Za Telegraf piše: Goran Lazarov
Tu počinje tiha, ali velika promjena. Ako vještačka inteligencija uzme tekstove iz različitih izvora, skrati ih, poveže i prikaže kao gotov odgovor, korisnik često nema potrebu da otvori originalni sajt.
Za čitaoca je to praktično, ali za medije, autore i stručne portale može biti ozbiljan problem. Njihov rad se koristi da bi se napravio odgovor, dok se klik, publika i prihod sve češće zadržavaju na platformi koja taj odgovor prikazuje.
Najnovije odluke regulatora pokazuju da ovo više nije samo tehnološko pitanje. U Evropi se sve otvorenije postavlja dilema da li AI sažeci u pretrazi treba da se tretiraju kao neutralni prikaz tuđih informacija ili kao novi medijski sadržaj za koji neko mora da odgovara.
Ako sistem pogrešno sažme vijest, izostavi važan kontekst ili odabere jedan izvor umjesto drugog, to više nije obična lista linkova. To liči na uredničku odluku, samo bez urednika od krvi i mesa.
Istraživanja već pokazuju da AI odgovori mogu značajno smanjiti broj odlazaka na originalne stranice. To znači da se moć pomjera od onih koji proizvode sadržaj ka onima koji ga prepakuju.
U tom novom poretku, mediji mogu imati manje čitalaca, stručnjaci manje vidljivosti, a korisnici manje razloga da provjere odakle informacija potiče.
Blaga kontroverza je u tome što AI pretraga zaista pomaže korisniku. Brža je, preglednija i često korisnija od deset otvorenih tabova.
UDOBNOST IMA CIJENU
Ali udobnost ima cijenu. Kada jedan sistem odlučuje koje izvore da pročita umjesto nas, koje djelove da izbaci i šta da predstavi kao glavni odgovor, internet postaje manje prostor istraživanja, a više prostor gotovih zaključaka.
Zato pitanje nije samo da li će vještačka inteligencija zamijeniti pretragu. Važnije je da li ćemo, u želji da brže dobijemo odgovor, pristati da sve manje znamo ko je taj odgovor zaista oblikovao i kome najviše koristi takav internet.
Preporučeno
Video