovodi u pitanje jednostavna i brza rješenja riskira međunarodnu izolaciju, a vjerojatno je da ima neku skrivenu neugodnu agendu. Neobično je da to ne shvata Čović, koji inače ima jak instinkt samoodržanja. Neobično je da još nije shvatio da mora napraviti korak natrag, dok nije prekasno. A vidjećemo uskoro je li definitivno potrošio strpljenje američke diplomacije, koje je već ozbiljno bio načeo u prethodnoj epizodi, u kojoj ga američka diplomatija smatra odgovornim za to što je propala njihova inicijativa promjene izbornog zakonodavstva, prije prethodnih općih izbora u BiH.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="900" height="600" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/dragan_chovic_sb_maj1_1_1_1.jpg" alt="" class="wp-image-729951" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/dragan_chovic_sb_maj1_1_1_1.jpg 900w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/dragan_chovic_sb_maj1_1_1_1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/dragan_chovic_sb_maj1_1_1_1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/dragan_chovic_sb_maj1_1_1_1-696x464.jpg 696w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /><figcaption>Foto: SLOBODNA BOSNA / Samir Saletović </figcaption></figure>



Takođe, svjedočili smo nesvakidašnjem događaju. Naime, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tumačio je Ustav BiH i otvoreno pokušao ući u polemiku s američkim ambasadorom u BiH Michaelom Murphyjem. Radi li se o svojevrsnom diplomatskom skandalu i sjećate li se nekon sličnog slučaja u kojem predsjednik neke države tumači Ustav druge države i kritikuje ambasadora treće države? Što je to toliko naljutilo Vučića?



,,Ne, Vučić je doista &#8216;izuzetan lik&#8217;  koji vjerovatno iskreno vjeruje u besmislice koje govori, na primjer u onu da je on bio najbolji student prava. Vjerovatno u svom svijetu zbilja vjeruje kako su njegovi pravni argument tako snažni da mu američki ambasador u BiH ne može biti dostojan sagovornik. Do neke je mjere takvo stanje i posljedica što američka diplomatija još uvijek s previše takta i strpljenja komunicira s Vučićem, slično kao što je dugo previše oklijevala u izolaciji njegova prethodnika Miloševića. Vjerojatno se za duel s ambasadorom Murphyjem Vučić odlučio na osnovu &#8216;mudrih&#8217;  sugestija BIA-e o tome kako je pozicija koju profilira američka ambasada u Sarajevu drukčija od one kakvu oblikuje ambasdor Cristopher Hill, pa da je mudro uči u sukob s američkim ambasadorom u Sarajevu i tako &#8216; oslabiti&#8217;  njegovu poziciju unutar američke diplomatije. To je dio one iste diplomatske škole koju je &#8216; u punom sjaju&#8217;  predstavio u Glavnoj skupštini UN &#8216;borbom&#8217;  protiv Rezolucije o sjećanju na genocid u Srebrenici.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="900" height="600" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/vucic_sb_1_2_1_1.jpg" alt="" class="wp-image-729953" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/vucic_sb_1_2_1_1.jpg 900w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/vucic_sb_1_2_1_1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/vucic_sb_1_2_1_1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/06/vucic_sb_1_2_1_1-696x464.jpg 696w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /><figcaption>Foto: SLOBODNA BOSNA / Samir Saletović </figcaption></figure>



Naravno, još je jedan Vučićev problem u percepciji koji je uslovio sukob s američkim ambasadorom u Sarajevu, dakle s ambasadorom koji nije akreditovan u njegovoj državi. U svojoj percepciji Vučić živi u vlastitoj varijanti Putinova ruskog svijeta, utopljen u svjetonazor koji prezire sve liberalne principe, pa i princip da njegova vlast ne može prelaziti državne granice. On samog sebe vidi kao vođu Srba svih i svuda, pa tako i bosanskih Srba, pa onda ambasador Murphy djeluje na području na kojem je on, doduše, dio svoje moći prenio na Dodika, ali u odlučnim situacijama uvijek sam može uskočiti u političku borbu kojoj neuki Dodik nije dorastao.

POLITOLOG DAVOR GJENERO ZA „SB&#8221;: Dodik je na najgluplji način naučio kako melju američki mlinovi, Čoviću se ne piše dobro, a Vučić je napravio nezapamćen potez…

2560px-Pressefoto_StM_Michael_Roth_MdB_01-1280x1024

aa696f1b88b9dcc3bc0cd919bdebd114

&#8220;Zabrinjavajuće je kada su crnogorski političari u bliskim vezama sa liderom koji se pokazao kao nepouzdan partner za EU i region&#8221;, poručio je Rot u ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu.



Njemački parlamentarac boravio je prošle sedmice u Crnoj Gori. U razgovoru za Pobjedu Rot iskazuje zabrinutost i zbog snažnog uticaja Srpske pravoslavne crkve u našoj zemlji, posebno zbog učešća u obrazovnom sistemu zemlje i uticaja na mlade.



Pobjeda: Prošle sedmice usvojena je Rezolucija o genocidu u Srebrenici, čiji je inicijator bila Njemačka. Koji je značaj te rezolucije, koju je podržala i Crna Gora? Mihael Rot:&nbsp;Usvajanje Rezolucije je ključni korak ka pomirenju kroz istinu i sjećanje. Zahvalan sam svima onima koji su je podržali i priznali genocid u Srebrenici. Prisjetimo se i da je Skupština Crne Gore već glasala za osudu genocida u Srebrenici 2009. i 2021. godine. Takođe mi je veoma drago da čujem da je snažna koalicija crnogorskog civilnog društva izrazila podršku ovoj rezoluciji. Zajedničkom podrškom Rezoluciji UN-a odajemo počast žrtvama, jačamo našu posvećenost „Nikad više“ i podržavamo principe humanosti i pravde.



Pobjeda: Jeste li očekivali da će Crna Gora, kao većina prozapadno orijentisanih zemalja na Balkanu, biti kosponzor Rezolucije?



Mihael Rot:&nbsp;Pošto je crnogorski parlament već dva puta glasao za osudu genocida u Srebrenici, zaista sam bio iznenađen da Crna Gora nije htjela da bude kosponzor Rezolucije UN. Ipak, pozdravljam podršku Crne Gore.



Pobjeda: Uporedo sa glasanjem o Rezoluciji o Srebrenici, u crnogorskom parlamentu inicirana je rezolucija o Jasenovcu, kao odgovor na prvu. Podržavate li takav postupak parlamentarne većine i vjerujete li da rezolucija o Jasenovcu može da doprinese pomirenju u regionu?



Mihael Rot:&nbsp;Iako nijesam upoznat sa konkretnim tekstom rezolucije, smatram da pitanja sjećanja ne treba politizovati. Pravo mjerilo takvih rezolucija je da li one pomažu u njegovanju kolektivnog sjećanja koje promoviše pomirenje, istinu i pravdu za sve žrtve, umjesto stvaranja daljih podjela. Smatram da takva pitanja ne treba koristiti za unutrašnje političke pregovore.



Pobjeda: Zbog iniciranja takve rezolucije, Hrvatska prijeti usporavanjem evropskog puta Crne Gore. Da li se to zaista može odraziti na već napredni put ka EU?



Mihael Rot:&nbsp;EU i Crna Gora treba zajedno da nastoje da od Crne Gore naprave zemlju koja će poslužiti kao uzor za evropske integracije. Nažalost, proces pridruživanja Zapadnog Balkana suviše je često bio izbačen iz kolosijeka od strane populističkih i nacionalističkih snaga, kako unutar EU, tako i izvan nje. Ucjenjivanje pojedinačnih država članica bilateralnim pitanjima šteti regionu i EU u cijelini.



Pobjeda: Nakon nekoliko izgubljenih godina, Crna Gora se budi iz političke kome u koju je zapala tokom rada prethodne dvije vlade. Vidite li u sadašnjim političkim snagama u zemlji političku odlučnost i snagu da se ovaj proces privede kraju?



Mihael Rot:&nbsp;Ulazak u EU nije samo pitanje aktuelne vlade. To je projekat koji obuhvata čitavo društvo kome je potrebna podrška iz cijelog partijskog spektra, biznisa, civilnog društva i cijele zemlje. Pozdravljam napredak koji je Crna Gora postigla i pozdravljam rad aktuelne vlade na tome. Međutim, ako uspjeh zavisi samo od aktuelne vlasti, taj projekat će propasti.



Pobjeda: Crna Gora u junu očekuje održavanje Međuvladine konferencije, na kojoj bi mogla dobiti pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR). Što bi usvajanje ovog pozitivnog izvještaja značilo za EU integracije, a kako bi se njegovo odlaganje odrazilo na dalje pregovore?



Mihael Rot:&nbsp;Vlada Crne Gore ima realnu šansu da dokaže svoju proevropsku opredijeljenost pozitivnim Izvještajem o ispunjenosti privremenih mjerila. EU treba da pozdravi i podrži napredak Crne Gore, ali na Vladi je da ispuni svoja obećanja i da u potpunosti prihvati naše zajedničke evropske vrijednosti.



Pobjeda: Nedavno ste rekli da „Vučić više nije pouzdan partner prijateljima Zapadnog Balkana“. Ipak, čini se da je nekim crnogorskim političarima on veoma blizak prijatelj. Kako će se to odraziti na evropski i demokratski put zemlje?



Mihael Rot:&nbsp;Zabrinjavajuće je kada su crnogorski političari u bliskim vezama sa liderom koji se pokazao kao nepouzdan partner za EU i za region. Takvi savezi mogu potkopati evropske aspiracije Crne Gore. Lideri zemlje moraju dati prioritet svojoj posvećenosti vrijednostima EU i demokratskim principima kako bi ostali na pravom putu. Zemlja sada ima stvarnu šansu da prevaziđe podjele, bilo da su etničke, vjerske ili političke, u zajedničkim naporima da se pridruži Evropskoj uniji – ova šansa je jedinstvena i vremenski osjetljiva i ne treba je potkopavati.



Pobjeda: Kako vidite ulogu Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori koja je pod Vučićevim direktnim patronatom? Da li primjećujete ono što je Evropski parlament notirao u svojim izvještajima, da je SPC direktni izvršilac ruskog uticaja na Balkanu?



Mihael Rot:&nbsp;Razumijem i potpuno poštujem da mnogi građani Crne Gore nalaze svoj duhovni dom u Srpskoj pravoslavnoj crkvi; ovo je pitanje vjerskih sloboda, osnovnog ljudskog prava. Međutim, duboko sam zabrinut zbog političkog uticaja Srpske pravoslavne crkve, posebno njenog učešća u obrazovnom sistemu Crne Gore i njenog uticaja na mlade ljude. U tom smislu, uloga Crkve u Crnoj Gori je zabrinjavajuća. Saglasan sam sa ocjenom Evropskog parlamenta da Srpska pravoslavna crkva djeluje kao kanal ruskog uticaja i da predstavlja prijetnju evropskim integracijama Crne Gore.

Rot: Bliske veze sa Vučićem mogu potkopati evropski put Crne Gore

newspaper-568058_1280

Njemački list „Frankfurter algemajne cajtung“ smatra da na unutrašnjem planu, s obzirom na to da će 2. juna u Srbiji izbori, Vučiću odgovaraju izgubljeno glasanje u UN i gnijev koji je izazvao protiv Njemačke, prenosi N1.



Francuski dnevnik „Mond“ je ocijenio da usvajanje rezolucije u Generalnoj skupštini UN o Međunarodnom danu promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. „bio iznuđen čin podijeljene međunarodne zajednice jer je izglasavanje rezolucije bilo daleko od jednoglasnosti“.



„Mond“ ukazuje na to da je „to dosad jedina rezolucija, posle onih o genocidu u Ruandi 2003. godine i holokostu 2005. godine, koju nije prihvatila većina članica UN, iako u njoj nije ni pomenuta bilo kakva odgovornost Srbije“.



Pariski list predočava da to „predstavlja dodatni simptom vladajuće podjele u Generalnoj skupštini UN“ i „guranje ustranu važnosti ‘zapadnog bloka“ više nije tabu u Njujorku“.



Njemački portal „Dojče vele“ prenosi analizu švajcarske radio-televizije SRF da je rezolucija usvojena „tek posle teške borbe i predstavlja diplomatski fijasko“.



SRF navodi da je protiv te rezolucije glasalo 19 zemalja, među kojima su Srbija, Rusija, Kina i Mađarska, dok se 68 zemalja uzdržalo od glasanja. „To nije ubjedljiv rezultat. To je šamar za Zapad koji je većinski podržao odluku“ – piše švajcarska radio-televizija.



SFR dodaje da je Vučić oštro napao pristalice rezolucije, koje je opisao kao „moćne, velike, bahate“. Pitao ih je da li će ta rezolucija donijeti pomirenje i odmah odgovorio: „Ne!“ dodavši da „ona unosi razdor“.



„Debata koja se nedeljama vodila ispred i iza kulisa UN, bila je sve samo ne pomirljiva“ – piše švajcarski SRF. „Mnoge delegacije država optužile su inicijatore da nisu pregovarali transparentno i da nisu bili dovoljno uporni u traženju konsenzusa“.



U analizi se podvlači da je i trenutak za izglasavanje rezolucije bio „krajnje nesrećan“ jer „zašto se sada bavimo genocidom koji se dogodio prije 29 godina, dok se u Gazi čine ratni zločini“.



SRF zaključuje da sve to „još jednom pokazuje koliko su duboki razdori u UN i koliko je malo volje da se pokuša da se oni prevaziđu“.

Mediji u EU: Rezolucija o Srebrenici iznuđena u podijeljenoj Generalnoj skupštini UN

O’Flaerti je pozvao Savjet Evrope i njegove zemlje članice da godišnje obilježavaju 11. jul kao Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995, saopštila je služba komesara.



„Međunarodni sudovi ustanovili su da je genocid počinjen u Srebrenici 1955. godine. Rasprostranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca u regionu bivše Jugoslavije prijeti vladavini prava, miru i socijalnoj koheziji“, rekao je komesar u saopštenju.



Generalna skupština UN u četvrtak je usvojila rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Komesar SE za ljudska prava: Rezolucijom o Srebrenici svijet ustaje za prava žrtava

1716117705-img-2e7f127a414c2eac361899f489755cfc-v-i_960x600

On smata da je eventualni glas protiv deklaracije o genocidu u Srebrenici, glas za stopiranje procesa suočavanja s prošlošću i pomirenja na Zapadnom Balkanu.



Takođe, zabrinjavajuće je, navodi Radović, i da uprkos tome što sa EU adresa stižu oštre poruke da u Evropi nema mjesta za poricanje genocida, revizionizam i veličanje ratnih zločinaca, određene političke strukture zarad sitnih partijskih interesa minimiziraju jedan od najvećih zločina nakon Drugog svjetskog rata.



&#8220;Podsjećamo da se u Rezoluciji o genocidu u Srebrenici nijedan narod ne kvalifikuje kao genocidan pa uzimajući u obzir navedeno, Građanska alijansa poručuje da su jake institucije i jasni zvanični stavovi preduslov za stabilnu političku situaciju u državi, koja ima jasnu namjeru da u najkraćem mogućem roku formalizuje svoju evropsku budućnost&#8221;, zaključio je Radović.

Radović: Odluke o rezoluciji o Srebrenici donijeti vođeni isključivo interesima Crne Gore

1716120249-08550000-0a00-0242-eebd-08db0905ee62-cx0-cy3-cw0-w1023-r1-s-i_960x600

Varhelji i Konaković su objavili zajedničko saopštenje u kojem su usaglasili stavove.



&#8220;Danas smo razgovarali o nedavnom nacrtu rezolucije UN-a o Srebrenici. Prethodne izjave komesara Varheljija su u znak punog poštovanja prema žrtvama i ni na koji način nisu dovele u pitanje činjenice koje se tiču genocida u Srebrenici 1995. godine&#8221;, navodi se u saopštenju,



Dodaje se kako je činjenice o genocidu u Srebrenici pravno utvrdio, između ostalih, i Međunarodni sud pravde.



&#8220;Komesarova izjava pojašnjava da počinitelji snose punu i isključivu odgovornost za zločine koje su počinili. Svako poimanje kolektivne krivice i kolektivne odgovornosti cijelog naroda je neprihvatljivo i protivno je međunarodno prihvaćenim normama. Počinjeni zločini se nikada ne smiju zaboraviti da se više nikada nad bilo kim ne ponove. Pomirenje se može graditi samo na istini, miru i pravdi. Ne može biti tolerancije prema negiranju genocida, istorijskom revizionizmu i veličanju ratnih zločinaca&#8221;, stoji u zajedničkom saopštenju.



U saopštenju se dalje navodi da su zajedno radili proteklih godina za prosperitetnu i mirnu Bosnu i Hercegovinu.



&#8220;Budućnost Bosne i Hercegovine je u Evropskoj uniji kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države. Na temelju preporuke Evropske komisije, Bosna i Hercegovina je u decembru 2022. dobila status kandidata, a u martu 2024. Evropsko vijeće odlučilo je otvoriti pregovore o pristupanju&#8221;, navodi se u zajedničkoj izjavi.



Na kraju se ističe da Bosna i Hercegovina mora nastaviti s provedbom svog programa reformi EU, te da je Varhelji predan potpunoj podršci ovom procesu.

Konaković-Varhelji: Genocid u Srebrenici neupitna činjenica

743-418-62663d9a23d93

1716063266-dragan-veselinov-glavna-slika-i_960x600

1716063267-dragan-veselinov-slika-za-fles-milorad-pupovac

1716063268-dragan-veselinov-slika-za-fles-sporazum-cvetkovic-macek

1648413299-knjiga-moj-bog-pitaj-popa-2503-2022-iva-mandic-35

Fijasko ,,forenzičara“ u Donjoj Gradini

638a2435f3e2b468d9121d26af29bf4e

Premijer Milojko Spajić je, podsjećaju, ovim povodom kazao i da je u konačnom tekstu suština amandmana sačuvana, te da vjerujemo da je to dodatni doprinos regionalnom pomirenju i dobrom odnosu između Srba, Bošnjaka i svih drugih naroda na Balkanu.



Naime, kako navode iz Vlade, amandmani koje je Crna Gora uputila predlagačima imaju za cilj da doprinesu otklanjanju iskrivljenih i pogrešnih interpretacija i spriječe nerazumijevanje i dalju politizaciju ovog pitanja.



&#8220;Podsjećamo da je Crna Gora kroz intenzivnu diplomatsku korespondenciju i značajne napore uspjela da usaglasi dvije amandmanske formulacije kojima se nedvosmisleno ističe da je krivična odgovornost pod međunarodnim pravom individualizovana i ne može biti pripisana nijednoj etničkoj ili vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini, te da je nepokolebljiva posvećenost očuvanju stabilnosti i njegovanju jedinstva u različitosti u Bosni i Hercegovini.



Napori i djelovanje naše diplomatije utemeljeni su isključivo na prijateljskom i pomiriteljskom pristupu. Uvjereni smo da rezultati koje postižemo, kako na unutrašnjem tako i na vanjskopolitičkom planu, jasno odražavaju našu proaktivnost i posvećenost napretku Crne Gore i cijelog regiona&#8221;, ističu iz Vlade.

Kabinet premijera: Amandmani Crne Gore sprječavaju dalju politizaciju i pobjeda su za sve narode u regionu

&#8220;Nije to prvi put. Crna Gora je priznala i nezavisno Kosovo.&nbsp;Odluka je Crna Gora kako će glasati. Umjerena doza moje agresivnosti je što sam rekao da se ne miješam u unutrašnje stvari Crne Gore i da je njena odluka kako će glasati, za razliku od mnogih, ne predsjednika, već ambasadora koji ne bi smjeli da se miješaju, a to rade brutalno i otvoreno&#8221;, rekao je Vučić za TV Pink.



On tvrdi da poštuje i međunarodno pravo i susjede Srbije.



&#8220;Za mene je bila odvratna igra oko amandmana i cijela istina sa kim su oni pregovarani. Riječ je o prljavoj igri koja je trebalo Srbiji da zapuši usta, a u stvari je samo perfidni trik&#8221;, ocijenio je Vučić.



On je istakao da amandmani nijesu dogovarani sa Srbijom.



&#8220;Crna Gora je podnijela amandmane, neko lupetanje oko jedinstva u različitosti tek da nešto uljepša i zamaskira, koji su dobrim dijelom prihvaćeni. Drugi amandman govori da narodi ne mogu nositi krivičnu odgovornost, već samo individualno. Ako je to tako, šta će vam onda rezolucija? Što to radite kad individualnu krivičnu odgovornost imamo, kakvu to drugu odgovornost želite da nametnete Srbiji&#8221;, upitao je Vučić.



To je, kako je rekao, neko radio da bi mogao da opere sopstvenu savjest.



&#8220;To je svakome jasno. Neka oni rade svoj posao, a najjadnije to što kažu da se mi iživljamo na nekom. Pogledajte tu dozu bezobzirnosti njihovih medija, nije Srbija priznala nezavisnost Pljevalja, Herceg Novog, Rožaja, Plava i Gusinja &#8211; nekih 13,5 odsto teritorije Crne Gore. Nije Srbija narušila teritorijni integritet Crne Gore i povelju UN, već Crna Gora Srbiji. Nije Srbija donijela rezoluciju o tome kako je Crna Gora učestvovala u agresiji na Dubrovnik, već Crna Gora donosi rezoluciji u genocidu koji su počinili Srbi&#8221;, dodao je Vučić.



On je kazao da će se u četvrtak veče znati ko su Srbiji prijatelji u svijetu, a svi ostali će, kako je rekao, biti partneri.



&#8220;Svi oni koji ne glasaju, uzdržani su, ili protiv su naši prijatelji i njihove zastave ćemo da slavimo i da njegujemo prijateljstvo. Sa svima ostalima ćemo da imamo korektne odnose&#8221;, poručio je Vučić.

Vučić: Odvratna igra i perfidni trik Crne Gore sa amandmanima

0d2f83e0-c40b-44bb-96d5-2c4917ad1b17

“Vlada čiju kičmu redovno lome Mandićevi i Kneževićevi mentori, pokazala je neznavenost, neodgovornost, neozbiljnost i nedoraslost svojoj ulozi, onog trenutka kad je prihvatila da pravi truli kompromis na račun ugrožavanja dobrih odnosa sa susjednom Hrvatskom, koja je najveći lobista pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji, a prethodno je presudno pomogla učlanjenje Crne Gore u NATO”, kaže Nikolić.&nbsp;



Prema njegovim riječima, niko u Crnoj Gori nikada nije doveo u pitanje zlo koje se za vrijeme Drugog svjetskog rata dogodilo u Jasenovcu, ali to što se Beograd preko svojih uslužnih radnika u Crnoj Gori potrudio da tu temu aktivira baš u ovom trenutku, ne pokazuje istorijski odnos ili pijetet prema žrtvama, već služi kao ideološki odgovor sa ciljem relativizacije Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici.&nbsp;



“Dok god za podnosioce Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Slobodan Milošević budu heroji koje treba slaviti, aktuelizacija priče o Jasenovcu ne može se razumjeti drugačije nego kao zloupotreba žrtava tog zločina i povijanje pod antievropskim i anticrnogorskim pritiscima Beograda i Moskve”, zaključuje Nikolić.&nbsp;